Kalendar

Objavljeno: 5.8.2018. u 18:15
Prikaza: 2186
|
Autor: SBplus

Tako su govorili Srbi

Pad Krajine: 'Ustaše ušle u Knin bez borbe...'

root : Pad Krajine: 'Ustaše ušle u Knin bez borbe...'

Prenosimo nevjerojatne transkripte razgovora između srpskih zapovjednika za vrijeme akcije Oluja koji su pokazali njihovu potpunu neorganiziranost

POBJEGLI su ko zečevi, a sada traže da ih Jugoslavija brani - obrušio se Slobodan Milošević na Milana Martića i krajinsko vodstvo na sjednici Vrhovnog savjeta obrane Jugoslavije 14. kolovoza 1995. godine poslije operacije Oluja.

"Više su izginuli u bežaniji sa stanovništvom, nego što bi izginuli držeći linije!", rekao je tada Milošević.

Prema navodnom transkriptu razgovora, Milošević i generali imali zajednički stav da su krajinski Srbi sami krivi za Oluju jer su odbili sve mirovne prijedloge. Milošević, navodno, nije znao tko je naredio povlačenje iz Krajine.

"Molim vas, 6.000 Hrvata je branilo Vukovar pola godine; napadala je cela Prva armija, vazduhoplovstvo, čudo, sva sila koju je imala JNA, a oni nisu odbranili Knin, kojem se može prići samo iz tri pravca; nisu ga mogli braniti ni 12 sati!? Oni ga nisu branili, jer po svim izveštajima koje smo dobili od policajaca, građana i ostalih, čim je prestala artiljerijska pripremau sedam uveče, oni su naredili - bežaniju! Prema tome, tu nije bilo nikakvog otpora niti je bilo borbenog dodira sa hrvatskim snagama. (...) Tamo je palo naređenje da svi izađu iz Krajine istog dana, čak bez stvorenog kontakta sa hrvatskom vojskom na najvećem delu fronta. Da smo istog tog dana napravili idiotsku glupost da im pomognemo, ko bi to stigao do Knina do večeri da im pomogne?! Pa, tamo ne bi moglo da se stigne od njihovih kolona kojima su zakrčili sve puteve u bežaniji zajedno sa stanovništvom. (...) Pitanje je ko je, zaista, doneo odluku da krajiško rukovodstvo napusti Krajinu? Takva odluka, kada su imali sve uslove da se brane, izazvala je egzodus. Sada to treba da bude razlog da Jugoslavija jurne tamo da brani te teritorije, sa kojih su oni pobegli kao zečevi?!", navodno je rekao Milošević na sjednici Vrhovnog saveta odbrane.

Kakvo je stanje vladalo među srpskim vojnicima najbolje pokazuju transkripti razgovora objavljenih u knjizi Dušana Vire "Slobodan Milošević - Anatomija zločina".

05. 08. 1995. 07:35 sati


Razgovor generala Momčila Perišića s pukovnikom Đakovićem, u transkriptima piše "načelnikom stožera 15. korpusa SVK", u kojem se po prvi puta spominje "pad Knina". Vjerojatno je riječ o pukovniku Mirku Radakoviću, zapovjedniku 18. pješadijske brigade iz Korenice, a koja je sastavni dio 15. Učkog korpusa kojim zapovijeda general Stevo Ševo.

Perišić: Jel držite situaciju pod kontrolom?

Radaković: Dosta teško, vrlo teško.

Perišić: Pa možeš li ustrajati šta?

Radaković: Ma jednostavno nema, civili ne dozvoljavaju nikom, to diglo sve kompletno traktore i napušta teritoriju kompletno.

Perišić: Civili?

Radaković: Kompletno, nema nigde, vela Lika, nema to. Od noćas mi uspostavljamo liniju, ovaj, za obezbeđenje na onoj granici gde je naređeno i tu je ljudstvo za obranu. Trenutno niko ne dejstvuje po jedinicama, jedino što su Muslimani jutros izvršili napad dole na Željavu.

Perišić: Dobro, je li vojska na svojim mestima?

Radaković: Vojska je na svojim mestima samo tamo gde je naređeno da skratimo front. Tu se sad vojska nalazi, a civili jednostavno nema šanse da ih neko zaustavi. To su nepregledne kolone. Ja mislim da opština Lapac toliko da ima, negde preko 25 000 ljudi.

Perišić: A kakvo je stanje, nemaš vezu sa susedom levim?

Radaković: ...ne znam, ne znam, nezvanično saznajem za Knin, ali ne znam.

Perišić: A šta Knin?

Radaković: Da je pao nezvanično.

Perišić: Dobro, drži te linije i ne daj vojsci da ide. 

Radaković: Jasno, gospodine generale.

Perišić: I javi se povremeno, srećno!

05. 08. 1995. 09:36 sati 

Razgovor između generala Mile Mrkšića i generala Milorada Stupara, zamjenikom zapovjednika tzv. Operativne grupe Kordun.

Stupar: Loše ide sa plaščanskom brigadom. (70. br. op. ob.)

Mrkšić: Znam, sad sam ja razgovarao sa potpukovnikom Kozlinom.

Stupar: Neko im je naredio bez veze izvlačenje, šta je to bilo šefe? Kažu da je to naredio Ković, a on kaže da je naredio Lončar.

Mrkšić: Ne treba to, drži to da se ne spoje 'Turci'. Nek ide to prema Rakovici dole, neka to blokiraju da se narod može izvući iz Plaškog.

Stupar: Ma, narod se izvukao iz Plaškog.

Mrkšić: Onda ih postavi bočno jer su 'Turci' upali u Ličko Petrovo Selo.

Stupar: Znam i napali su ovamo Tržačka Raštela prema meni.

Mrkšić: Blokiraj to i znaš onu zamisao u duhu onog dogovora. Radi ti 21. kKS90 i 39. bK591, jesi li slao ono tamo išta?

Stupar: Pa, ako bi ja povukao, sve bi palo ovo ovde.

Mrkšić: Dobro, u Lici ima velikih problema.

Stupar: Pa Lička nam je izgleda pukla, šefe.

Mrkšić: Puklo je, pukle su sve veze tamo sa Ševom, a i nemam veze više pošto sam izmešten, ovde sam u Srbu. Nemam veze sa 21. kK i 39. bK, pa im ti prenesi šta treba.

Stupar: Problem što će se spojiti preko Ličkog Petrovog Sela i Plitvica sa 5. Korpusom!

Mrkšić: To je opasno, to treba sprečavati!

Stupar: Pa ja sam to stalno govorio, a oni idu na to. Probajte Ševu, pošaljite nekoga da spreči pad Plitvica.

Mrkšić: Otišao je gore načelnik i Bane.

Stupar: Lončar je napravio čudo sa izvlačenjem civila. Ko je naredio izvlačenje? Svi mi vuku žene, svi mi vuku žene, svi idu da vide gde su im 21. kK je vratio položaje, nema ništa samo panika i dezinformacije.

Mrkšić: Dobro, imaš Čerkezovce, šta ti treba uzimaj!

Stupar: Znam, ali dajte sprečite spajanje sa 5. Korpusom.

Mrkšić: To zatvori gore koliko možeš i tu brigadu što se izvlači stavi u borbeni raspored Milivojevića. (70. brigade, op. ob.) 595

Stupar: Eee, jebi ga, ko će da je stavi, kako vas mogu dobiti?

Mrkšić: Ja sam na 23-32, to je jedina veza za sada.

Stupar: Dobro, zdravo!

05. 08. 1995. 14:52 sati 

Razgovor generala Milana Mrkšića i Momčila Perišića u kojem se Mrkšić raspituje hoće li se u sukob umiješati i jugoslavenska vojska.

Mrkšić: Idu i prema Dvoru, opasnost je za put i za most i morate nam reći šta da radimo. Hoćete nam pomoći ili šta da radimo?

Perišić: Halo, Mićo, ne znam šta pitaš.

Mrkšić: Pa hoće li biti kakve pomoći ili šta da radimo? Ovako samo gubimo ljude i mrcvarimo se.

Perišić: Ja što mogu da pomognem - pomažem. Imaš li vezu sa tvojim imenjakom?

Mrkšić: To znači, nakon svih ovih stvari koje su se desile, mi smo ostavljeni sami sebi?

Perišić: Pa, jebo ga, valjda ti znaš mene.

Mrkšić: Pa, znam ja tebe lično, ali činjenice su činjenice.

Perišić: ...

Mrkšić: A nama je 5000 izbjeglica iz Plaškog zakrčila put, a ako ovo popusti, da pukne, a može da pukne, onda će da zakrče sve... A ako ne pojačamo linije, neće biti dobro, a ja rezervu nemam. Tako da znate.

Perišić: Rekao je onaj Bijeli da će on nešto poslati.

Mrkšić: Ma, ne verujem ja njemu.

Perišić: Imaš li vezu sa onim susedom desnim i drugima?

Mrkšić: Nemam. Ovo je jedina veza koju ja imam, i to otvorena. Al jebi joj mater, ja druge nemam. Eto, tako da znaš, brate, kakva ti je situacija.

Perišić: Dobro, živio, zdravo!

05. 08. 1995. 17:25 sati 

Razgovor Momčila Perišića i generala Mile Mrkšića u kojem ga Mrkšić moli za pomoć i izvještava o gotovo potpunom slomu svoje „krajinske" vojske.

Mrkšić: Ovo ovde, brate, je tragedija.

Perišić: Je li?

Mrkšić: Tamo kod Tarbuka (Slobodan Tarbuk, potpukovnik JNA, kasnije general VSK i zapovjednik banijskog korpusa) preti presecanje onog puta koji nam je glavni. Petrinja mu je okružena. Ovo gde ja sedim ljulja se, razumeš me?

Perišić: Da.

Mrkšić: Ljulja se. Ja ovde imam 150 000 ljudi svega skupa. Putevi su zakrčeni izbjeglicama i njih gađa avijacija. Kod Tarbuka je haos, a ovo na Kordunu se sve drži. I u smrtnoj opasnosti je sve. To je 150 000 ljudi, Momo. A, jebi ga, jeste l' nas osudili na smrt ili šta je?

Perišić: Pa, Mile, sunce mu krvavo, šta ja da uradim?

Mrkšić: Pa, pitaj glavnog šefa šta da se radi. Mi smo ovde, brate moj, velim ti tako kako.

Perišić: Evo, ja u sedam imam sastanak s njim upravo za to.

Mrkšić: Pa dobro, Momo, jel nitko ne može za nas da učini ništa, da nam pomogne. Ne možemo mi samo da se držimo nikako. Ja idem krpat te linije, ostavljam mrtve nesahranjene, putevi zakrčeni izbjeglicama. Vidiš ti šta je to! Ovo ovde gde sam se ljulja, i ja verujem da ću večeras biti odsečen od gore (ili od Dvora, nerazumljivo) i onda smo - kaput.

Perišić: Dobro, Mićo, javit ću ti se oko osam sati.

Mrkšić: E, molio bih te da glavnom šefu preneseš tako.

05. 08. 1995. 18:10 sati 

Razgovor Momčila Perišića i generala Mile Mrkšića u kojem ga Mrkšić traži da krene „na Vinkovce i na Osijek".

Perišić: Nije samo kod tebe, nego kod sviju, razumeš?

Mrkšić: Znam, ali znaš šta mi je najgore? Sto mi je, i tako dalje. Perišić: Ja sam jednom pretio prst da bude sad u sedam, znaš.

Mrkšić: Slušaj ti mene dalje, ako ti sada ne kreneš na Vinkovce i na Osijek, ovo je sve u kurcu.

Perišić: Dobro.

Mrkšić: E, tako ti stvari stoje.

Perišić: Dobro, idem sad.

05. 08. 1995. 18:27 sati

Razgovor generala Ratka Mladića s nepoznatom osobom.

Mladić: Sve ide ono iz Knina i ostalog dole.

X: Pa, jesu ušli u Knin?

Mladić: Ušli su oni bez borbe u Knin, jebi ga. Narod neće da brani to.

X: Pa ušli su i u Benkovac.

Mladić: Pa verovatno su ušli, jer to izgleda o nečem se radi.

X: Kako ti, ovaj, se osećaš?

Mladić: Pa, umoran sam, ko mrtav. Biće bolje jednog dana.

X: Pa reci mi ovako, nećete ih pustiti dalje?

Mladić: Koga, ove izbeglice?

X: Ne, nego ustaše.

Mladić: Ustaše nećemo, ali treba da pomogne svaki Srbin. Oni su sa pola sveta krenuli na nas.

X: Čuvaj se ti. A reci mi jel ti treba neka pomoć, ovo što ja mogu?

Mladić: Ne bi loše bilo da malo pošalješ goriva.

X: Bio je Duga Puška, pa ja tamo, ovaj...

Mladić: Ma nemoj preko Duge Puške, ne bi loše bilo nekoga ovamo direktno poslati. Ili u 2. korpus ili u vazduhoplovstvo. Ili ovde u školski centar u Banja Luci.

X: A kome to da dadnem?

Mladić: Treba tamo dati, ili generalu Ninkoviću ili generalu Boriću.

05. 08. 1995. 20:40 sati

Prijepis razgovora Milorada Lukovica Legije, zapovjednika tzv. Crvenih beretki i bivšeg zapovjednika 101. nastavnog centra Arkanove srpske dobrovoljačke garde u Erdutu sa Željkom Ražnatovićem Arkanom. Legija se u vrijeme akcije „Oluja" nalazio negdje u okolici Dvora, a Arkan u Bosni. 

Legija: Jel Željko?

Arkan: Reci, Legi.

Legija: Jel možeš hitno da mi pošalješ 100 ljudi? Neka dođu pravac Velika Kladuša.

Arkan: Dobro.

Legija: Pazi, veoma je hitno. Gotovo sam u okruženju.

Arkan: Kažu da ti prelaze na stranu ustaša.

Legija: Ma jok, bre.

Arkan: Ali slušaj, i kod mene tuku, tako da ovo što tražiš trenutno je impossibly oće reći nemoguće, razumeš?

Legija: Pa, vidi, jel ne mogu to tu ti da ti rade?

Arkan: A tko, bre?

Legija: Pa, Jugoslavija je tu.

Arkan: Pa, to ćemo da vidimo večeras.

Legija: Brate, mnogo mi je hitno.

Arkan: Jel ne možeš da izađeš?

Legija: Ne znam, al narod mora da spašavamo.

Arkan: Razumem.

Legija: Ajde, vidi šta se može.

Arkan: Znam, znam, ali razumeš?

Legija: Ajde, čekam ih ujutro

Broj komentara: 5

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
B_Stipic

B_Stipic

Komentirano: 6.8.2018. | 20:19

1

Knin je oslobođen, a ne prepušten bez ikakvog otpora i svi koji kažu ili pišu drugačije pokušavaju umanjiti hrvatsku pobjedu i Dan pobjede. Da je tako govore i podaci o poginulim pripadnicima hrvatskih oružanih snaga na prilazima Kninu, Benkovcu, Drnišu i drugim mjestima toga područja kao i podaci o poginulim hrvatskim braniteljima na području Korduna i Banovine. Njih gotovo dvije stotine poginulo je u prva dva dana "Oluje". To što su se Srbi nakon sinkroniziranog napada hrvatskih snaga duž cijele bojišnice uspaničili i što je počela 'opšta bežanija' ni u kojem slučaju ne opravdava ovakav naslov. Cilj integralnog i iznenadnog napada HV i specijalaca MUP-a na svim pravcima i jest bio iznenaditi neprijatelja i tako spriječiti njegovu reorganizaciju i konsolidaciju te što brže i sa što manje žrtava ovladati do tog trenutka privremeno zauzetim teritorijem koji su držali Srbi. https://direktno.hr/direkt/ovo-su-hrvatski-heroji-popis-poginulih-branitelja-oluji-93923/
Wandovit

Wandovit

Komentirano: 6.8.2018. | 18:09

2

Vilsone zpoklopo se i šuti,taj vas ustašoidni dernek neće doći ni do četvrt stoljeća dolk je alka prešla tri stoljeća.
Vilson

Vilson

Komentirano: 6.8.2018. | 14:14

3

Wandovit, sa srbijanske strane slušamo izravan naziv za Hrvate - ustaše, a sa strane vas nasljednika jugo-boljševičke tradicije moramo slušati smiješne eufemizme - "ustašoidi". Nadam se da će to i vama uskoro postati smiješno i dosadno! Uz put, u Glini je Dan pobjede proslavilo preko 50.000 ljudi - Hrvata, a ne nikakvih "ustašoida". Neka pati, kome smeta!
Wandovit

Wandovit

Komentirano: 6.8.2018. | 10:57

4

Polako se gasi ustašoidni dernek,ove godine sami oko 6000 posjetitelja. Jenjava novokomponovano rvatstvo za razliku od tri stoljeća stare slike gdje je bilo oko 12000 posjetitelja.
Posavac

Posavac

Komentirano: 5.8.2018. | 21:47

5

Istovari konjino jedna

Broj komentara: 5

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nitko nije siguran u društvu u kojem droga preuzme kontrolu

Borba protiv zlouporabe droga

Nitko nije siguran u društvu u kojem droga preuzme kontrolu

26.6.2019. | 20:00
Djeca, istaknuto je tada, počinju eksperimentirati s marihuanom već u osmom razredu, mogu je nabaviti ispred škole ili čak u školskom dvorištu, a novčane dugove vraćaju prodajom marihuane za druge.
Djeca, istaknuto je tada, počinju eksperimentirati s marihuanom već u osmom razredu, mogu je nabaviti ispred škole ili čak u školskom dvorištu, a novčane dugove vraćaju prodajom marihuane za druge.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pale su Vrbske žrtve

Na današnji dan 1935.

Pale su Vrbske žrtve

20.2.2019. | 10:00
Protestirajući zbog ubojstva osmorice sibinjskih seljaka i zbog sve izraženijeg velikosrpskog terora stanovnici Gornje Vrbe i Ruščice dočekani su ispred Gradskog groblja od srpske žandarmerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
Protestirajući zbog ubojstva osmorice sibinjskih seljaka i zbog sve izraženijeg velikosrpskog terora stanovnici Gornje Vrbe i Ruščice dočekani su ispred Gradskog groblja od srpske žandarmerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ubijen je jer je u divljim vremenima ostao čovjekom

Na današnji dan 1993.

Ubijen je jer je u divljim vremenima ostao čovjekom

21.1.2019. | 8:50
Jedan od napadača nakon nekoliko mjeseci poginut će na bojištu, dok su ostala trojica bili osuđeni na po dvije godine i četiri mjeseca zatvora. Svojom smrću postao simbolom otpora velikosrpskom ludilu devedesetih koje je krivo za smrt desetaka tisuća ljudi te patnju milijuna.
Jedan od napadača nakon nekoliko mjeseci poginut će na bojištu, dok su ostala trojica bili osuđeni na po dvije godine i četiri mjeseca zatvora. Svojom smrću postao simbolom otpora velikosrpskom ludilu devedesetih koje je krivo za smrt desetaka tisuća ljudi te patnju milijuna.
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Priznat ću ih, dosta mi je već toga!'

Novinar zbog kojeg je Kohl priznao RH

'Priznat ću ih, dosta mi je već toga!'

15.1.2019. | 9:10
Nedavno preminuli velikan njemačkog novinarstva i suizdavač FAZ-a Johann Georg Reissmüller svojim je tekstovima utjecao na njemačku politiku koja je zagovarala međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije
Nedavno preminuli velikan njemačkog novinarstva i suizdavač FAZ-a Johann Georg Reissmüller svojim je tekstovima utjecao na njemačku politiku koja je zagovarala međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije
SBplus.hr, Slavonski Brod : Priznanje koje je 'vrijedilo' i značilo puno više

Neraskidiva spona Pape i Hrvata

Priznanje koje je 'vrijedilo' i značilo puno više

13.1.2019. | 10:45
Prilično je nepoznato kako je vatikanska diplomacija prva u svijetu, već 3. listopada 1991. kada se rasplamsavao Domovinski rat diljem hrvatskog teritorija, javno objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.
Prilično je nepoznato kako je vatikanska diplomacija prva u svijetu, već 3. listopada 1991. kada se rasplamsavao Domovinski rat diljem hrvatskog teritorija, javno objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.
SBplus.hr, Slavonski Brod : U akciji Širinci živote je izgubilo 18 hrvatskih branitelja

Na današnji dan

U akciji Širinci živote je izgubilo 18 hrvatskih branitelja

3.1.2019. | 13:30
Akcija "Širinci" je okončana 3. siječnja, ali je zbog neprijateljskog djelovanja - unatoč primirju - žrtava bilo i do kraja ožujka 1992. godine. U samoj akciji ukupno je poginulo 18 hrvatskih branitelja, a 22 su bila ranjena.
Akcija "Širinci" je okončana 3. siječnja, ali je zbog neprijateljskog djelovanja - unatoč primirju - žrtava bilo i do kraja ožujka 1992. godine. U samoj akciji ukupno je poginulo 18 hrvatskih branitelja, a 22 su bila ranjena.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto se slavi blagdan svetog Stjepana i tko je on bio?

Znate li

Zašto se slavi blagdan svetog Stjepana i tko je on bio?

26.12.2018. | 9:30
Dan poslije Božića katolici diljem svijeta obilježavaju blagdan svetog Stjepana - prvomučenika, u nekim krajevima blagdan poznat i kao Štefanje.
Dan poslije Božića katolici diljem svijeta obilježavaju blagdan svetog Stjepana - prvomučenika, u nekim krajevima blagdan poznat i kao Štefanje.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko je bio sveti Nikola, zaštitnik djece i mornara

6. prosinca

Tko je bio sveti Nikola, zaštitnik djece i mornara

6.12.2018. | 8:30
Milijuni djece diljem svijeta s nestrpljenjem su dočekali današnje jutro iščekujući što će im omiljeni svetac ostaviti u čarapi ili ulaštenoj čizmici koje su večer prije ostavili na prozoru. Osim po dobročinstvima, sveti Nikola bio je poznat i po čudesima, a zbog jednog takvog u
Milijuni djece diljem svijeta s nestrpljenjem su dočekali današnje jutro iščekujući što će im omiljeni svetac ostaviti u čarapi ili ulaštenoj čizmici koje su večer prije ostavili na prozoru. Osim po dobročinstvima, sveti Nikola bio je poznat i po čudesima, a zbog jednog takvog u
SBplus.hr, Slavonski Brod : Macron: 'Nacionalizam je izdaja patriotizma'

Povijest prijeti da će se ponoviti

Macron: 'Nacionalizam je izdaja patriotizma'

11.11.2018. | 20:10
Predsjednica ovoga puta nije uspjela zauzeti poziciju pokraj Trumpa od kojeg je bila udaljena čak 11 mjesta. Srdačno se pozdravila s francuskim predsjednikom koji je zaključio da ih i ovoga puta, baš poput njihovog ruskog nogometnog susreta, prati kiša.
Predsjednica ovoga puta nije uspjela zauzeti poziciju pokraj Trumpa od kojeg je bila udaljena čak 11 mjesta. Srdačno se pozdravila s francuskim predsjednikom koji je zaključio da ih i ovoga puta, baš poput njihovog ruskog nogometnog susreta, prati kiša.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas obilježavamo Dan bijelog štapa

Mađunarodni dan slijepih osoba

Danas obilježavamo Dan bijelog štapa

15.10.2018. | 15:55
Dan bijelog štapa je međunarodni dan čiji je cilj podići svijest u cijelom društvu o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, kao i obavezama zajednice prema njima.
Dan bijelog štapa je međunarodni dan čiji je cilj podići svijest u cijelom društvu o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, kao i obavezama zajednice prema njima.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska danas obilježava Dan Neovisnosti

8. listopada 1991. godine

Hrvatska danas obilježava Dan Neovisnosti

8.10.2018. | 8:00
Na današnji dan Sabor je u podrumu Inine zgrade donio presudnu odluku o raskidanju veza s tadašnjom SFRJ.
Na današnji dan Sabor je u podrumu Inine zgrade donio presudnu odluku o raskidanju veza s tadašnjom SFRJ.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Preminuo znameniti Brođanin

Iz daleke Danske stigla je vijest

Preminuo znameniti Brođanin

3.9.2018. | 8:25
U dalekom danskom gradiću, udaljenom četrdeset kilometara od Kopenhagena, preminuo je Brođanin koji je svojim istraživanjem i proučavanjem obilježio veliki dio ne samo danske, nego i svjetske povijesti.
U dalekom danskom gradiću, udaljenom četrdeset kilometara od Kopenhagena, preminuo je Brođanin koji je svojim istraživanjem i proučavanjem obilježio veliki dio ne samo danske, nego i svjetske povijesti.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Takvi se rijetko rađaju

Na današnji dan rođen je dr. A. Štampar

Takvi se rijetko rađaju

1.9.2018. | 11:15
Djelovanje dr. Andrije Štampara nije ostavilo traga samo na prostorima bivše Jugoslavije i Hrvatske, nego je dr. Štampar svoje vizije i sposobnosti organizacije zdravstvene zaštite ostvarivo skoro na svim kontinentima, od Azije, Kine i Indije, Afganistana, preko SADa do Afrike
Djelovanje dr. Andrije Štampara nije ostavilo traga samo na prostorima bivše Jugoslavije i Hrvatske, nego je dr. Štampar svoje vizije i sposobnosti organizacije zdravstvene zaštite ostvarivo skoro na svim kontinentima, od Azije, Kine i Indije, Afganistana, preko SADa do Afrike
SBplus.hr, Slavonski Brod : Balvan revolucija 1990.

Knin

Balvan revolucija 1990.

17.8.2018. | 0:01
Osiguraniku, odnosno osobi koje je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovalo u oružanim akcijama posle 17. kolovoza 1990. godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž, u dvostrukom trajanju...
Osiguraniku, odnosno osobi koje je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovalo u oružanim akcijama posle 17. kolovoza 1990. godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž, u dvostrukom trajanju...
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Pomislio sam kako majka nikad neće znati gdje sam završio'

Najtužniji dan za Srebrenicu

'Pomislio sam kako majka nikad neće znati gdje sam završio'

11.7.2018. | 12:00
Konačni pad Srebrenice uslijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima. Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući
Konačni pad Srebrenice uslijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima. Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući
SBplus.hr, Slavonski Brod : Obljetnica smrti poznatog pjesnika

Na današnji dan

Obljetnica smrti poznatog pjesnika

27.6.2018. | 12:00
Čak 102 godine pjesnika iz Rastušja na životu su držale njegove misli koje su, iako u staračkom tijelu, uvijek bile vesele, razigrane i bistre. Svima koji su u rukama držali hrvatske čitanke, Tadijanovićeve će pjesme ostati urezane u sjećanje.
Čak 102 godine pjesnika iz Rastušja na životu su držale njegove misli koje su, iako u staračkom tijelu, uvijek bile vesele, razigrane i bistre. Svima koji su u rukama držali hrvatske čitanke, Tadijanovićeve će pjesme ostati urezane u sjećanje.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan državnosti Republike Hrvatske

Zašto slavimo 25. lipnja

Dan državnosti Republike Hrvatske

25.6.2018. | 8:00
Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i R
Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. temeljem članka 140 stavak 1 Ustava RH
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kroz Brod je prošlo ukupno oko pola  milijuna izbjeglica

Svjetski dan izbjeglica

Kroz Brod je prošlo ukupno oko pola milijuna izbjeglica

20.6.2018. | 10:00
Slavonski Brod i Brođani sa brigom o izbjeglicama koje su bježale od ratnih strahota sreli su se i 3. studenog 2015. godine, kada su u prihvatni Centar na Bjelišu stigle prve izbjeglice iz Sirije. Kroz brodski je Centar, od njegova otvorenja 3. studenog 2015. do njegova zatvaranj
Slavonski Brod i Brođani sa brigom o izbjeglicama koje su bježale od ratnih strahota sreli su se i 3. studenog 2015. godine, kada su u prihvatni Centar na Bjelišu stigle prve izbjeglice iz Sirije. Kroz brodski je centar, od njegova otvorenja 3. studenog 2015. do nejgova zatvaranj
SBplus.hr, Slavonski Brod : Bogata povijest Kulturnog društva

Na današnji dan

Bogata povijest Kulturnog društva

18.6.2018. | 17:30
Prema idejnom projektu zagrebačkog arhitekta Rudolfa Varge u samom središtu Vrpolja, uz župnu crkvu u kojoj je Meštrović kršten, 15. kolovoza 1969. počinje izgradnja Spomen galerije Ivana Meštrovića.
Prema idejnom projektu zagrebačkog arhitekta Rudolfa Varge u samom središtu Vrpolja, uz župnu crkvu u kojoj je Meštrović kršten, 15. kolovoza 1969. počinje izgradnja Spomen galerije Ivana Meštrovića.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Okupljanje brodskih darivatelja krvi na Poloju

Umjesto 'vađenja' krvi, danas druženje

Okupljanje brodskih darivatelja krvi na Poloju

14.6.2018. | 15:00
Brođani koji se inače, međusobno i s djelatnicima Crvenog križa, susreću samo kada dolaze na akcije prikupljanja novih doza krvi, danas će se na sportskim igrama okupiti na druženju na Poloju kako bi obilježili Svjetski dan darivatelja krvi.
Brođani koji se inače, međusobno i s djelatnicima Crvenog križa, susreću samo kada dolaze na akcije prikupljanja novih doza krvi, danas će se na sportskim igrama okupiti na druženju na Poloju kako bi obilježili Svjetski dan darivatelja krvi.