Tragična prošlost Europe i dalje treba služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve.
ZAHVALJUJUĆI dopunama Zakona o blagdanima,
spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz lipnja 2011. godine,
23. kolovoza obilježavamo kao spomendan - Europski dan sjećanja na žrtve svih
totalitarnih i autoritarnih režima. Stupanjem na snagu tog Zakona o
blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH 1. siječnja 2020., ovaj
spomendan obilježava se pod nazivom Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih
i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se
pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog
parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke
povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i
graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.
U svojoj preporuci, Europski parlament je naglasio neka svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na
žrtve totalitarnih režima u vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23.
kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima,
dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja - Međunarodni dan sjećanja na
žrtve holokausta.
Europski dan sjećanja na žrtve svih
totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o
proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i
nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom
15. Rezolucije Europskog parlamenta o
europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. U
završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država
kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani
su na usvajanje i provedbu te Rezolucije.
Donošenjem tog Zakona iz 2020., u
dijelu koji se odnosi na sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih
režima, Hrvatska se usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog
parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od
19. rujna 2019.
Svrha obilježavanja izrečena je, među ostalima, i u
točki 21. Rezolucije gdje se naglašava kako bi tragična prošlost Europe
i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s
izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako
otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i
seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve.