Iz drugih medija

Objavljeno: 18.7.2020. u 17:00
Prikaza: 720
|
Autor: SBplus

O samodostatnosti u koronakrizi

Ne proizvodimo dovoljno, šećera, jaja, voća,...

root : Ne proizvodimo dovoljno, šećera, jaja, voća,...Ilustracija (Foto: fino.hr)

'Treba početi od početka kada su posrijedi vlasničkih problemi s poljoprivrednim zemljištem pa onda i riješiti problem neiskorištenog zemljišta. Ne kažem da nekoga treba kažnjavati, treba ljude stimulirati, ali svakako treba pronaći način kako da se poveća obradiva poljoprivrednu površina u Hrvatskoj.'

KAKO smo svjedočili i na području Brodsko-posavske županije, veliki trgovci i proizvođači hrane u početku krize uzrokovane širenjem koronavirusa i proglašenjem restriktivnih epidemioloških mjera, snažno su se okrenuli prema domaćim dobavljačima i proizvođačima hrane. Istovremeno je Europska komisija donijela novi, 'zeleni' plan 'Od polja do stola' kojim se afirmira ekološka proizvodnja s manje pesticida i gnojiva, uz značajnije korištenje alternativnih izvora energije, piše portal novac.hr čiji članak u cijelosti prenosimo.

Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Dalibor Kezele, direktor sektora Poljoprivrede u Podravki, Vlado Čondić-Galiničić, izvršni direktor Fortenove za poljoprivredu i Vjekoslav Budanec, predsjednik Hrvatske udruge povrćara raspravljali su o tim temama. Donosimo njihova mišljenja o sljedećim pitanjima.

Što kaže analiza Ministarstva poljoprivrede o tome koliko pojedini poljoprivredni sektori zadovoljavaju domaće potrebe za hranom?

MAJDAK: Prema dostupnim podacima za 2018. Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica za gotovo sve kulture. U proizvodnji pšenice ukupno 143,18 posto, kukuruza 140,08 posto, ječma 113,26 posto, zobi 108,91 posto, tritikale 103,04 posto. Negativno se izdvaja samo raž i suražica s razinom samodostatnosti od 66,94 posto i ne proizvodimo dovoljno da bismo zadovoljili svoje potrebe. Uspoređujući s 2013. godinom ulaska u Europsku uniju, samodostatnost grupe proizvoda žitarice povećala se sa 112 posto na 136,75 posto. Što se tiče proizvodnje uljarica samodostatnost je u 2018. bila za soju 570,80 posto, suncokreta 170,51 posto, uljane repice 294,26 posto, dok su ostale uljarice ukupno na razini 68 posto. Uspoređujući s 2013., godinom ulaska u Europsku uniju, samodostatnost grupe proizvoda uljarice povećala se s 215 posto na 308 posto. Samodostatnost ulja iz uljane repice je najveća (555 posto), maslinovog ulja 52,97 posto, a najmanje smo samodostatni u proizvodnji sojinog ulja, 37,41 posto. U odnosu na 2013. samodostatnost grupe proizvoda ulja povećala se s 28 posto na 71 posto.

Samodostatnost u proizvodnji mesa, pak, u 2018. je bila na razini 70,64 posto, što je smanjenje u odnosu na 2013. godinu za jedan posto. Najveću samodostatnost bilježimo u proizvodnji peradarskog mesa (79,82 posto) koja je smanjena u odnosu na 2013. godinu za pet posto, a nešto manje u proizvodnji goveđeg (70,69 posto), svinjskog (63,82 posto) te ovčjeg i kozjeg mesa (65,59 posto). S proizvodnjom jaja u 2018. godini zadovoljavamo 83 posto vlastitih potreba što je smanjenje u odnosu na 2013. od skoro pet posto.

Proizvodnjom voća u 2018. za većinu kultura nismo mogli zadovoljiti vlastite potrebe. Dok smo u proizvodnji mandarina sa 102,60 posto, te trešanja i višanja (128,43 posto) bili samodostatni, u proizvodnji ostalih kultura zaostajemo. Proizvodnjom jabuka gotovo zadovoljavamo vlastite potrebe (92,03 posto), a najnižu samodostatnost bilježimo za breskve i nektarine (22,47 posto), stolno grožđe (25,66 posto) i limune (2,17 posto). U odnosu na 2013. samodostatnost grupe proizvoda voće smanjila se sa 63 posto na 48 posto. Ukupna samodostatnost povrća kreće se tako oko 60 posto posljednjih godina, no ni u jednoj kulturi ne bilježimo dovoljnu proizvodnju kojom možemo zadovoljiti vlastite potrebe. Najviše proizvodimo kupusa (90,12 posto), lubenice i dinje (77,15 posto) i svježe rajčice (71 posto), a najmanje cvjetače i brokule (37,54 posto) i mrkve (37,50 posto). Nadalje, u proizvodnji sirovog mlijeka i mliječnih prerađevina u 2018. bilježili smo razinu samodostatnosti od 69,82 posto, što je smanjenje za oko posto. Proizvodnja vina zadržala se na razini 73 posto, kao i u 2013., dok je proizvodnja šećera smanjena s 98 posto na 80 posto, a meda s 99 posto na 84 posto.

Kako, po vama, možemo povećati produktivnost u svim granama, a pogotovo u onima u kojima smo "deficitarni”?

MAJDAK: Iz ovih podataka je vidljivo kako poljoprivrednu proizvodnju odlikuje visok udjel žitarica i uljarica, koje su ujedno najviše zastupljene u izvozu. No, problem je i što proizvode koje izvozimo najčešće izvozimo u obliku sirovina s nikakvim ili minimalnim stupnjem dorade. Smjer naše poljoprivredne reforme, osim povećanja brojki u stočarskoj proizvodnji, moraju biti ulaganja u radno intenzivne kulture, a pametnom provedbom poljoprivrednih fondova za ove proizvodne aktivnosti je potrebno osigurati sredstva za visoki stupanj ulaganja, pogotovo u opremu, edukaciju radne snage, kao i primjerenu logistiku i praktične inovativne procese. Za listopad 2020. najava je novog natječaja za "Uspostavljanje proizvođačkih grupa i organizacija”, u tijeku su i drugi natječaji za sredstva iz fondova EU, ali probleme u poljoprivredi moramo rješavati svi zajedno - država, proizvođači, mali i veliki, kao i trgovci i svi drugi akteri na tržištu.

Koji su prijedlozi vaše udruge za povećanje efikasnosti u proizvodnji povrća?

BUDANEC: Mi smatramo da se jako dobro može pokrenuti pozitivni trend. Potrebno je suzbiti sivo tržište, sankcionirati prekupce koji djeluju pod krinkom OPG-ova, te uvesti kvalitetno praćenje toka robe. Ministarstvo nam treba pomoći tako da se sva roba deklarira, da se zna sljedivost u svakom trenutku, da se zna koja je domaća, a koja uvozna roba. Uz kvalitetnu suradnju s Ministarstvom mislim da možemo u roku od godinu dana preokrenuti trend na bolje.

Kako se Podravka snašla u ovoj situaciji uzrokovanoj koronakrizom, kako ste se vi snašli u suradnji s malim proizvođačima?

KEZELE: Kako bi se razvijala domaća poljoprivreda i zaustavila deruralizacija neophodna je potpora malim proizvođačima koji u samostalnom nastupu prema proizvođačima, odnosno prerađivačima, ne mogu biti konkurentni poput onih velikih, te je povezivanje malih OPG-ova s velikim proizvođačima neophodno za poboljšanje njihove produktivnosti. Upravo stoga u zadnjih nekoliko godina nastojimo pojačati suradnju s postojećim kooperantima, ali i potaknuti nove poljoprivrednike da se odluče na proizvodnju povrća za Podravku, a sve u cilju osiguranja što više povrća s domaćih polja. Kako bismo potaknuli poljoprivrednike na proizvodnju povrća za Podravku nudimo im stručnu pomoć tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja (od sjetve do berbe), educiramo ih, nudimo im mogućnost kreditiranja sjemenom, presadnicama i repromaterijalom, te stimulativne otkupne cijene. Prosječni Podravkin proizvođač, na primjer krastavca ili feferona, mali je OPG s četveročlanom obitelji koji na površini od 1000 do 2000 metara kvadratnih proizvodi ovo povrće koje zahtijeva radno intenzivnu proizvodnju. Stoga nam je cilj zadržati, poticati i biti na raspolaganju upravo tim malim proizvođačima u svakom pogledu. Njima na raspolaganju stoje naši organizatori proizvodnje koji će od njih otkupiti povrće direktno na polju. Vezano za raspravu o samodostatnosti, moram kazati kako povrće poput graška, cikle, patlidžana i rajčice u potpunosti osiguravamo s domaćih polja, a većinu ostalog povrća moramo u određenom postotku uvoziti, kao krastavce, feferone i paprike. Zadnjih nekoliko godina cilj nam je da strateško povrće (paprika, krastavci, feferoni) koje nije u potpunosti domaće osiguramo s domaćih polja, a koronakriza nam je dodatno ukazala na važnost domaće sirovine i domaće proizvodnje.

Fortenova je naš najveći poljoprivredni proizvođač, a u svom sastavu ima i najveći trgovački lanac. Što bi trebalo poduzeti da bi se povećala produktivnost?

ČONDIĆ: Koronakriza je samo dodatno razotkrila slabosti naše poljoprivrede, o kojoj sve govori podatak da je u zadnjih 25 godina vrijednost proizvodnje pala s 30 na 17 milijardi kuna. Fortenova grupa ima svoje prednosti koje su sadržane u činjenici da imamo zatvoreni krug od proizvodnje, preko prerade do maloprodaje. No, prije toga smo u ovoj krizi pojačano otkupljivali od domaćih proizvođača izvan našeg sustava u akciji "Kupujmo domaće”. Sve ono što je rekao kolega Kuzele kada je riječ o suradnji s malim proizvođačima potpisujem, tu suradnju malih i velikih svakako treba pojačati.

BUDANEC: Jedan od glavnih ciljeva rada Zajednice udruga hrvatskih povrćara u ovom razdoblju je upravo promocija ideje o udruživanju. Razjedinjenost proizvođača, usitnjenost proizvodnje i neorganiziranost tržišta prepoznati su kao ključni problemi. Iz tih razloga aktivno sudjelujemo u pregovorima s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se ti problemi riješili i proizvođačima pomoglo da se organiziraju kroz sada aktualne Proizvođačke organizacije i imali stabilnost proizvodnje s osiguranim plasmanom svojih proizvoda. Jedan od pozitivnih primjera je poljoprivredna zadruga koju vodim i koja ima uspješnu suradnju s Podravkom već petu godinu.

Domaću poljoprivredu opterećuju još dva strukturna problema - loše navodnjavanje i problem neriješenog vlasništva sa zemljom. Kako njih riješiti?

ČONDIĆ: Hrvatska ima i Povjerenstvo za navodnjavanje, ali bismo trebali, za početak, najprije strateški odlučiti gdje nam treba navodnjavanje. Vjerojatno područje gdje se proizvode žitarice ne treba navodnjavati, ali proizvodnja sjemenske robe, voća i povrća traži odgovarajuće infrastrukturne projekte, možda i uz javno-privatno partnerstvo i fondove EU. To treba kvalitetno odraditi kako bi se malim proizvođačima osigurala proizvodnja i otkup. Uostalom, možemo koristiti iskustva Izraela i drugih država, koji su usavršili strategije navodnjavanja. Nažalost, treba početi od početka kada su posrijedi vlasničkih problemi s poljoprivrednim zemljištem, pa onda i riješiti problem neiskorištenog zemljišta. Ne kažem da nekoga treba kažnjavati, treba ljude stimulirati, ali svakako treba pronaći način kako da se poveća obradiva poljoprivrednu površina u Hrvatskoj. Dobro je, pritom, da je Hrvatska dobila još tri godine moratorija na zabranu prodaje zemlje strancima, jer u te tri godine država može reagirati kako bi riješila i poljoprivredna i demografska pitanja u ruralnim sredinama, piše novac.hr.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hoće li Vlada Republike Hrvatske pristati?

Četiri mjere za spas poduzetnika

Hoće li Vlada Republike Hrvatske pristati?

24.1.2021. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ljudi u crnom desetljećima prijete i ucjenjuju strahom

Milanović je tome stao na kraj

Ljudi u crnom desetljećima prijete i ucjenjuju strahom

23.1.2021. | 18:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Predsjednik se okrenuo i otišao natrag u Zagreb

Zbog ustaških obilježja

Predsjednik se okrenuo i otišao natrag u Zagreb

22.1.2021. | 10:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : Umrla je žena koju su 1991. ubili neonacisti

Otišla Mira Furlan

Umrla je žena koju su 1991. ubili neonacisti

22.1.2021. | 9:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Nemate pravo pitati žrtve zašto su šutjele'

Moćan komentar

'Nemate pravo pitati žrtve zašto su šutjele'

19.1.2021. | 12:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kršćanstvo biskupa Košića je nepristojno i uvredljivo

Ponovno šokirao hrvatsku javnost

Kršćanstvo biskupa Košića je nepristojno i uvredljivo

17.1.2021. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ovo vrijedi poslušati. Šprajc o HDZ-u kao 'Savezu komunista'

Stvarnost kao inspiracija za parodiju

Ovo vrijedi poslušati. Šprajc o HDZ-u kao 'Savezu komunista'

13.1.2021. | 10:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Broj ljudi na Zavodu za zapošljavanje premašio 160 tisuća

Prijeti li nam eksplozija nezaposlenih?

Broj ljudi na Zavodu za zapošljavanje premašio 160 tisuća

11.1.2021. | 18:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nesposobnost plus nesposobnost jednako je nesposobnost

Baniji slijedi egzodus?

Nesposobnost plus nesposobnost jednako je nesposobnost

11.1.2021. | 16:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Heroji ne nose plašteve, nego kuharske pregače

Brođanin među istinskim herojima Banije

Heroji ne nose plašteve, nego kuharske pregače

10.1.2021. | 21:29
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođani se čude ogromnom plakatu

Osvanuo jutros

Brođani se čude ogromnom plakatu

10.1.2021. | 16:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto seizmolozi ne mogu predvidjeti potrese?

Pitate li se i vi

Zašto seizmolozi ne mogu predvidjeti potrese?

9.1.2021. | 16:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo do kada bi se veći dio građana mogao procijepiti

Nuspojave cjepiva protiv korone su blage

Evo do kada bi se veći dio građana mogao procijepiti

7.1.2021. | 14:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Slavonski HDZ-ovac nasrnuo na suprugu i svećenika

Buran početak nove godine

Slavonski HDZ-ovac nasrnuo na suprugu i svećenika

6.1.2021. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pogledajte komu je država povjerila robne zalihe

Sumnjivi dogovori?

Pogledajte komu je država povjerila robne zalihe

5.1.2021. | 14:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Koliko su sigurne naše kuće, zgrade, garaže i mostovi?

Evo što kažu stručnjaci

Koliko su sigurne naše kuće, zgrade, garaže i mostovi?

3.1.2021. | 16:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođanin, dr. Jelić 11 god. vodi HCK koji vrvi aferama

Od Gunje, preko Josipe Rimac do šatoraša

Brođanin, dr. Jelić 11 god. vodi HCK koji vrvi aferama

2.1.2021. | 16:30
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :