Kalendar

Objavljeno: 29.11.2016. u 9:50
Prikaza: 6363
|
Autor: JZ/SBplus

Na današnji dan u Jugoslaviji su slavili

29. novembar nije bio poznat samo zbog klanja po kućama

U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i mogućnost za 'klanje po kućama'.

Promjena ratnih uspjeha na savezničkim frontama, a ponajviše kapitulacija Italije 9.septembra 1943, savezničko osvajanje afričkog kontinenta, kontraofanziva Crvene armije na Istočnom Frontu su utjecali da KPJ započne sa izgradnjom čvrstih temelja buduće Jugoslavenske države, uvjerena u konačnu pobjedu antifašističke koalicije u ratu.

Institucioniranje revolucije (preko vojnih, vojnopozadinskih organa, organa vlasti i društveno-političkih organizacija) bilo je u Jugoslaviji uglavnom završeno. Međunarodni razlozi onemogućavali su da sustav narodne vlasti zaključi svoj karakter formiranjem centralnog Jugoslovenskog organa (Vlade).

Zato je na prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Bihaću 1942. bila stvorena osnova, samo ne političko predstavničko tijelo koje je zapravo vršilo funkciju saveznog narodnooslobodilačkog odbora. Konačno, utemeljenje države je trebalo da se uokviri na drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem 1943. godine.

Ukupno je 142 delegata bilo prisutno u Domu kulture na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije počelo je 29. novembra 1943. točno u 19 sati. Vrata Doma kulture su bila širom otvorena za sve radoznale građane, s tim što su svi osim delegata na ulazu temeljito pretresani zbog mogućnosti postavljanja diverzije.

Nedaleko oko grada su postavljeni teški protuzrakoplovni mitraljezi u slučaju zračnih napada. Grad je zamračen točno u 19.15 nakon čega su se vrata Doma kulture zatvorila. Prozori Doma su bili prikriveni roletama i u unutrašnjosti je plamtjelo blago svjetlo koje nije moglo biti dobar orijentir eventualnog zračnog napada na grad. Dom kulture su osiguravale jake partizanske jedinice, vodeći računa da se neko ne prikrade i postavi paklenu napravu.

Rad delegata započet je himnom "Hej Slaveni" u izvođenju pozorišnog hora narodnog oslobođenja oko 19.20, da bi se završio u 5 sata ujutro kozaračkim kolom. Radnim dijelom zasjedanja rukovodilo je Predsjedništvo u sastavu: dr. Vojislav Kecmanović, dr. Ivan Milutinović, dr. Sreten Žujović, dr. Josip Vidmar, dr. Pavle Gregorić, dr. Zlatan Sremec, dr. Sulejman Filipović i pravoslavni svećenik iz Krupnja Vlada Zečević.

Predsjednik AVNOJ-a izabran na prošlom zasjedanju u Bihać u 1942. dr. Ivan Ribar je otvorio zasjedanje svojim uvodnim referatom O radu AVNOJ-a između dva zasjedanja'. Nakon pauze od pola sata poslije Ribarovog referata oko 21 čas za govornicom se pojavio Josip Broz Tito. Svoj referat počeo je riječima:

...Stvaranje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije jeste jedna od najvećih tekovina naše narodnooslobodilačke borbe do tog vremena. Položeni su temelji na kojima se gradi jedno novo, pravednije uređenje u zemljama Jugoslavije, položeni su temelji jedne prave istinski demokratske, narodne vladavine ...

Često prekidan odobravanjem, aplauzima i poklicima, Tito je završio referat:

...Borba naših naroda i sjajni uspjesi koje su oni postigli na bojnom polju pomoću svoje slavne NOV i POJ stvorili su nam pred čitavim naprednim svijetom velike simpatije, stvorili su sve uvjete da naši narodi ostvare svoje težnje-slobodu, istinsku demokratsku federativnu Jugoslaviju ...

Nakon Titovog jednočasovnog referata, počela je diskusija za vrijeme pauze. Nakon pauze za govornicom se pojavio Boris Kidrič. Govorili su zatim: Pero Krstajić, sudac Marko Vujačić, književnik i dr. Sulejman Filipović, vijećnik iz Bosne Novak Mastilović, hercegovački prvoborac Luka Stević, predstavnik nositelja Krađorđeve zvijezde iz Prvog svjetskog rataFranc Ljubej, učitelj, Vice BuljanRodoljub Čolaković kao tajnik AVNOJ-a i mnogi drugi. Ukupno je govorilo 44 delegata.

Oko pola 12 došlo je do kraće pauze, da bi točno u 23.45 dr. Ivan Ribar pred vijećnicu pročitao odluke sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Bili su to posljednji minuti 29. novembra, ali pošto je čitanje počelo prije ponoći, to je kao datum historijskih odluka uzet 29. novembar 1943. godine.

Kao glavne odluke koje su donijeli vijećnici na drugom zasjedanju AVNOJ-a ističu se:

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije se konstituiše u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), sa svim obilježjima narodne vlade, preko koga će AVNOJ ostvarivati ​​svoju izvršnu funkciju;

Zabranjuje se jugoslavenskoj izbjegličkoj vladi povratak u zemlju i oduzimaju se sva prava zakonite vlade Jugoslavije, a također se zabranjuje i povratak u zemlju kralja Petra II Karađorđevića do završetka rata kada će narod odlučiti hoće li republiku ili monarhiju;

Obveze koje su u inozemstvu u ime Jugoslavije sklopile izbjegličke "vlade" au cilju njihovog poništenja ili ponovnog sklapanja odnosno odobrenja i da se ne priznaju međunarodni ugovori i obaveze koje bi u buduće u inostranstvu eventualno sklpoila izbjeglička takozvana "vlada";

Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica ravnopravnih naroda.

Zaključci donijeti se imaju odmah formirati posebnim odlukama AVNOJ-a.

Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE" na temelju prijedloga koji je postavila slovenska delegacija na čelu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjedništvo AVNOJ-a je na svojoj proj sjednici 3o novembra 1943. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu dodijeli naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE". (Više na izvoru: Wikipedija)

Iz Ustava Republike Hrvatske
"Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:... u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), ..."


Budući da je za vrijeme trajanja Jugoslavije 29. studeni bio najveći državni praznik i neradni dan, 'radni ljudi svih naroda i narodnosti' koristili su ga za tzv. kolinje (klanje) 'po kućama' - u privatnoj režiji. Zbog toga, taj dan nije bio poznat tek po AVNOJ-u nego i po velikoj pripremi zimnice.
U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' Hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i mogućnost za 'klanje po kućama'.

    Broj komentara: 19

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Drug

    Drug

    Komentirano: 30.11.2019. | 8:13

    1

    A jadan ovaj Stipić,pokušava ispasti smiješan a u stvari ispade glup. Baš more je žao,kao lanjskog snijega.
    B_Stipic

    B_Stipic

    Komentirano: 29.11.2019. | 21:14

    2

    Cijeli članak je (jugo)nostalgičan a kraj mu je sjetan jer se može interpretirati rečenicom "Dok je bilo Tita, bilo je i svinja!"
    Crvena_marama

    Crvena_marama

    Komentirano: 29.11.2019. | 14:20

    3

    Hvala Drug
    Drug

    Drug

    Komentirano: 29.11.2019. | 13:21

    4

    Drugovi i Drugarice sretan Vam Dan Republike ! Druže Tito vrati nam se vrati
    vlatko1966

    vlatko1966

    Komentirano: 30.11.2016. | 8:20

    5

    Hrvati partizani sve su dobro uradili do 45 a onda su pustili preobučene četnike da kolju sve po redu i time postali gori od fašista. Danas ih ne pamtimo kao oslobodioce nakon fašizma nego kao njihove nasljednike sa samo jednom razlikom , nitko nikada nije kažnjen za te zločine što ih čini gorima od svih fašista za vrijeme 2 sv rata. 46 godina hrvatski narod je slavio taj prešućeni i skrivani pokolj nakon rata.
    cicoo

    cicoo

    Komentirano: 29.11.2016. | 23:33

    6

    Jedino ga ti Mario slaviš,Tata ti je bio jedan od rijetkih koji je u Varošu zastavu stavljao.
    crvena_marama

    crvena_marama

    Komentirano: 29.11.2016. | 21:13

    7

    Sretno svima koji su slavili,koji slave i koji ce slaviti. To su bila vremena,lijepa vremena.
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:50

    8

    blaženo spajanje za sirotinju kao sad za bogate šesti mjesec
    bravulja

    bravulja

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:44

    9

    Zanimljivo nitko ne piše da jedna republika nije poslala delegaciju???I Zašto??
    bravulja

    bravulja

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:41

    10

    Taj sam dan i mrzio i volio. Mrzio jer sam cijeli dan morao pomagati na svinjokolji, a volio jer se nije išlo u školu.

    Broj komentara: 19

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Prikaži sve komentare 12

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Donosimo popis 186 poginulih hrvatskih branitelja u Oluji

    Oni su dali najviše što su mogli

    Donosimo popis 186 poginulih hrvatskih branitelja u Oluji

    5.8.2020. | 12:05
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Miloš Krpan – predstavnik slavonske utopije

    Rođen prvi ovdašnji socijalist

    Miloš Krpan – predstavnik slavonske utopije

    27.7.2020. | 17:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Islamisti su me izbacili iz auta, a Tomislava odvezli'

    Obitelj ni nakon 5 godina nema odgovore:

    'Islamisti su me izbacili iz auta, a Tomislava odvezli'

    22.7.2020. | 15:35
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Preminuo Mirko Tomac

    In memoriam

    Preminuo Mirko Tomac

    19.5.2020. | 20:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Republika Hrvatska začeta je 8.5.1944., a ne 30.5.1990.

    Od kneževine do socijalističke republike

    Republika Hrvatska začeta je 8.5.1944., a ne 30.5.1990.

    8.5.2020. | 19:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Brod je postao grad smrti i prestrašenih sjena'

    Sjećanje na zaboravljenu povijest grada

    'Brod je postao grad smrti i prestrašenih sjena'

    21.4.2020. | 16:35
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Obilježavamo Hrvatski dan liječnika

    Na današnji dan

    Obilježavamo Hrvatski dan liječnika

    26.2.2020. | 9:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Podsjetnik na brutalan obračun ustaša sa Židovima

    Holokaust na hrvatski način

    Podsjetnik na brutalan obračun ustaša sa Židovima

    28.1.2020. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ubijen jer je u divljim vremenima ostao čovjekom

    Malo je ljudi. I sve ih je manje!

    Ubijen jer je u divljim vremenima ostao čovjekom

    21.1.2020. | 10:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Optužujem!'

    Siniša Glavašević:

    'Optužujem!'

    18.11.2019. | 8:38
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pale su Vrbske žrtve

    Na današnji dan 1935.

    Pale su Vrbske žrtve

    20.2.2019. | 10:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska Šuvaru ne može oprostiti što je bio socijalist

    Rođen na današnji dan

    Hrvatska Šuvaru ne može oprostiti što je bio socijalist

    17.2.2019. | 13:58
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Priznat ću ih, dosta mi je već toga!'

    Novinar zbog kojeg je Kohl priznao RH

    'Priznat ću ih, dosta mi je već toga!'

    15.1.2019. | 9:10
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Priznanje koje je 'vrijedilo' i značilo puno više

    Neraskidiva spona Pape i Hrvata

    Priznanje koje je 'vrijedilo' i značilo puno više

    13.1.2019. | 10:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Macron: 'Nacionalizam je izdaja patriotizma'

    Povijest prijeti da će se ponoviti

    Macron: 'Nacionalizam je izdaja patriotizma'

    11.11.2018. | 20:10
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :