iskrcavanje vojnika s brodova(Foto: US Coast Guard )Ogromne žrtve koje su rezultat velike savezničke operacije, opravdala je činjenica da je to bio odlučujući trenutak za ishod rata.
BILO je jutro 6. lipnja 1944. i počinjala je posljednja faza
borbe Ujedinjenih naroda protiv III. Reicha, natjeranog u stratešku defenzivu
već posljednjih godinu dana. Na istoku, ratište se protezalo od Finskog
zaljeva, pa do Crnog mora kod Odesse, a Crvena armija bila je na vrhuncu
priprema za stratešku ofenzivu „Bagration", usmjerenu na uništenje grupe armija
„Centar" u bjeloruskoj izbočini. Na Balkanu, točnije na području tzv. NDH,
upravo je propala još jedna operacija – Desant na Drvar (Unternehmen
„Rösselsprung") – protiv Tita i Vrhovnog štaba NOVJ. U Italiji je krajem
svibnja probijena njemačka obrana linije „Gustav", a 5. lipnja američke trupe
ušle su u Rim koji su Nijemci napustili dan ranije.
Njemački stratezi znali su da je idući saveznički korak
invazija sjeverozapadne Europe ljeta 1944., no otvoreno je pitanje bilo gdje će
se ona odigrati. Većina ih je bila uvjerena kako će meta biti područje Pas de
Calaisa, strateški puno vrednija nekretnina od Normandije. Saveznici su ih
podržali u tom uvjerenju masivnim i masovnim operativnim zavaravanjem, koje je
njemačkim obavještajcima pružilo „dokaze" o velikom okupljanju snaga u južnoj
Engleskoj, nasuprot Calaisu. To ne znači da su zanemarili obrambene mjere u
Normandiji, čak štoviše, u mjesecima pred invaziju pozamašan je dio obale
departmana Calvados, s posebnim naglaskom na budući sektor „Omaha", pretvoren u
tvornicu užasa u kojoj se moglo naći svega u dijapazonu od protutenkovskog ježa,
do automatskog plamenobacača…
Većinu savezničkih snaga činile su američke, britanske,
kanadske i francuske jedinice. Ostale zemlje, čiji su vojnici također
sudjelovali u bitci, bile su Australija, Belgija, Čehoslovačka, Grčka,
Nizozemska, Novi Zeland, Norveška i Poljska.
Savezničko iskrcavanje počelo je 6. lipnja u 6.30. Osamdeset
kilometara obale u Normandiji podijeljeno je u pet sektora: Utah, Omaha, Gold,
Juno i Sword. Puhao je jak vjetar, a čim su se približili obali, brodovi su se
našli pod teškom mitraljeskom vatrom. Nijemci su imali između 4000 i 9000
poginulih. Sa savezničke strane poginulo je najmanje 10.000 ljudi. Taj je dan
danas poznatiji kao Dan D. Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli
odbiti sve protunapade i uspostaviti kontrolu nad plažama omogućujući
iskrcavanje ostatka vojnika i na kraju pobjedu u bitci koja se nastavila sve do
30. kolovoza 1944. godine. Saveznici su uspjeli osvojiti vrlo široko područje
na sjeveru Francuske, stavivši pod svoju kontrolu čitavu Bretanju i područje na
istok do Rouena u Gornjoj Normandiji.
Sovjetski Savez je 22. lipnja 1944. godine sa svoje strane
izvršio udar na njemačke snage, u velikoj Operaciji Bagration. Nakon Operacije
Overlord kako je službeno nazvana invazija Normandije i paralelne Operacije
Bagration na istočnom ratištu (ukupno je u tim bitkama sudjelovalo oko četiri
milijuna savezničkih te dva milijuna njemačkih vojnika), Saveznici su se u jako
približili samoj Njemačkoj, a njemačke snage su pretrpjele tako teške gubitke -
oko 40 posto vojnika koje su Nijemci angažirali u tim bitkama je izginulo ili
bilo zarobljeno, a njihove tenkovske i zrakoplovne snage su pretrpjele
nepopravljive gubitke - da konačni ishod rata zapravo nije više dolazio u
pitanje.
Izvor: Antifašistički vjesnik