Ilustracija (fotografija nije izravno povezana s događajem opisanim u članku)(Foto: Champiofoto/shutterstock.com)Robne zalihe u Glini država je povjerila agroudruzi koja inače kosi travu, krči drveće i čisti snijeg.
POŽEGA - Proteklih dana, nakon katastrofalnih potresa koji
su pogodili Petrinju, Sisak, Glinu i okolna mjesta, dosta se pisalo o robnim
zalihama, što sve sadržavaju i kakva je njihova uloga u katastrofama poput
spomenute. No, kako se čuvaju robne zalihe i tko ih čuva, vrlo se malo zna. Članak Telegrama o toj temi prenosimo u cijelosti.
Ukupno, za čuvanje sve tri lokacije skladišta robnih zaliha, Veličanka mjesečno fakturira 63.000 kuna bez PDV-a. Godišnje, s PDV-om, to je više od milijun kuna.
Telegram je u posjedu jednog ugovora i dva dodatka ugovora
koje je u ime Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, odnosno
Ravnateljstva za robne zalihe, potpisala bivša potpredsjednica Vlade i
ministrica gospodarstva, Martina Dalić. Ugovor o upravljanju, čuvanju i
održavanju skladišta, opreme i sitnog inventara i roba strateških robnih zaliha,
Martina Dalić potpisala sa izvjesnim Stankom Ragužem, upraviteljem Agro-turističke
zadruge Veličanka iz Velike, kraj Požege.
Ta zadruga, kako stoji u Sudskom registru, među ostalim,
obavlja uređenje i održavanje zelenih površina; otkup, sušenje i preradu voća i
povrća; pripremu hrane i pružanje usluga prehrane; pružanje usluga smještaja;
turističke usluge koje uključuju sportsko-rekreativne ili pustolovne
aktivnosti, kao i usluge čišćenja poslovnih, stambenih, sportskih i drugih
prostora.
Horvat i Ćorić dali im nove ugovore
Ni jednom, ama baš ni jednom riječju, ne spominju se
zaštitarski poslovi ili fizičko osiguranje zgrada, poslovnih prostora ili
skladišta. Spomenuti ugovor potpisan je 25. svibnja 2017. i zahvaljujući
naknadno potpisanim aneksima još je na snazi. Prvi dodatak ugovoru potpisan je
21. rujna 2017. kojim se Agro-turističkoj zadruzi uz čuvanje robnih rezervi u
Kuzmici, isti posao daje i za čuvane robnih zaliha u Glini.
Drugi dodatak ugovora potpisao je 3. svibnja 2019. godine
tadašnji ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Ugovor je,
zbog ta dva aneksa i dalje važeći, sve do 1. lipnja 2023., pa ga je, dakle,
zatekao i aktualni ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić. U
međuvremenu, upravo u njegovu mandatu, spomenuta zadruga iz Velike dobila je
sličan posao i u Rijeci.
Ukupno, za čuvanje sve tri lokacije skladišta robnih zaliha,
Veličanka mjesečno fakturira 63.000 kuna bez PDV-a. Godišnje, s PDV-om, to je
više od milijun kuna.
Ministarstvo se poziva na državnu tajnu
Telegram se prošle godine obratio Ćorićevom ministarstvu s
upitom je li ono zaključilo još neki dodatak ugovora ili kakav novi ugovor s
Agro-turističkom zajednicom Veličanka, Velika i ako jest na što se taj ugovor
ili dodatak ugovora odnosi, te o kojem se novčanom iznosu radi.
Odgovor koji je Telegram dobio bio je prilično prijeteći:
”Člankom 9. Zakona o strateškim robnim zalihama (NN 87/02,14/4) propisuje se da
je 'Osnovni razmještaj robnih zaliha po područjima državna tajna', dok se
člankom 11. Zakona ponovno ističe bitnost da je 'Razmještaj robnih zaliha po
područjima državna tajna'.”, stoji na samom početku odgovora.
”Budući da su vaša pitanja usmjerena na skladišta u
vlasništvu Republike Hrvatske u kojima se nalaze robe koje su u vlasništvu
Republike Hrvatske i koje čine robne zalihe, svi postupci koji se tiču provedbe
Zakona o strateškim robnim zalihama u takvim skladištima i razmještajem roba u
takvim skladištima vode se oznakom vrlo tajno pa tako i odabir predmetnog
subjekta koji vrši poslove iz vašeg upita”, piše dalje u odgovoru iz
ministarstva na čijem je čelu Tomislav Ćorić.
'Svako dijeljenje podataka suprotno je zakonu'
A potom slijedi i ozbiljno upozorenje: ”Skrećemo pozornost
da je svako dijeljenje podataka iz vašeg upita suprotno Zakonu o tajnosti
podataka (NN 79/07, 86/12)”.
Ugovori i dva dodatka u Telegramovu posjedu, međutim, ne
nose nikakvu službenu oznaku tajnosti, niti na njima piše ”Vrlo tajno”. Tajnost
se jedino spominje u članku 21. ugovora u kojem stoji kako je skladištar ”dužan
izvršavati provjeru trećih osoba” koje će se tijekom trajanja ugovora ”kretati i
izlaziti iz kruga skladišta”.
Iz Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada dodali su kako se komunalno poduzeće Dvorkom iz obližnjeg Dvora ”ispričalo da nije u mogućnosti pružiti uslugu održavanja”, pa je posao dobila Agro-turistička zadruga iz Velike, udaljena 180 kilometara!
U sljedećem stavku istog članka ugovora stoji pak:
”Skladištar ne smije bez ovlaštenja Ravnateljstava [za robne zalihe] davati
bilo kakve podatke trećim osobama, ni usmeno ni pismeno, koji se odnose na
uskladištenu robu i skladište”. Da bi čitateljima bilo jasnije, riječ
”skladištar” u ugovoru odnosi se na Agro-turističku zajednicu Veličanka iz
Velike. ”Skladištara” se u sljedećem stavku istog članka upozorava kako su
”podaci iz prethodnog članka označeni stupnjem tajnosti 'VRLO TAJNO', u skladu
sa Zakonom o tajnosti podataka”.
Upravitelj kaže da je informatički nepismen
Nakon pregleda spomenutog Zakona, a s obzirom na to da u
članku 18. stoji kako ”pristup klasificiranim podacima imaju osobe kojima je to
nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga te koje imaju izdano
Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (certifikat)”, Telegram se obratio
upravitelju Agro-turističke zajednice, Stanku Ragužu, s upitom ima li on
potrebni certifikat.
Odgovorio je kako to ne može reći te da poštuje sve članke u
sklopljenim ugovorima među kojima je i ona o tajnosti. Iz Telegrama su
naglasili kako ugovor nije klasificiran i nema oznaku ni jednog, a kamo li
najvišeg stupnja tajnosti, a da se u članku ugovora u kojem se tajnost spominje
to odnosi isključivo na uskladištenu robu i skladište.
Raguž je, međutim, bio uporan i ustrajavao je na odgovoru kako
ne može reći ima li valjani certifikat, kojeg, kako stoji u spomenutom zakonu,
izdaje Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Telegram je zamolio Raguža neka na
pisani upit pisano i odgovori, no pravdao se kako nije dovoljno informatički
pismen da to učini te da će sutradan reći jednoj od zaposlenica zadruge da to
i napiše. Ali, unatoč obećanju pisani odgovor Telegram nije dobio.
Za državne tvrtke čiste snijeg i kose travu
Raguž, jedan od članova Zajednice branitelja HDZ-a Gojko
Šušak u Požegi, bio je međutim, puno razgovorljiviji oko drugih poslova koje
njegova zadruga radi i u kojoj je zaposleno desetak osoba. Kaže kako imaju
ugovore i s HEP-om o šišanju trave, a isti posao, ali kao podizvođači, rade i
za Hrvatske željeznice.
Potvrdio je i da imaju ugovor s Centrom za zbrinjavanje
radioaktivnog otpada u osnivanju na lokaciji bivšeg vojnog skladišta
Čerkezovac, potpisan na godinu dana za iznos od 99.000 kuna bez PDV-a. Iz tog
Centra, Telegramu su odgovorili kako ondje Raguževa zadruga kosi travu, čisti
snijeg i održava prometnicu dugu 4,5 kilometara, te uklanja drveće i veće
granje s prometnica u slučaju njihovog urušavanja.
Iz Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada dodali su
kako se komunalno poduzeće Dvorkom iz obližnjeg Dvora ”ispričalo da nije u
mogućnosti pružiti uslugu održavanja”, pa je posao dobila Agro-turistička
zadruga iz Velike, udaljena 180 kilometara!
Žalbe nakon što su dobili poslove zaštite
Ipak, jedno je šišanje trave i čišćenje snijega, a nešto
sasvim drugo čuvanje strateških robnih zaliha Republike Hrvatske. Kad je
Agroturistička-zadruga Veličana dobila i posao čuvanja robnih zaliha u Rijeci,
žalile su se dvije zaštitarske tvrtke čiji je kor biznis fizička zaštita
objekata, Primmula Company i 007 Miletići, obje iz Solina.
Ali, Državna komisija za kontrolu javne nabave 9. rujna
prošle godine njihove je žalbe odbila ”zbog nedostatka pravnog interesa” pa je
posao dobila uhodana ekipa iz Velike.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Telegramu su
objasnili kako se u Rijeci radi o skladištu ”u vlasništvu Republike Hrvatske,
ali u kojem se ne nalaze robne zalihe u vlasništvu Republike Hrvatske”. Telegram
je zatražio ugovor o čuvanju tog skladišta, no nisu mu ga dostavili.