Iz drugih medija

Tomislav Tolušić i Josip Galić (lijevo), Gabrijela Žalac i Marko Pavić (u sredini), Franjo Lucić i M(Foto: Cropix)

Princip dodjeljivanja milijuna kuna u razvikanom projektu, ukratko, izgleda ovako: mali slavonski grad, u njemu gradonačelnik HDZ-ovac i lokalni poduzetnik HDZ-ovac. U gradu komunalna tvrtka u čijoj skupštini sjedi taj gradonačelnik HDZ-ovac, a poduzetnik HDZ-ovac od nje dobiva višemilijunski posao.

OBRAZAC je, čini se, uvijek isti. Mali slavonski grad, u njemu gradonačelnik HDZ-ovac i lokalni poduzetnik HDZ-ovac. U gradu komunalna tvrtka u čijoj skupštini sjedi taj gradonačelnik HDZ-ovac, a poduzetnik HDZ-ovac od nje dobiva višemilijunski posao. Obično je to pročišćavanje vode ili gradnja kanalizacije. Poduzetnik pritom dobiva i još koji milijun ako ima svoj OPG, farmu ili vinograd. I sve to na podlozi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem teškog 18 milijardi kuna. Tako ukratko izgleda princip kojim se dodjeljuju milijuni bespovratnih sredstva iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Isti projekt koji je premijer Andrej Plenković još 2016. predstavio kao program za "sprečavanje iseljavanja iz tog dijela zemlje". Mislio je pritom na pet "slabije" razvijenih slavonskih županija za koje je 18 milijardi kuna iz Europe namijenjeno. Uglavnom za projekte iz poljoprivrede, energetike, infrastrukture. U međuvremenu, ipak, iz Slavonije je iselilo oko 45.000 stanovnika. Cijela Požega i Virovitica zajedno, piše Jutarnji list čiji članak u cijelosti prenosimo.

No to nije pokolebalo Projekt Slavonija. Dosad je tako, u posljednje četiri godine, ugovoreno 16,5 milijardi kuna, odnosno 88 posto ukupnog iznosa. Više od 5000 Slavonaca, što se može vidjeti iz podataka, povuklo je neki novac - od 100.000 kuna do 100 milijuna kuna - od javnih i lokalnih poduzeća do OPG-ova, fizičkih osoba. Međutim, detaljnijim češljanjem popisa može se vidjeti i da su izdašna sredstva dodijeljena nekim velikim kompanijama na neobičan način, ponekim lokalnim poduzetnicima bliskima politici pa čak i nekim bivšim političarima. Primjerice, tvrtke sinova bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a Franje Lucića, nekadašnjeg gradonačelnika Pleternice, kako se nedavno doznalo, dobile su 14 milijuna kuna za farmu muznih krava. Također, tvrtke povezane s njegovim poslovnim suradnikom i prijateljem Josipom Galićem, vinarom i građevinarom, dobile su gotovo 15 milijuna kuna. Nadalje, kum bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, Mario Abramović, povukao je 1,4 milijuna kuna za "lučnu liniju", a njegov bivši suradnik Mario Čajkulić gotovo 13 milijuna kuna za svoj OPG. Čak je i sin saborskog zastupnika Steve Culeja povukao 370.000 bespovratnih kuna za svoj OPG Domagoj Culej. S druge strane, od moćnih tvrtki dobitnica europskog novca tu su one Marka Pipunića i Mirka Ervačića, dvojice najbogatijih Slavonaca i financijaša HDZ-a. Zajedno su povukli više od 160 milijuna, kao što se može iščitati iz službenih dokumenta.

Isto tako, požeški Spin Valis Zdravka Jelčića povukao je 80 milijuna kuna. U Virovitici tvrtka Brana Virovitičanina Slavka Rajnovića, bivšeg direktora Hrvatskih voda iz Vlade Ive Sanadera, dobila je 12 milijuna kuna za plastenik i solarne panele. U Vukovaru, pak, tvrtka Jet-set Zlatka Zovka, donatora HDZ-a, a i jedna od zaposlenih na obnovi Gunje, dobila je gotovo 10 milijuna kuna. No osim izravne dodjele novca iz Projekta Slavonija, neke su tvrtke do novca došle i posrednim putem, preko lokalnih komunalnih poduzeća. Princip je sljedeći: komunalna tvrtka povuče novac iz Projekta Slavonija za određeni projekt, uglavnom pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda, potom raspiše javni natječaj, a za posao nekako uvijek izaberu poduzetnika povezanog s lokalnom vlašću. Jedan takav primjer može se naći u Požeško-slavonskoj županiji. Tamo je građevinska tvrtka Presoflex Gradnja iz Požege, povezana s jednim od najmoćnijih poduzetnika Požeško-slavonske županije Josipom Galićem, lani dobila komunalni projekt rekonstrukcije sustava odvodnje otpadnih voda Pleternica vrijedan gotovo 135 milijuna kuna. Josip Galić inače je osnivač Presoflex Gradnje, ali je formalni vlasnik njegov sin Ino Galić. Osim toga, on je osnivač i direktor još barem 15-ak lokalnih tvrtki koje se bave građevinom, turizmom, vinarstvom, a vlasnik je čak i lokalne radiopostaje. Uz to, donator je HDZ-ovih kampanja (donirao je toj stranci 80.000 kuna 2017.), a i dugogodišnji poslovni suradnik te prijatelj HDZ-ova bivšeg zastupnika Franje Lucića, bivšega gradonačelnika Pleternice, gdje Galićeva tvrtka upravo radi na poslu u vrijednosti 134 milijuna kuna.

Dakle, komunalni posao od 134 milijuna kuna "proširenja sustava odvodnje otpadnih voda Pleternica", financiran iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, Presoflex Gradnji dodijelila je požeška Tekija, gradska tvrtka za upravljanje vodom. Tekija je, naime, u vlasništvu triju gradova - Pleternice, Kutjeva i Požege. Gradonačelnici sva tri grada dolaze iz redova HDZ-a. U Pleternici je gradonačelnica Antonija Jozić, u Kutjevu Josip Budimir, a u Požegi HDZ-ov saborski zastupnik Darko Puljašić. Njemu je, usput, nedavno skinut saborski imunitet jer je optužen upravo za izvlačenje novca iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem za obnovu škole navodno krivotvorenom dokumentacijom. Puljašićev je zamjenik, odnosno dogradonačelnik pak, Mario Pilon, ujedno predsjednik skupštine Tekije. U nadzornom odboru Tekije sjedi i Pilonov stric Marijan Pilon, član gradskog odbora HDZ-a, a njegova kolegica iz Gradskog vijeća požeškog HDZ-a Marijana Matijević Pejić zamjenica je predsjednika Nadzornog odbora Tekije. No osim u Tekiji, Presoflex Gradnja u posljednje tri godine radila je i u gradovima, formalnim vlasnicima Tekije. Tako je u Gradu Požegi radila na najmanje pet projekata u vrijednosti 27 milijuna kuna, kako smo pobrojali, a u Pleternici na najmanje sedam gradskih natječaja ukupne vrijednost oko 60 milijuna kuna. Tamošnja gradonačelnica Jozić dugo je bila zamjenica Franji Luciću kad je on bio gradonačelnik. Usto, njegovi su sinovi, u čijem je vlasništvu tvrtka Tofrado trgovina, prije koji mjesec povukli 14,5 milijuna kuna iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem za gradnju i opremanje objekta za uzgoj muznih krava. Ali novac je direktno povlačio i Galić.

Experta grupa punila je novinske stupce nakon što je prije nekoliko godina njihova tvrtka kći povukla sedam milijuna kuna. Riječ je bila o tvrtki Arbiana koja je za taj novac obnovila hotel Arbiana Heritage na otoku Rabu. Sporno je bilo to što novac iz fonda za revitalizaciju Slavonije nije korišten tamo, nego na Rabu. Osim toga, od 2016. do 2019. Galić je prijavom nekoliko svojih tvrtki, među ostalim poljoprivrednom tvrtkom Galić d.o.o., Presoflex Gradnjom i tvrtkom vlasnicom radiopostaje Radio Vallis Aurea, uzeo još oko 15 milijuna kuna iz tog Projekta Slavonija. Toliko je otprilike bila i njegova zadnja investicija u novu vinariju u Kutjevu - Vinariju Galić. Izvođač radova na podrumima Vinarije Galić navodno je bila građevinska tvrtka koju je on osnovao, ali vodi je njegov sin Presoflex Gradnja.

Sličan obrazac može se naći i u Virovitičko-podravskoj županiji. Tamo je Virovitičanin Slavko Rajnović, direktor tvrtke Brana i bivši direktor Hrvatskih voda u vrijeme Vlade Ive Sanadera, povukao 12 milijuna kuna iz Projekta Slavonija. Rajnović je 2013. bio i jedan od svjedoka u slučaju Fimi Medija. Ono po čemu Rajnovićev modus povlačenja novca iz Projekta nalikuje Galićevu jest i to što je ove godine njegova tvrtka Brana dobila komunalni posao od 153 milijuna kuna, opet financiran iz Projekta Slavonija. Nositelj tog projekta bila je virovitička komunalna tvrtka Virkom, a projekt je "sustav odvodnje aglomeracije Pitomača" za koji su iz Projekta Slavonija povukli 149 milijuna kuna u travnju. U skupštini tog komunalnog poduzeća Virkom kao predsjednik sjedi dugogodišnji gradonačelnik Virovitice HDZ-ovac Ivica Kirin, inače bivši ministar unutarnjih poslova u Sanaderovoj Vladi. Direktorica je Virkoma u to vrijeme bila 33-godišnja Margareta Ptiček, također članica HDZ-a, a prije nje HDZ-ovac Damir Marenić, sad dogradonačelnik i desna ruka Ivice Kirina. U Nadzornom odboru Virkoma bio je i sam Rajnović, dok je krajem 90-ih bio gradonačelnik Virovitice. Uglavnom, Virkom je raspisao javni natječaj u vrijednosti 153 milijuna kuna u lipnju. Došla je samo jedna prijava - tvrtka Brana Slavka Rajnovića u zajednici s tvrtkom Bistra iz Đurđevca, inače u vlasništvu križevačkoga građevinara Radnik.

Indikativno je i to što je nositelj tog projekta u Pitomači bilo gradsko poduzeće u Virovitici, udaljeno 25 kilometara. Ponajviše jer Pitomača ima svoju komunalnu tvrtku Komunalno Pitomača. Ako zavirimo u strukturu Virkoma i Komunalnog Pitomača, možemo vidjeti da se u obje javlja jedna politička figura - Josip Đakić, saborski zastupnik HDZ-a i dugogodišnji predsjednik braniteljske udruge Hvidra. Taj je bivši načelnik općine Pitomača početkom i sredinom 2000-ih bio član Nadzornog odbora Komunalnog Pitomača, a onda i Virkoma, gdje je ostao do 2007. Sad ga se može vidjeti na predstavljanjima ili otvaranjima komunalnih radova tvrtke Brane. Uvijek kaže koju prigodnu riječ i fotografira se za lokalne medije. Te događaje ne propušta ni gradonačelnik Ivica Kirin. Što se tvrtki Brana i Bistra tiče, obje se već godinama pojavljuju kao izdašni donatori HDZ-ovih kampanja. Rajnovićeva tvrtka Brana tako je donirala Tomislavu Karamarku 30.000 kuna 2015., a đurđevačka je Bistra na ovim parlamentarnim izborima Andreja Plenkovića nagradila s čak 150.000 kuna.

U posljednje vrijeme njegova tvrtka Brana okreće se više energetici i poljoprivredi. Tako je iz Projekta Slavonija povukla gotovo 13 milijuna kuna za dva neovisna projekta. Za gradnju plastenika i podizanje nasada jabuke i aronije te kupnju poljoprivredne mehanizacije dobila je 12 milijuna kuna, a onda još milijun kuna godinu poslije za gradnju sunčane elektrane za vlastite potrebe. Kad je o donatorima HDZ-a riječ, na popisu dobitnika sredstava iz Projekta Slavonija je i tvrtka iz Vukovarsko-srijemske županije Jet-set vlasnika Zlatka Zovka. Ta je tvrtka Sanaderovu HDZ-u donirala 50.000 kuna 2009., kao i HSS, a našli su se svojevremeno i pod optužbama da su uzimali pijesak s nasipa u Rajevu Selu, gdje je Sava 2014. probila i potopila Rajevo Selo, Račinovce i Gunju u jednoj od najvećih prirodnih katastrofa u hrvatskoj povijesti. Taj su nasip ujedno i sami gradili. Vlasnik Zlatko Zovak to je tad demantirao. Poslije su bili jedna od građevinskih tvrtki zaposlenih na obnovi Gunje. Uglavnom, Jet-set je iz Projekta Slavonija povukao novac dva puta. Prvi put 3,7 milijuna kuna za obnovu mehanizacije, a onda u svibnju ove godine još 5,2 milijuna kuna. Osim toga, istim obrascem kao i u prethodno spomenutim županijama, Jet-set je ove godine izabran i za posao sanacije i zatvaranja odlagališta neopasnog otpada Gajevi Drenovci u vrijednosti 2,6 milijuna kuna. Nositelj projekta bila je Općina Drenovci, gdje je načelnik HDZ-ovac Jakša Šestić, a bespovratna su sredstva za projekt povukli iz Projekta Slavonija početkom prošle godine, ukupno 3,8 milijuna kuna.

U Požeško-slavonskoj županiji još jedan donator HDZ-a povukao je oko 80 milijuna kuna - požeška tvornica namještaja Spin Valis. Financirali su time energetsku učinkovitost svojih zgrada i sagradili centar kompetencija za razvoj inovativnih drvnih proizvoda. Dosadašnji predsjednik Uprave Zdravko Jelčić, inače nestranački čovjek, bio je čelnik Udruženja drvnoprerađivačke industrije HGK, a sad je član izvršnog odbora HUP-a. Kad je 2009. Spin Valis, odnosno tvrtka kći Valis Fagus, donirala HDZ-u 50.000 kuna, Jelčić je to objasnio izjavom da "su donirali i drugim strankama". Posebno je zanimljiva situacija iz Osječko-baranjske županije, gdje su najviše sredstava iz Projekta Slavonija povukla dvojica poduzetnika - Marko Pipunić, jedan od najbogatijih Slavonaca i vlasnik tvrtke Žito, te Mirko Ervačić, također jedan od najmoćnijih Slavonaca i vlasnik Osatina Grupe.

Kako smo uspjeli pobrojati, Marko Pipunić je iz Projekta Slavonija od 2017. do 2020. povukao ukupno 60 milijuna kuna, a Mirko Ervačić povukao je još i više, oko 100 milijuna kuna. Pipunić, iako nije član nijedne stranke, dugo je bio veliki donator HDZ-a. Tako im je 2009. dao 200.000. Međutim, na sljedećim izborima okreće se HNS-u. Tad je više od pet tvrtki povezanih sa Žitom HNS-u uplatio čak 400.000 kuna. Smatra ga se najdarežljivijim poduzetnikom na političkoj sceni, a časopis Forbes ga je početkom 2010. uvrstio među deset najbogatijih Hrvata. Uglavnom, dvojac iz Osječko-baranjske županije zanimljiv je i zbog jedne druge slučajnosti. Na prethodnom natječaju za europski novac za poljoprivredu iz 2016. nisu imali sreće s povlačenjem novca (barem ne onda). Tad su se prijavili za sredstva iz fonda za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda. Ministar poljoprivrede bio je SDP-ov Tihomir Jakovina. Agencija za plaćanje i resorno Ministarstvo prvo su odobrili novac, ali je Europska komisija naložila reviziju jer su smatrali da je riječ o "pokušaju prevare". Riječ je bila o tome da su obojica osnovali nove tvrtke neposredno prije natječaja pa je svaka posebno tražila sufinanciranje za svaki od projekata. Europskoj komisiji se činilo da se s više tvrtki istog vlasnika pokušava zaobići pravilo dodjele maksimalnog iznosa potpora od pet milijuna eura za jednu tvrtku. To je pravilo jamčilo da svaka tvrtka može prijaviti jedan projekt kako bi se spriječilo da novac pokupe samo velike kompanije.

Novac na kraju nije isplaćen Pipuniću, ali ni Ervačiću. U pitanju je bilo gotovo 200 milijuna kuna. Pipunić je onda tužio za nanesenu materijalnu štetu, a situacija se razriješila tek nedavno kad Pipuniću sud prvostupanjskom odlukom daje za pravo da je oštećen. Vlada onda, unatoč DORH-ovu protivljenju, odlučuje ići u nagodbu. Početkom ove godine odlučeno je da se Pipuniću isplatiti 77 milijuna kuna. Mirko Ervačić koji je također pokrenuo tužbe čeka svoju isplatu. Ne iznenađuje stoga da je prijava više tvrtki bila modus operandi Pipunića i Ervačića i za Projekt Slavonije, Baranje i Srijema. Naime, Pipunić je prijavio nekoliko tvrtki, među ostalima, Žito, West, PPK Valpovo, Farma muznih krava Orlovnjak, a uz to i cijelu plejadu različitih projekta - rekonstrukciju građevina za skladištenje gnojovke, nabavu mehanizacije za manipulaciju tog gnoja, opremanje pogona za pakiranje hrane i kupnju fotonaponske elektrane. Ukupno oko 60 milijuna kuna. Ervačić, kako smo pobrojali, prijavio se s čak šest različitih tvrtki, među ostalima Osatina, Vego Plantis, Farma Tomašanci, Agro Bovis i Slašćak. Projekti se, također, tiču opreme za gnoj, gradnje farme za krave i za svinje. Na hrpi, više od 100 milijuna bespovratnih kuna.

Što se Virovitičko-podravske županije tiče, tamo se nekoliko dobitnika izdašnih sredstava povezuje s utjecajem bivšeg ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića. Usput, i on je kad se povukao iz politike ove godine uzeo novac iz Vinske omotnice, programa za ulaganja u vinarije i marketing vina. Tolušićev OPG Terra Slavonia dobio je bespovratnih 2,5 milijuna kuna. Zemljište od 17 tisuća četvornih metara na kojem je Tolušić podigao vinograd prodao mu je njegov kum Mario Abramović, vlasnik tvrtke Drvene konstrukcije iz Voćina. On je, pak, od Tolušića kupio stan na Laništu za 70.000 eura, a iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem povukao je ukupno 1,4 milijuna kuna za ulaganje u lučnu liniju i laserski projektor.

U Virovitičko-podravskoj županiji, točnije, Pitomači je i OPG Čajkulić, vlasnika Marija Čajkulića, inače HDZ-ovca koji je uzeo gotovo 13 milijuna kuna. On je i član Općinskog vijeća Pitomače i predsjednik Mjesnog odbora Sedlarica. Za gradnju plastenika i kupnju poljoprivredne mehanizacije Čajkulić je 2016. povukao 12,6 milijuna kuna. U to je vrijeme Tomislav Tolušić, dotadašnji župan Virovitičko-podravske županije, postao ministar regionalnog razvoja, a poslije poljoprivrede. Dok je Tolušić bio župan, Čajkulić je radio za njega kao pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije. Također, Čajkulić je bio i u Nadzornom odboru virovitičke tvrtke Terra Slavonica (ne Terra Slavonia, ta je Tolušićeva) kad je direktor te ugostiteljske tvrtke bio Igor Andrović, sadašnji župan Virovitičko-podravske županije, piše Jutarnji list.