Kalendar

Objavljeno: 29.11.2016. u 9:50
Prikaza: 3031
|
Autor: JZ/SBplus

Na današnji dan u Jugoslaviji su slavili

29. novembar nije bio poznat samo zbog klanja po kućama

U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i mogućnost za 'klanje po kućama'.

Promjena ratnih uspjeha na savezničkim frontama, a ponajviše kapitulacija Italije 9.septembra 1943, savezničko osvajanje afričkog kontinenta, kontraofanziva Crvene armije na Istočnom Frontu su utjecali da KPJ započne sa izgradnjom čvrstih temelja buduće Jugoslavenske države, uvjerena u konačnu pobjedu antifašističke koalicije u ratu.

Institucioniranje revolucije (preko vojnih, vojnopozadinskih organa, organa vlasti i društveno-političkih organizacija) bilo je u Jugoslaviji uglavnom završeno. Međunarodni razlozi onemogućavali su da sustav narodne vlasti zaključi svoj karakter formiranjem centralnog Jugoslovenskog organa (Vlade).

Zato je na prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Bihaću 1942. bila stvorena osnova, samo ne političko predstavničko tijelo koje je zapravo vršilo funkciju saveznog narodnooslobodilačkog odbora. Konačno, utemeljenje države je trebalo da se uokviri na drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem 1943. godine.

Ukupno je 142 delegata bilo prisutno u Domu kulture na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije počelo je 29. novembra 1943. točno u 19 sati. Vrata Doma kulture su bila širom otvorena za sve radoznale građane, s tim što su svi osim delegata na ulazu temeljito pretresani zbog mogućnosti postavljanja diverzije.

Nedaleko oko grada su postavljeni teški protuzrakoplovni mitraljezi u slučaju zračnih napada. Grad je zamračen točno u 19.15 nakon čega su se vrata Doma kulture zatvorila. Prozori Doma su bili prikriveni roletama i u unutrašnjosti je plamtjelo blago svjetlo koje nije moglo biti dobar orijentir eventualnog zračnog napada na grad. Dom kulture su osiguravale jake partizanske jedinice, vodeći računa da se neko ne prikrade i postavi paklenu napravu.

Rad delegata započet je himnom "Hej Slaveni" u izvođenju pozorišnog hora narodnog oslobođenja oko 19.20, da bi se završio u 5 sata ujutro kozaračkim kolom. Radnim dijelom zasjedanja rukovodilo je Predsjedništvo u sastavu: dr. Vojislav Kecmanović, dr. Ivan Milutinović, dr. Sreten Žujović, dr. Josip Vidmar, dr. Pavle Gregorić, dr. Zlatan Sremec, dr. Sulejman Filipović i pravoslavni svećenik iz Krupnja Vlada Zečević.

Predsjednik AVNOJ-a izabran na prošlom zasjedanju u Bihać u 1942. dr. Ivan Ribar je otvorio zasjedanje svojim uvodnim referatom O radu AVNOJ-a između dva zasjedanja'. Nakon pauze od pola sata poslije Ribarovog referata oko 21 čas za govornicom se pojavio Josip Broz Tito. Svoj referat počeo je riječima:

...Stvaranje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije jeste jedna od najvećih tekovina naše narodnooslobodilačke borbe do tog vremena. Položeni su temelji na kojima se gradi jedno novo, pravednije uređenje u zemljama Jugoslavije, položeni su temelji jedne prave istinski demokratske, narodne vladavine ...

Često prekidan odobravanjem, aplauzima i poklicima, Tito je završio referat:

...Borba naših naroda i sjajni uspjesi koje su oni postigli na bojnom polju pomoću svoje slavne NOV i POJ stvorili su nam pred čitavim naprednim svijetom velike simpatije, stvorili su sve uvjete da naši narodi ostvare svoje težnje-slobodu, istinsku demokratsku federativnu Jugoslaviju ...

Nakon Titovog jednočasovnog referata, počela je diskusija za vrijeme pauze. Nakon pauze za govornicom se pojavio Boris Kidrič. Govorili su zatim: Pero Krstajić, sudac Marko Vujačić, književnik i dr. Sulejman Filipović, vijećnik iz Bosne Novak Mastilović, hercegovački prvoborac Luka Stević, predstavnik nositelja Krađorđeve zvijezde iz Prvog svjetskog rataFranc Ljubej, učitelj, Vice BuljanRodoljub Čolaković kao tajnik AVNOJ-a i mnogi drugi. Ukupno je govorilo 44 delegata.

Oko pola 12 došlo je do kraće pauze, da bi točno u 23.45 dr. Ivan Ribar pred vijećnicu pročitao odluke sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Bili su to posljednji minuti 29. novembra, ali pošto je čitanje počelo prije ponoći, to je kao datum historijskih odluka uzet 29. novembar 1943. godine.

Kao glavne odluke koje su donijeli vijećnici na drugom zasjedanju AVNOJ-a ističu se:

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije se konstituiše u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), sa svim obilježjima narodne vlade, preko koga će AVNOJ ostvarivati ​​svoju izvršnu funkciju;

Zabranjuje se jugoslavenskoj izbjegličkoj vladi povratak u zemlju i oduzimaju se sva prava zakonite vlade Jugoslavije, a također se zabranjuje i povratak u zemlju kralja Petra II Karađorđevića do završetka rata kada će narod odlučiti hoće li republiku ili monarhiju;

Obveze koje su u inozemstvu u ime Jugoslavije sklopile izbjegličke "vlade" au cilju njihovog poništenja ili ponovnog sklapanja odnosno odobrenja i da se ne priznaju međunarodni ugovori i obaveze koje bi u buduće u inostranstvu eventualno sklpoila izbjeglička takozvana "vlada";

Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica ravnopravnih naroda.

Zaključci donijeti se imaju odmah formirati posebnim odlukama AVNOJ-a.

Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE" na temelju prijedloga koji je postavila slovenska delegacija na čelu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjedništvo AVNOJ-a je na svojoj proj sjednici 3o novembra 1943. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu dodijeli naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE". (Više na izvoru: Wikipedija)

Iz Ustava Republike Hrvatske
"Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:... u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), ..."


Budući da je za vrijeme trajanja Jugoslavije 29. studeni bio najveći državni praznik i neradni dan, 'radni ljudi svih naroda i narodnosti' koristili su ga za tzv. kolinje (klanje) 'po kućama' - u privatnoj režiji. Zbog toga, taj dan nije bio poznat tek po AVNOJ-u nego i po velikoj pripremi zimnice.
U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' Hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i mogućnost za 'klanje po kućama'.

    Broj komentara: 15

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    vlatko1966

    vlatko1966

    Komentirano: 30.11.2016. | 8:20

    1

    Hrvati partizani sve su dobro uradili do 45 a onda su pustili preobučene četnike da kolju sve po redu i time postali gori od fašista. Danas ih ne pamtimo kao oslobodioce nakon fašizma nego kao njihove nasljednike sa samo jednom razlikom , nitko nikada nije kažnjen za te zločine što ih čini gorima od svih fašista za vrijeme 2 sv rata. 46 godina hrvatski narod je slavio taj prešućeni i skrivani pokolj nakon rata.
    cicoo

    cicoo

    Komentirano: 29.11.2016. | 23:33

    2

    Jedino ga ti Mario slaviš,Tata ti je bio jedan od rijetkih koji je u Varošu zastavu stavljao.
    crvena_marama

    crvena_marama

    Komentirano: 29.11.2016. | 21:13

    3

    Sretno svima koji su slavili,koji slave i koji ce slaviti. To su bila vremena,lijepa vremena.
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:50

    4

    blaženo spajanje za sirotinju kao sad za bogate šesti mjesec
    bravulja

    bravulja

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:44

    5

    Zanimljivo nitko ne piše da jedna republika nije poslala delegaciju???I Zašto??
    bravulja

    bravulja

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:41

    6

    Taj sam dan i mrzio i volio. Mrzio jer sam cijeli dan morao pomagati na svinjokolji, a volio jer se nije išlo u školu.
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 29.11.2016. | 19:24

    7

    kažeš uz zapad taj isti zapad je vratio ljude sa granice bleiburga kako ti kažeš okupirane hrvate ne mogu skužiti zašto ih je vratio ako su bili okupirani i protiv svoje volje unovačeni i da gdje si bio 1990 1995
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 29.11.2016. | 19:20

    8

    zuvanoviču uvanoviču opet wikipedija kažeš pod okupacijom njemaca dobro tko ju je onda oslobodio od te okupacije ili si pritupav ili skačeš sam sebi u usta nije dovoljno završiti nešto i misliš da si pametan ako je bila okupacija znači da smo bili u okupaciji od njemaca talijana a da su nas partizani oslobodili ajde pametni objasni tu retoriku
    zuvanovic

    zuvanovic

    Komentirano: 29.11.2016. | 18:44

    9

    Komunisticka Jugoslavija kao i ona prva srbokraljevsko fasisticka su bile diktataorske, nepravedne i zlocinacke u osnovi. NDH nije za usporedbu, jer je bila pod okupacijom nacisticke Njemacke, fasistuicke Italije i teroristicke boljsevicke i srbo fasisteicke najezde. Da je bila slobodna ili bez terorista, bila bi demokratska i zapadno antifasisticka, i vremenom gospodarsko napredna drzava.
    cicoo

    cicoo

    Komentirano: 29.11.2016. | 15:43

    10

    Mario.G. promjeni terapiju.Slikaš sa sa Kolindom i hvališ Jugoslaviju.Da da stricu je bilo dobro u Jugi.Danas mu niti kulen ne ide.

    Broj komentara: 15

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Prikaži sve komentare 12

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Nitko nije siguran u društvu u kojem droga preuzme kontrolu

    Borba protiv zlouporabe droga

    Nitko nije siguran u društvu u kojem droga preuzme kontrolu

    26.6.2019. | 20:00
    Djeca, istaknuto je tada, počinju eksperimentirati s marihuanom već u osmom razredu, mogu je nabaviti ispred škole ili čak u školskom dvorištu, a novčane dugove vraćaju prodajom marihuane za druge.
    Djeca, istaknuto je tada, počinju eksperimentirati s marihuanom već u osmom razredu, mogu je nabaviti ispred škole ili čak u školskom dvorištu, a novčane dugove vraćaju prodajom marihuane za druge.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pale su Vrbske žrtve

    Na današnji dan 1935.

    Pale su Vrbske žrtve

    20.2.2019. | 10:00
    Protestirajući zbog ubojstva osmorice sibinjskih seljaka i zbog sve izraženijeg velikosrpskog terora stanovnici Gornje Vrbe i Ruščice dočekani su ispred Gradskog groblja od srpske žandarmerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
    Protestirajući zbog ubojstva osmorice sibinjskih seljaka i zbog sve izraženijeg velikosrpskog terora stanovnici Gornje Vrbe i Ruščice dočekani su ispred Gradskog groblja od srpske žandarmerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ubijen je jer je u divljim vremenima ostao čovjekom

    Na današnji dan 1993.

    Ubijen je jer je u divljim vremenima ostao čovjekom

    21.1.2019. | 8:50
    Jedan od napadača nakon nekoliko mjeseci poginut će na bojištu, dok su ostala trojica bili osuđeni na po dvije godine i četiri mjeseca zatvora. Svojom smrću postao simbolom otpora velikosrpskom ludilu devedesetih koje je krivo za smrt desetaka tisuća ljudi te patnju milijuna.
    Jedan od napadača nakon nekoliko mjeseci poginut će na bojištu, dok su ostala trojica bili osuđeni na po dvije godine i četiri mjeseca zatvora. Svojom smrću postao simbolom otpora velikosrpskom ludilu devedesetih koje je krivo za smrt desetaka tisuća ljudi te patnju milijuna.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Priznat ću ih, dosta mi je već toga!'

    Novinar zbog kojeg je Kohl priznao RH

    'Priznat ću ih, dosta mi je već toga!'

    15.1.2019. | 9:10
    Nedavno preminuli velikan njemačkog novinarstva i suizdavač FAZ-a Johann Georg Reissmüller svojim je tekstovima utjecao na njemačku politiku koja je zagovarala međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije
    Nedavno preminuli velikan njemačkog novinarstva i suizdavač FAZ-a Johann Georg Reissmüller svojim je tekstovima utjecao na njemačku politiku koja je zagovarala međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Priznanje koje je 'vrijedilo' i značilo puno više

    Neraskidiva spona Pape i Hrvata

    Priznanje koje je 'vrijedilo' i značilo puno više

    13.1.2019. | 10:45
    Prilično je nepoznato kako je vatikanska diplomacija prva u svijetu, već 3. listopada 1991. kada se rasplamsavao Domovinski rat diljem hrvatskog teritorija, javno objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.
    Prilično je nepoznato kako je vatikanska diplomacija prva u svijetu, već 3. listopada 1991. kada se rasplamsavao Domovinski rat diljem hrvatskog teritorija, javno objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : U akciji Širinci živote je izgubilo 18 hrvatskih branitelja

    Na današnji dan

    U akciji Širinci živote je izgubilo 18 hrvatskih branitelja

    3.1.2019. | 13:30
    Akcija "Širinci" je okončana 3. siječnja, ali je zbog neprijateljskog djelovanja - unatoč primirju - žrtava bilo i do kraja ožujka 1992. godine. U samoj akciji ukupno je poginulo 18 hrvatskih branitelja, a 22 su bila ranjena.
    Akcija "Širinci" je okončana 3. siječnja, ali je zbog neprijateljskog djelovanja - unatoč primirju - žrtava bilo i do kraja ožujka 1992. godine. U samoj akciji ukupno je poginulo 18 hrvatskih branitelja, a 22 su bila ranjena.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto se slavi blagdan svetog Stjepana i tko je on bio?

    Znate li

    Zašto se slavi blagdan svetog Stjepana i tko je on bio?

    26.12.2018. | 9:30
    Dan poslije Božića katolici diljem svijeta obilježavaju blagdan svetog Stjepana - prvomučenika, u nekim krajevima blagdan poznat i kao Štefanje.
    Dan poslije Božića katolici diljem svijeta obilježavaju blagdan svetog Stjepana - prvomučenika, u nekim krajevima blagdan poznat i kao Štefanje.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko je bio sveti Nikola, zaštitnik djece i mornara

    6. prosinca

    Tko je bio sveti Nikola, zaštitnik djece i mornara

    6.12.2018. | 8:30
    Milijuni djece diljem svijeta s nestrpljenjem su dočekali današnje jutro iščekujući što će im omiljeni svetac ostaviti u čarapi ili ulaštenoj čizmici koje su večer prije ostavili na prozoru. Osim po dobročinstvima, sveti Nikola bio je poznat i po čudesima, a zbog jednog takvog u
    Milijuni djece diljem svijeta s nestrpljenjem su dočekali današnje jutro iščekujući što će im omiljeni svetac ostaviti u čarapi ili ulaštenoj čizmici koje su večer prije ostavili na prozoru. Osim po dobročinstvima, sveti Nikola bio je poznat i po čudesima, a zbog jednog takvog u
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Macron: 'Nacionalizam je izdaja patriotizma'

    Povijest prijeti da će se ponoviti

    Macron: 'Nacionalizam je izdaja patriotizma'

    11.11.2018. | 20:10
    Predsjednica ovoga puta nije uspjela zauzeti poziciju pokraj Trumpa od kojeg je bila udaljena čak 11 mjesta. Srdačno se pozdravila s francuskim predsjednikom koji je zaključio da ih i ovoga puta, baš poput njihovog ruskog nogometnog susreta, prati kiša.
    Predsjednica ovoga puta nije uspjela zauzeti poziciju pokraj Trumpa od kojeg je bila udaljena čak 11 mjesta. Srdačno se pozdravila s francuskim predsjednikom koji je zaključio da ih i ovoga puta, baš poput njihovog ruskog nogometnog susreta, prati kiša.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas obilježavamo Dan bijelog štapa

    Mađunarodni dan slijepih osoba

    Danas obilježavamo Dan bijelog štapa

    15.10.2018. | 15:55
    Dan bijelog štapa je međunarodni dan čiji je cilj podići svijest u cijelom društvu o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, kao i obavezama zajednice prema njima.
    Dan bijelog štapa je međunarodni dan čiji je cilj podići svijest u cijelom društvu o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, kao i obavezama zajednice prema njima.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska danas obilježava Dan Neovisnosti

    8. listopada 1991. godine

    Hrvatska danas obilježava Dan Neovisnosti

    8.10.2018. | 8:00
    Na današnji dan Sabor je u podrumu Inine zgrade donio presudnu odluku o raskidanju veza s tadašnjom SFRJ.
    Na današnji dan Sabor je u podrumu Inine zgrade donio presudnu odluku o raskidanju veza s tadašnjom SFRJ.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Preminuo znameniti Brođanin

    Iz daleke Danske stigla je vijest

    Preminuo znameniti Brođanin

    3.9.2018. | 8:25
    U dalekom danskom gradiću, udaljenom četrdeset kilometara od Kopenhagena, preminuo je Brođanin koji je svojim istraživanjem i proučavanjem obilježio veliki dio ne samo danske, nego i svjetske povijesti.
    U dalekom danskom gradiću, udaljenom četrdeset kilometara od Kopenhagena, preminuo je Brođanin koji je svojim istraživanjem i proučavanjem obilježio veliki dio ne samo danske, nego i svjetske povijesti.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Takvi se rijetko rađaju

    Na današnji dan rođen je dr. A. Štampar

    Takvi se rijetko rađaju

    1.9.2018. | 11:15
    Djelovanje dr. Andrije Štampara nije ostavilo traga samo na prostorima bivše Jugoslavije i Hrvatske, nego je dr. Štampar svoje vizije i sposobnosti organizacije zdravstvene zaštite ostvarivo skoro na svim kontinentima, od Azije, Kine i Indije, Afganistana, preko SADa do Afrike
    Djelovanje dr. Andrije Štampara nije ostavilo traga samo na prostorima bivše Jugoslavije i Hrvatske, nego je dr. Štampar svoje vizije i sposobnosti organizacije zdravstvene zaštite ostvarivo skoro na svim kontinentima, od Azije, Kine i Indije, Afganistana, preko SADa do Afrike
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Balvan revolucija 1990.

    Knin

    Balvan revolucija 1990.

    17.8.2018. | 0:01
    Osiguraniku, odnosno osobi koje je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovalo u oružanim akcijama posle 17. kolovoza 1990. godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž, u dvostrukom trajanju...
    Osiguraniku, odnosno osobi koje je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovalo u oružanim akcijama posle 17. kolovoza 1990. godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž, u dvostrukom trajanju...
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pad Krajine: 'Ustaše ušle u Knin bez borbe...'

    Tako su govorili Srbi

    Pad Krajine: 'Ustaše ušle u Knin bez borbe...'

    5.8.2018. | 18:15
    Prenosimo nevjerojatne transkripte razgovora između srpskih zapovjednika za vrijeme akcije Oluja koji su pokazali njihovu potpunu neorganiziranost
    Prenosimo nevjerojatne transkripte razgovora između srpskih zapovjednika za vrijeme akcije Oluja koji su pokazali njihovu potpunu neorganiziranost
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Pomislio sam kako majka nikad neće znati gdje sam završio'

    Najtužniji dan za Srebrenicu

    'Pomislio sam kako majka nikad neće znati gdje sam završio'

    11.7.2018. | 12:00
    Konačni pad Srebrenice uslijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima. Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući
    Konačni pad Srebrenice uslijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima. Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Obljetnica smrti poznatog pjesnika

    Na današnji dan

    Obljetnica smrti poznatog pjesnika

    27.6.2018. | 12:00
    Čak 102 godine pjesnika iz Rastušja na životu su držale njegove misli koje su, iako u staračkom tijelu, uvijek bile vesele, razigrane i bistre. Svima koji su u rukama držali hrvatske čitanke, Tadijanovićeve će pjesme ostati urezane u sjećanje.
    Čak 102 godine pjesnika iz Rastušja na životu su držale njegove misli koje su, iako u staračkom tijelu, uvijek bile vesele, razigrane i bistre. Svima koji su u rukama držali hrvatske čitanke, Tadijanovićeve će pjesme ostati urezane u sjećanje.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan državnosti Republike Hrvatske

    Zašto slavimo 25. lipnja

    Dan državnosti Republike Hrvatske

    25.6.2018. | 8:00
    Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i R
    Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. temeljem članka 140 stavak 1 Ustava RH
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kroz Brod je prošlo ukupno oko pola  milijuna izbjeglica

    Svjetski dan izbjeglica

    Kroz Brod je prošlo ukupno oko pola milijuna izbjeglica

    20.6.2018. | 10:00
    Slavonski Brod i Brođani sa brigom o izbjeglicama koje su bježale od ratnih strahota sreli su se i 3. studenog 2015. godine, kada su u prihvatni Centar na Bjelišu stigle prve izbjeglice iz Sirije. Kroz brodski je Centar, od njegova otvorenja 3. studenog 2015. do njegova zatvaranj
    Slavonski Brod i Brođani sa brigom o izbjeglicama koje su bježale od ratnih strahota sreli su se i 3. studenog 2015. godine, kada su u prihvatni Centar na Bjelišu stigle prve izbjeglice iz Sirije. Kroz brodski je centar, od njegova otvorenja 3. studenog 2015. do nejgova zatvaranj
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Bogata povijest Kulturnog društva

    Na današnji dan

    Bogata povijest Kulturnog društva

    18.6.2018. | 17:30
    Prema idejnom projektu zagrebačkog arhitekta Rudolfa Varge u samom središtu Vrpolja, uz župnu crkvu u kojoj je Meštrović kršten, 15. kolovoza 1969. počinje izgradnja Spomen galerije Ivana Meštrovića.
    Prema idejnom projektu zagrebačkog arhitekta Rudolfa Varge u samom središtu Vrpolja, uz župnu crkvu u kojoj je Meštrović kršten, 15. kolovoza 1969. počinje izgradnja Spomen galerije Ivana Meštrovića.