Kolumne : Besjeda petkom

Husret Hasanović

Kolumna

Besjeda petkom
Piše: Husret Hasanović
Objavljeno: 22.4.2022. u 20:00
Prikaza: 1433
|

Piše Husret Hasanović

Zašto sadiš voćku kad plod dočekati nećeš?

root : Zašto sadiš voćku kad plod dočekati nećeš?Ilustracija (fotografija nije izravno povezana s događajima opisanim u članku)(Foto: Darko Tomaš/CROPIX)

Ovaj svijet, ovaj planet, kao i svi drugi planeti, kao i sve što postoji, jednog dana će propasti i nestati, ali to nama kao bićima razuma na zemlji ne daje opravdanje da imamo pravo uništavati i zagađivati prirodu u kojoj živimo.

ADAM, prvi čovjek, stvoren je od zemlje, iz raja je protjeran na Zemlju. Život je proveo na Zemlji. Na kraju završio u zemlji. Zajednička sudbina nas, Adamovih potomaka je zemlja, i u prošlosti kada je stvoren Adam od zemlje, i u sadašnjosti na ovome svijetu gdje živimo na Zemlji, i u budućnosti gdje ćemo biti pokopani u zemlji. 

Nastanak, postojanje i nestanak čovjeka - tako su tijesno povezani sa zemljom. Čovjek nije niti svjestan svoje povezanosti sa zemljom.

Zašto onda danas tako odnosi prema onome od čega je stvoren, gdje živi i kamo će otići?

Zašto su tako mnogo zagađena naša zemljišta, rijeke, zrak, hrana..? Zašto je toliko nisko pala ekološka svijest kod današnjih muslimana? Da li je to jedan od uzroka današnjih ekoloških katastrofa, neprimjerene ekološke kulture i nedostataka ekološke svijesti?

Ovaj svijet, ovaj planet, kao i svi drugi planeti, kao i sve što postoji, jednog dana će propasti i nestati, ali to nama kao bićima razuma na zemlji ne daje opravdanje da imamo pravo uništavati i zagađivati prirodu u kojoj živimo.

U svijetu se obilježava 22. travnja kao međunarodni Dan planeta Zemlje.

Tog dana pozivaju se svi ljudi dobre volje, svi stanovnici zemaljske kugle da dadnu svoj doprinos na očuvanje okoline. Neki taj dan ne koriste automobile, neki se organiziraju prikupljajući smeće kojeg ima na svakoj krivini pored puta, neki se organiziraju čišćenje korita rijeka, neki sade razne vrste stabala ili na različite načine daju svoj doprinos očuvanju prirode.
Ovaj svijet, ovaj planet, kao i svi drugi planeti, kao i sve što postoji, jednog dana će propasti i nestati, ali to nama kao bićima razuma na zemlji ne daje opravdanje da imamo pravo uništavati i zagađivati prirodu u kojoj živimo.

Zar ljudsko tijelo nije zemlja, a zemlja je kao tijelo. Ima svoj krvotok, a to su njezine rijeke, ima svoj ukras, a to su šume i bilje drugo, ima ćud. I kao što čovjek štiti, uređuje i uljepšava svoje tijelo, isto tako treba se odnositi i prema zemlji. Kao što infekcija ugrožava naš život, onečišćene rijeke i izvori ugrožavaju život zemlje. Ne štititi tijelo znači izložiti ga bolesti, ogoliti zemlju znači izložiti je uništenju. Jedna priča nedvosmisleno nam kazuje kakva treba biti naša briga za naš planet:

Kad sijede brade čovjek kalemiše voćku pokraj puta, naiđe car s poslugom svojom i upita ga: „Zašto kalemiš kad ploda dočekati nećeš?", a starac mu odgovori: „Samo vraćam dug onima koji meni kalemiše." 

„Dadnite mu dukat", veli car slugama svojim. A starac mu reče: „Ja plod svoj dočekah."

„Još jedan mu dukat dadnite", reče car, a starac će opet: „Svaka voćka jednom plod daje u godini, meni ova rodi dva puta." „Još mu jedan dukat dadnite i krenimo od njega", reče car.

Zašto trebaš zasaditi hrast, zašto trebaš pošumiti brda, zašto trebaš okalemiti novu jabuku? Zašto? 

Zato što si hrast, kojeg je posadio tvoj pradjed posjekao. Zato što si stabla po brdima već iskoristio i zato što se, može biti, jabuka koju je tvoj djed kalemio sasušila.

Zašto trebamo brinuti o našem planetu?

Čovjek je ugrozio svoje stanište, čovjek je ugrozio samoga sebe, jer je stvoren od zemlje, čovjek je ugrozio svoju budućnost, jer će ponovno biti vraćen zemlji. A čovjek, biće od zemlje, sve to čini samo iz jednog razloga - pohlepa. 

Zato su Ujedinjeni narodi 1968. godine proglasile 22. travnja Danom ovog našeg planeta. 

Nedovoljno je samo jedan dan u godini osjećati i imati brigu za naš planet. 

Biće od blata kao da nije ni svjesno da na zemlji  žive svjetovi, biljni i životinjski, vidljivi i nevidljivi.  I svi ti svjetovi žele živjeti. Svaki od tih svjetova ima zakon po kojem živi. Nitko nikomu ne smeta, a jedni drugima služe. U lancu prehrane  sve besprijekorno funkcionira. U funkcioniranju tih svjetova nije moguće zakon mijenjati. S tim svjetovima životni prostor dijeli razumom biće obdareno, od blata stvoreno. Ali to biće iz pohlepe prisvaja sebi sve, ponaša se kao vlasnik i tvorac prirode.

To jadno biće zaboravlja da je od zemlje stvore, da na zemlji živi i da se zemlji opet vraća.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala sbplus.hr.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u kolumni
SBplus.hr, Slavonski Brod : Lijepim ponašanjem poštujemo druge ljude

Piše Husret Hasanović

Lijepim ponašanjem poštujemo druge ljude

1.7.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nemoj se bojati života!

Piše Husret Hasanović

Nemoj se bojati života!

24.6.2022. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Najbolji poklon za vaše dijete je odgoj

Piše Husret Hasanović

Najbolji poklon za vaše dijete je odgoj

17.6.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Licemjeri svih zemalja, ujedinite se!

Piše Husret Hasanović

Licemjeri svih zemalja, ujedinite se!

10.6.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Šutnja - mudrost ili kukavičluk?

Piše Husret Hasanović

Šutnja - mudrost ili kukavičluk?

3.6.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Učitelju, odgajaš li ili samo obrazuješ?

Piše Husret Hasanović

Učitelju, odgajaš li ili samo obrazuješ?

27.5.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Loša publika želi loše novinare

Piše Husret Hasanović

Loša publika želi loše novinare

20.5.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ljubav jedne rijeke i jednoga grada

Piše Husret Hasanović

Ljubav jedne rijeke i jednoga grada

13.5.2022. | 20:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako su ujedinili različite kulture, pa i regije

Piše Husret Hasanović

Kako su ujedinili različite kulture, pa i regije

6.5.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sjekira i kuglica zadovoljstva - jedine uspomene iz Broda?

Piše Husret Hasanović

Sjekira i kuglica zadovoljstva - jedine uspomene iz Broda?

29.4.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Je li vjera folklor u kojeg se ponekad dobro uklapamo?

Piše Husret Hasanović

Je li vjera folklor u kojeg se ponekad dobro uklapamo?

15.4.2022. | 20:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : Odlučili su vratiti nam zdravlje i time - pokloniti sreću

Piše: Husret Hasanović

Odlučili su vratiti nam zdravlje i time - pokloniti sreću

8.4.2022. | 20:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oni su svjetionici pravog puta i spasa

Piše Husret Hasanović

Oni su svjetionici pravog puta i spasa

1.4.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Učitelj kod kojeg ne možeš kupiti diplomu

Piše: Husret Hasanović

Učitelj kod kojeg ne možeš kupiti diplomu

25.3.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Gdje putujete?

Piše Husret Hasanović

Gdje putujete?

18.3.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Društvene mreže - rasadnici zla na nađubrenom tlu

Piše Husret Hasanović

Društvene mreže - rasadnici zla na nađubrenom tlu

11.3.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kultura? Ode nam i to malo rakije što imamo u "šteku"

Piše Husret Hasanović

Kultura? Ode nam i to malo rakije što imamo u "šteku"

4.3.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Rat je pravilo, a mir izuzetak

Piše Husret Hasanović

Rat je pravilo, a mir izuzetak

25.2.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Iz rupe si izašao da bi u njoj opet završio?

Piše Husret Hasanović

Iz rupe si izašao da bi u njoj opet završio?

18.2.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dolazi li vrijeme žena?

Piše Husret Hasanović

Dolazi li vrijeme žena?

11.2.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :