Kalendar

Objavljeno: 4.8.2016. u 10:50
Prikaza: 3186
|
Autor: SBplus/Express/Index

Na današnji dan počela je 'Oluja'

Prenosimo kronologiju završne operacije Domovinskog rata

root : Prenosimo kronologiju završne operacije Domovinskog rata

“Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa, predajem vam korpus i čestitam hrvatskoj vojsci na pobjedi.” Čedo pozdravlja, ja odzdravljam, a onda sam mu prišao. Pružio sam mu ruku i pitao ga kako je. A on je rekao: ”A što da ti kažem? Nikako!”

NA DANAŠNJI dan počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7.000 Bošnjaka.

U akciji sudjelovalo 200.000 ljudi

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.

U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.

"Između ostalog, rekli su da je 'Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razriješi pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajališta krajinskih Srba'. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene 'Krajine' u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrkšić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik 'Krajine'. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a", stoji u Kronologiji.

Žrtve na obje strane

Centar navodi da je u operaciji "poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo" dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti". Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije 'Oluja' ubijeno je 667 civila.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je u kolovozu 2016. da je prema njihovom istraživanju broj žrtava manji, ali da još nemaju konačne rezultate.

Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.

U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u "udruženom zločinačkom pothvatu", kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, a sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, a neki postupci još su u tijeku.

Tijek "Oluje"

 - 4. kolovoza (petak) 1995.

U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija "Oluja".

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uništa, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Strašnik, Graberje, Višnjica, Predore, Uštica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe - Tulove grede na Velebitu.

Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nuštar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.

- 5. kolovoza (subota) 1995.

Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primišlje, Plaški, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drniš s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, Škabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, Šanja, Vilusi, Pecki, Luščani, Križ, Cepeliš, Strmen i druga naselja.

- 6. kolovoza (nedjelja) 1995.

Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Raštela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).

- 7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.

Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Mekušje, Kamensko, Tušilović, Turanj, Šanac, Jelaši i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka Šuška da je operacija završena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je još nekoliko "džepova" otpora protivnika.

- 8. kolovoza (utorak) 1995.

Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije "Oluja", ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage ušle su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Porazivši neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Kako je tekla predaja 21. kordunskog korpusa?
Susret je bio kod motela Brijuni kod Topuskog. Sam taj susret i kontakt i mene je umnogome iznenadio, jer se pojavio moj prijatelj Čedo Bulat. On mi je bio podčinjen u V. vojnoj oblasti. Kako ga od tada nisam vidio, nisam ni znao da je zapovjednik 21. kordunskog korpusa. Mi smo stigli iz UNPROFORove baze ukrajinskog bataljona u Glini, a on je došao iz pravca Topuskog. Naš susret bio je na cesti. Zaustavili smo vozila na 50-ak metara. Izašao sam iz vozila i gledam, s druge strane iz vozila izlazi Čedo. Kad me ugledao, počeo je gaziti strojevim korakom. Krenuo sam prema njemu i stali smo na šest koraka jedan od drugog. Propisno je pozdravio, ja odzdravio i on je podnio prijavak ovim riječima: "Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa, predajem vam korpus i čestitam hrvatskoj vojsci na pobjedi.” Čedo pozdravlja, ja odzdravljam, a onda sam mu prišao. Pružio sam mu ruku i pitao ga kako je. A on je rekao: ”A što da ti kažem? Nikako!”

 

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Optužujem!'

Siniša Glavašević:

'Optužujem!'

18.11.2019. | 8:38
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pale su Vrbske žrtve

Na današnji dan 1935.

Pale su Vrbske žrtve

20.2.2019. | 10:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ubijen je jer je u divljim vremenima ostao čovjekom

Na današnji dan 1993.

Ubijen je jer je u divljim vremenima ostao čovjekom

21.1.2019. | 8:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Priznat ću ih, dosta mi je već toga!'

Novinar zbog kojeg je Kohl priznao RH

'Priznat ću ih, dosta mi je već toga!'

15.1.2019. | 9:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Priznanje koje je 'vrijedilo' i značilo puno više

Neraskidiva spona Pape i Hrvata

Priznanje koje je 'vrijedilo' i značilo puno više

13.1.2019. | 10:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Macron: 'Nacionalizam je izdaja patriotizma'

Povijest prijeti da će se ponoviti

Macron: 'Nacionalizam je izdaja patriotizma'

11.11.2018. | 20:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas obilježavamo Dan bijelog štapa

Mađunarodni dan slijepih osoba

Danas obilježavamo Dan bijelog štapa

15.10.2018. | 15:55
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska danas obilježava Dan Neovisnosti

8. listopada 1991. godine

Hrvatska danas obilježava Dan Neovisnosti

8.10.2018. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Preminuo znameniti Brođanin

Iz daleke Danske stigla je vijest

Preminuo znameniti Brođanin

3.9.2018. | 8:25
SBplus.hr, Slavonski Brod : Takvi se rijetko rađaju

Na današnji dan rođen je dr. A. Štampar

Takvi se rijetko rađaju

1.9.2018. | 11:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Balvan revolucija 1990.

Knin

Balvan revolucija 1990.

17.8.2018. | 0:01
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pad Krajine: 'Ustaše ušle u Knin bez borbe...'

Tako su govorili Srbi

Pad Krajine: 'Ustaše ušle u Knin bez borbe...'

5.8.2018. | 18:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Pomislio sam kako majka nikad neće znati gdje sam završio'

Najtužniji dan za Srebrenicu

'Pomislio sam kako majka nikad neće znati gdje sam završio'

11.7.2018. | 12:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Obljetnica smrti poznatog pjesnika

Na današnji dan

Obljetnica smrti poznatog pjesnika

27.6.2018. | 12:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan državnosti Republike Hrvatske

Zašto slavimo 25. lipnja

Dan državnosti Republike Hrvatske

25.6.2018. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kroz Brod je prošlo ukupno oko pola  milijuna izbjeglica

Svjetski dan izbjeglica

Kroz Brod je prošlo ukupno oko pola milijuna izbjeglica

20.6.2018. | 10:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Bogata povijest Kulturnog društva

Na današnji dan

Bogata povijest Kulturnog društva

18.6.2018. | 17:30
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :