Kolumne : Kritika znatiželjnog uma

Željka Gavranović

Kolumna

Kritika znatiželjnog uma
Piše: Željka Gavranović
Objavljeno: 25.6.2019. u 16:00
Prikaza: 1106
|

HDZ najavom promjena zapravo tvrdi:

'I Hrvatska je nastala začećem, a ne rođenjem'

root : 'I Hrvatska je nastala začećem, a ne rođenjem'30. svibnja - dan konstituiranja prvog, demokratski izabranog višestranačkog Sabora(Foto: sabor.hr)

Prije osamnaest godina promijenjen je datum proslave Dana državnosti, a HDZ ga sada želi ponovno vratiti na 30. svibnja. Pokazuju li tom odlukom kako su upravo oni najbitniji članovi hrvatskog društva i odlučujući faktor pri donošenju takvih odluka ili su one, pak, povijesno utemeljene - zaključit će kao i uvijek, svatko za sebe, ali društvo će se tom raspravom opet podijeliti na 'naše' i 'vaše'.

DESNIČARI su, dobro je poznato, kada je u pitanju dozvola pobačaja, uvijek bili 'pro life', a kontra 'pro choice'. Bili su za to i drugi, dakako, ali samo kod spomenutih ste uvijek 'ziher' na kojoj su strani. Stajalište najžešće zagovarateljice zabrane abortusa i promicateljice 'Hodova za život', Željke Markić, HDZ-ovci su ove godine odlučili preslikati i na kalendar državnih praznika.

S promjenom vlasti u Hrvatskoj se mijenjaju nazivi trgova, ulica, članci zakona, uklanjaju se ili postavljaju biste… pa što se onda opet ne bismo malo poigrali izmjenom važnih datuma za građane Lijepe Naše.

Kako su društvene mreže postale glavno oruđe i oružje političkih stranaka, tako je i Hrvatska demokratska zajednica, 22. svibnja ove godine, na službenom Facebook profilu objavila kako je 30. svibnja jedini pravi Dan državnosti te kako je vrijeme da se „stvari stave na pravo mjesto". Tko će gdje i što točno stavljati, pojasnili su najavom kako bi se već 2020. godine Dan državnosti mogao opet slaviti 30. svibnja, a ne, kao danas, 25. lipnja.

Mada je nekim građanima to sasvim svejedno, posebice mlađim generacijama koje (nažalost, a dijelom i na sramotu) nedovoljno poznaju povijest da bi im bilo što govorila ta dva datuma, u svemu ipak leži velika poruka HDZ-ovaca o tomu tko je najbitniji za nastanak države Hrvatske. Kako bi to dodatno naglasili, itekako je bitno da se slavi začetak moderne Republike Hrvatske, a ne njezino rođenje.

No, pojašnjenja radi, vratimo se na osnove. Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je , izvršavajući volju hrvatskih građana izraženu referendumom 19. svibnja, Sabor Republike Hrvatske donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, kao i Ustavnu odluku kojom se ta suverenost i samostalnost ozakonjuje. Već dva dana kasnije, JNA demonstrira silu, a njezini su tenkovi u Osijeku pogazili automobile građana.

No, do 2001. godine Dan državnosti nije se obilježavao kao sjećanje na taj povijesni dan, nego 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog sabora 1990. godine, (datum koji se danas obilježava kao spomendan - Dan hrvatskog sabora).

Naime, Izmjenama Ustava SR Hrvatske, Sabor je 11. siječnja 1990. godine omogućio uvođenje političkog višestranačja te je ukinuo odredbu prema kojoj je Savez komunista vodeća politička partija. Time je stvorena zakonska osnova da predstojeći općinski i saborski izbori budu neposredni, tajni i višestranački - prvi put nakon Drugoga svjetskog rata. Na tim je izborima veliku i značajnu pobjedu odnijela Hrvatska demokratska zajednica pa je 30 svibnja konstituiran višestranački Hrvatski sabor. Osim toga, donesene su promjene u Ustavu SR Hrvatske kojima su uklonjene ideološke oznake. Primjerice, izostavljena je riječ „socijalistička" iz naziva Republike, uklonjena je crvena zvijezda petokraka iz hrvatske zastave, dotadašnji grb zamijenjen je novim, hrvatskim povijesnim grbom. Dana 22. prosinca donesen je novi Ustav Republike Hrvatske prema kojemu ona ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Dakle, konstitucijom višestranačkog Sabora bila je tek oplođena ideja nastanka Hrvatske, ali tada je ona i dalje bila jedna od jugoslavenskih republika.

Inicijator promjena obilježavanja Dana državnosti 2001. je godine bio HSLS-ov zastupnik, Ivo Škrabalo koji je kasnije micanje proslave s 30. svibnja na 25. lipnja proglasio pogrešnom odlukom. Ivo Sanader i Tomislav Karamarko kasnije su najavljivali ponovne promjene datuma i 'vraćanje' starog državnog praznika, no očigledno će kao onaj tko je uistinu napravio taj korak, u povijest biti upisan tek sadašnji premijer Andrej Plenković.

Povijesno gledano, HDZ želi Dan državnosti slaviti na datum kada su oni postali bitni za začetak i temelje današnje moderne Hrvatske (koja na taj datum, činjenično, još nije bila neovisna i samostalna država), nastavljajući time podjelu Hrvata na 'vas' i 'nas' - one koji istinski ginu i žive za Domovinu te one koji je tek 'vole'. Ne umanjujući ulogu HDZ-a u tom 'začeću', ostaje pitanje treba li trenutak njihove pobjede koja je 'zakotrljala' sve ostalo što je vodilo samostalnosti Hrvatske biti odabran kao dan proslave ili to treba biti dan kada je do ostvarenja dugogodišnjeg sna uistinu i došlo.

Sasvim je drugo, pak, pitanje koliko će te promjene, u konačnici, biti bitne onim stotinama tisuća iseljenih u Irsku ili Njemačku jer će na kraju u Hrvatskoj i ostati samo oni iz te podjele koji si daju titulu građana prvog reda i određuju sebe kao mjerilo svega hrvatskog.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije sbplus.hr portala.

Broj komentara: 2

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
12345

12345

Komentirano: 25.6.2019. | 17:33

1

A što je s jaranima koji su dobili hrvatsku putovnicu, a sad s njom put njemačke...mi smo im bili tranzit kao i sirijcima sada...da im to tuđman nije dao baš me zanima kako bi danas bili stanovnici eu.. Sretan vam trideseti svibnja koje se danas obilježava!
PatakKlis

PatakKlis

Komentirano: 25.6.2019. | 17:16

2

Jako zanimljiva zadnja recenica u clanku , ali nazalost je netocna . Ostat ce manjine koje vec sada imaju prednost i veca prava na domicilno stanovnistvo . No nasa draga novinarka to vrlo dobro zna ,zato i aludira zadnjom recenicom sarkasticnim i negativnim kontekstom prema ono malo Hrvata sto ostade tu .

Broj komentara: 2

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u kolumni
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ovih dana slavimo godišnjicu mraka

Komentar tjedna

Ovih dana slavimo godišnjicu mraka

3.11.2019. | 21:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Djeca odoše, samo raspela ostadoše'

Komentar tjedna

'Djeca odoše, samo raspela ostadoše'

20.10.2019. | 23:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Daj nas više nemojte j...'

Komentar tjedna

'Daj nas više nemojte j...'

5.10.2019. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Ponekad pomislim - Ja nikamo ne pripadam'

Komentar tjedna

'Ponekad pomislim - Ja nikamo ne pripadam'

28.7.2019. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ujedinjeni možda i promijenimo stvari

Komentar tjedna

Ujedinjeni možda i promijenimo stvari

2.6.2019. | 22:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodsko-posavska županija ostala bez župana

Drama na političkoj sceni

Brodsko-posavska županija ostala bez župana

21.5.2019. | 22:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Neki od nas su zaboravljeni, bio rat ili mir

Komentar tjedna

Neki od nas su zaboravljeni, bio rat ili mir

5.5.2019. | 22:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pouka priče: 'U svijetu zla, budi kao Pavo'

Komentar tjedna

Pouka priče: 'U svijetu zla, budi kao Pavo'

7.4.2019. | 23:40
SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas Brođani 'slave' godišnjicu zagađenja, laži i obmana

Opustite se, vrijeme će zamesti tragove

Danas Brođani 'slave' godišnjicu zagađenja, laži i obmana

30.3.2019. | 14:40
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jesu li oni vrijedni 'klika'?

Komentar tjedna

Jesu li oni vrijedni 'klika'?

10.3.2019. | 22:30
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :