Foto: P.S./SBplus
Foto: P.S./SBplus
Foto: P.S./SBplus
Foto: P.S./SBplus
Foto: P.S./SBplus
Višedesetljetnoj slavonskobrodskoj malograđanskoj političkoj razjedinjenosti, uzrokovanoj individualnim i grupnim egoizmima, prinesena je još jedna kapitalna žrtva - pamet.
OTVARANJEM Fakulteta
turizma i ruralnog razvoja u Požegi, lideri Sveučilišta Josip Juraj
Strossmayer iz Osijeka, prije svega mladom Sveučilištu u Slavonskom Brodu, dakle
svome suosnivaču, poslali su neskrivenu poruku kako im ne namjeravaju pomagati
u autonomnom razvoju. Dapače, uzimanjem maksimalno moguće velikog komada kolača
iz zajedničke državne kase - takozvane glavarine - neovisno o snazi znanstvene
i svake druge opravdanosti za to postupanje oni, ustvari, vrlo efikasno podmeću noge ustanovi koja je netom samostalno prohodala.
Izgradnjom požeškog kampusa - u kojem će se svi objekti nužni za obrazovanje, stanovanje te sportsko-rekreacijske programe naći na jednom mjestu - bit će oplemenjena osječka sveučilišna penetracija u tamošnji studentski bazen.
Tako bi mogao
zboriti netko tko sa strane nezainteresirano prati razvoj događaja u visokom
školstvu, politički smušene te, posljedično, gospodarski i demografski posrnule
Slavonije. Međutim, malo sofisticiraniji kibicer, koji bi to institucionalno
slaganje karata u akademskoj zajednici sudio (i) temeljem informacija
konstitutivnog, a ne tek deklarativnog karaktera, došao bi do vrlo prozaičnih
saznanja.
Naime,
bliski odnosi lidera osječkog 'starog' Sveučilišta i požeškog novog Fakulteta
nisu od jučer. Oni su građeni najmanje od 2016. godine, kad su Osječani, prof.dr.sc. Drago Šubarić i prof.dr.sc. Vlado Guberac, postali
članovi Upravnog vijeća požeškog Veleučilišta. A, je li do kumstva između člana
Vijeća i dekana te ustanove, prof.dr.sc. Borislava Miličevića, došlo prije ili
poslije manje je važno. Osim toga, nije zanemariva činjenica
da su u pitanju članovi i prijatelji vrlo moćne bosansko-posavske Udruge Prsten
te da je prvi čovjek tamošnje akademske zajednice, prof. Miličević, istodobno,
drugi čovjek požeške gradske uprave.
Punu
društveno-političku potporu nastavku gradnje dobrih međusobnih, osobnih i
institucionalnih, odnosa između požeškog veleučilišta i osječkog sveučilišta
dali su lideri grada Požege i tamošnje Županije: prof.dr.sc. Željko
Glavić i Antonija Jozić.
Prema kazivanju
relevantnih izvora iz Zlatne doline, to im nije bilo teško jer nitko iz
susjedne županije i najbližeg im, slavonskobrodskog, sveučilišta nije pokazao
interes za ozbiljnom suradnjom predstavnika politike, gospodarstva i znanstvene
zajednice Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Požege, Pleternice, Lipika, Pakraca
i drugih sredina, s ciljem mobiliziranja njihove materijalne i kadrovske
potentnosti kako bi, svi zajedno, postali učinkovitiji u stvaranju
kvalitetnijih uvjeta za rad i život ljudi tog dijela Slavonije - i putem malog
ali kvalitetnog sveučilišta koji bi imao (i) dislocirane sastavnice u najbližem
okruženju.
Izgradnjom
požeškog kampusa - u kojem će se svi objekti nužni za obrazovanje, stanovanje te
sportsko-rekreacijske programe naći na jednom mjestu - bit će oplemenjena
osječka sveučilišna penetracija u tamošnji studentski bazen.
- Kampus se čini
kao izvjestan, ali i vrlo zahtjevan projekt. Ipak, vjerujem kako ćemo, uz
podršku hrvatske Vlade, uspjeti u njegovoj realizaciji. Budući da imamo podršku
Vlade u osnivanju Fakulteta kao sastavnice Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer,
vjerujem da će oni podržati i svaki sljedeći korak u toj oblasti. Kako
fakultetu treba kvalitetna infrastruktura, Požeško-slavonska županija će dati
svoj maksimalni doprinos da projekt bude što prije realiziran. - onomad na
tiskovnoj konferenciji, kazala je županica Jozić.
Dakako, u vezu s
idejom o osnivanju kampusa nije bilo teško dovesti kompleks Vojarne 123.
brigade u Požegi, koji ima jako puno slobodnog i funkcionalnog prostora,
unatoč činjenici da je ondje smješten Centar za obuku Hrvatske vojske.
- Pokrenuti su
razgovori vezani za stvaranje kampusa u prostoru vojarne. Očekujem sastanak s
ministrom obrane upravo na tu temu. Što se toga tiče, vjerujem da ćemo pronaći
zajednički jezik. Prostor vojarne je uistinu velik, a sada je tamo smješten
centar za obuku. Vjerujem kako taj prostor, istodobno, može zadovoljiti potrebe
Centra za obuku, ali isto tako i one potrebe koje se nameću same po sebi kao
budući koraci u razvoju visokog obrazovanja ovdje u Požegi. - obznanila je
Županica svoje zaključne namjere u vezi s osiguranjem uvjeta za održiv razvoj
požeškog visokog obrazovanja.
Galopirajuće
širenje središta za visoko obrazovanje u Hrvatskoj, odavno već, jedni
podržavaju, a drugi osporavaju. Podržavatelji fragmentiranja visokog školstva
svoje stavove opravdavaju, primarno, ekonomskim značenjem, pri čemu fakultete drže važnim (i) gospodarskim subjektima od
kojih dosta ljudi može živjeti, dok se osporavatelji pozivaju na činjenicu da
hrvatsko društvo nije materijalno i kadrovski dovoljno bogato da osigura tako
velik broj visoko-obrazovnih ustanova koje bi zadovoljile i minimum svjetskih
kriterija.
Budući da se
Hrvatska ne može pohvaliti kako ima, u bilo kojoj društvenoj oblasti, dugoročne
razvojne planove utemeljene na strogim profesionalnim kriterijima, niti u bilo
kojoj oblasti življenja ima praksu čuvati konzistentnost načina rada, za
očekivati je kako će se ispuhati i politička tendencija da bezmalo svaki
hrvatski grad ima neko visokoobrazovno središte.
A hoće li Slavonski
Brod, u međuvremenu, skupiti dovoljno nesebične centripetalne moći kako bi
dorastao ulozi (i) sveučilišnog grada, ostaje vidjeti. Naime, zahvaljujući višedesetljetnoj
unutar-brodskoj političkoj razjedinjenosti uzrokovanoj malograđanskim individualnim
i grupnim egoizmima, žrtvovana je nova količina najveće društvene vrijednosti. Izgubljena
je nova količina zdrave pameti.