IVANU Šulogu, poduzetniku iz Donje Bistre koji na dva velika nasada podno Sljemena u Bistri i Stubici, uzgaja indijanske banane, u početku su se svi rugali, no sada je jedini u Europskoj uniji koji uzgaja pojedine vrste egzotičnog voća, a prodavat će ga za 60 kuna po kilogramu.
Priču o njemu donio je portal novac.hr.
- Kada smo počinjali među ljudima je bilo bojazni da će im se ako ulože novce u nešto novo dogoditi razočaranja kao s nojevima ili činčilama, nekima i s lješnjacima, a sada i s aronijom. Na brojnim predavanjima i u svom plasteniku ja sam ih uvjeravao kako s tropskim biljkama nemaju bojazni, mi posjedujemo sadni materijal i tehnologije, pratimo razvoj i pomažemo, a kada dođu, plodovi imaju osiguran otkup po dobroj cijeni. Europsko tržište ima velike potrebe za takvim plodovima, a naša je velika prednost što ih potpuno zrele možemo dopremiti za razliku od prekooceanskih zemalja iz kojih sada dolaze. - priča Šulog.
No, prije dvadesetak godina, Šulog je mnogima sa svojim idejama zvučao nerealno. Prije pet je godina na površini od jednog hektra zasadio 790 stabala indijanske ili sirotinjske banane - voća koje su u prošlosti konzumirali Indijanci koji su znali da je ljekovita pa su je skupljali po šumama u sezoni. U Donjoj je Bistri još 320 stabala na površini od tri tisuće 'kvadrata'.
- Biljka je iz daleke porodice jabuke, a jedna od sestara joj je i magnolija. U stvari se radi o biljci koja je živi fosil i evolucijski je starija od pčela. Cvijet joj oprašuju kukci jer ih privlači miris cvijeta po pokvarenom mesu. Jedan cvijet u prosjeku daje grozd od 4 do 6 plodova i izgledom podsjeća na medvjeđu šapu, od kuda mu i naziv šapa voće, ili na jeziku Indijanaca PawPaw. Iako raste na stablu, spada u bobičasto voće. - pojašnjava Šulog.
Riječ je o gotovo zaboravljenom voću koje bi takvo vjerojatno i ostalo da nije otkriveno da je deset tisuća puta jače od kemoterapije kao i njezina sestra graviola. U Europi nema insekata koji bi je napadali jer izlučuje asimicid koji ih odbija, a nalazi se u listu i korijenu te ima vrlo težak miris koji podsjeća na diesel. Odbija i divlje životinje pa je ne napadaju ni zec niti srna zimi. Upravo taj asimicid kod ljudi ubija karcinom i ima ga najviše u grančicama prije listanja, ali također u plodu i listu.
Plan je, stoga, u sezoni 2019./2020. posaditi oko 70.000 hektara po čitavoj Hrvatskoj, a najveći je interes trenutno u Dalmaciji.
Šulog je pokazao kako je za uspjeh uistinu potrebno veliko strpljenje, ali i vjera u sebe i svoje ideje.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -