Iz drugih medija

Objavljeno: 9.3.2021. u 19:00
Prikaza: 1048
|
Autor: MojBankar

A kako je 'vani'?

Kakve su posljedice subvencija na tržištu nekretninama?

root : Kakve su posljedice subvencija na tržištu nekretninama?Ilustracija (fotografija nije izravno povezana s opisanim u članku)

Postojeći program mogao bi se poboljšati ili bi se na primjer mogao uvesti dodatan program koji bi bio temeljen isključivo na socio-ekonomskim indikatorima koji bi u obzir uzimali i ukupno financijske stanje tražitelja subvencioniranog kredita.

POLAKO se približava proljeće i mnogi mladi parovi koji žele imati svoju prvu nekretninu željno iščekuju APN-ov natječaj za subvencionirane kredite. Portal moj-bankar.hr dao si je zadatak istražiti koliko su zapravo značajne subvencije na te kredite s ekonomskog stajališta, koliko utječu na cijene na tržištu nekretnina te što drugi rade drukčije, odnosno što se može poboljšati.

Što su subvencionirani stambeni krediti?

Subvencionirani stambeni krediti, kolokvijalno zvani APN krediti, namijenjeni su za osobe mlađe od 45 godina koje nemaju adekvatnu nekretninu te za koje država subvencionira od 30-51 posto anuiteta tijekom prvih 5 godina otplate i to do iznosa od 100.000 eura ili do cijene od 1.500 eura po m2. Nadalje, ova mjera također je jedna od najvažnijih sa stajališta demografske politike s obzirom na to da se subvencije na stambene kredite produljuju sa standardnih 5 godina za dodatnu 1 godinu za svako dijete mlađe od 18 godina. Program se provodi svake godine od 2017. i u tom periodu odobreno je preko 17.000 zahtjeva za subvenciju stambenog kredita.

Većina država ima neki vid potpora stambenih kredita za mlade pa je portal MojBankar istražio kakva je situacija vani.

Hrvatska daje dovoljno potpora za mlade

APN-ovo subvencioniranje stambenih kredita predstavlja značajan poticaj mladim parovima da se upuste u kupnju nekretnine, ali koliko to zapravo košta državu?

Analizirajući druge države, došli su do zaključka da se Hrvatska nalazi u zlatnoj sredini ako usporedimo zemlje iz OECD-a i Europe.

Iako u Hrvatskoj imamo jednu od najviših stopa kućanstava s nekretninom u vlasništvu bez stambenog kredita, kao društvo izdvajamo 0,08 posto BDP-a na programe poticanja stanogradnje ili subvencioniranja stambenih kredita za mlade. Iako Skandinavske i ostale EU zemlje sa sjevera Europe izdvajaju relativno više, važno je napomenuti da je u tim državama prisutan nizak udio vlastitih nekretnina za život neopterećenih stambenim kreditom, dok je istodobno u tim državama najam značajno skuplji nego posjedovanje nekretnine.

Gledajući podatke o trošku najma stana u odnosu na otplate stambenog kredita, možemo zaključiti da bi financijski bilo povoljnije kada bi država subvencionirala najam nekretnine mladim obiteljima, ali opet, kako je ovo isto tako i mjera demografske obnove, poticanje posjedovanja nekretnine će vjerojatno utjecati na smanjen odlazak mladih iz Hrvatske u dugom roku.

U vrijeme niskih kamatnih stopa te relativnog nedostatka novogradnji na tržištu, država bi mogla poduzećima davati porezne olakšice za izgradnju stambenog prostora koji bi potom dali u dugogodišnji najam svojim zaposlenicima uz subvenciju države, a kojom bi se mogla ne samo zadržati postojeća radna snaga, nego eventualno pomoći i u privlačenju talenata izvan naše države.

Radimo slično kao i drugi, ali oni imaju i socijalnije programe

Hrvatska ima dualni program pomoći kod stjecanja nekretnine. Jedan od njih je POS program u kojem APN gradi stanove te ih zatim prodaje po povoljnim uvjetima na temelju određenih kriterija u korist najpotrebitijih kategorija obitelji. Za POS program RH godišnje izdvoji oko 100-150 milijuna kuna.

Drugi program predstavlja subvencioniranje stambenih kredita. Ovim programom, APN kao državna agencija subvencionira 30-51 posto anuiteta za kredite do iznosa od 100.000 eura i cijene po m2 od 1.500 eura. Subvencija traje do 5 godina, a dodatno za svako maloljetno dijete ostvaruje se pravo na produživanje subvencija za 1 godinu. Za ovaj program država izdvaja 263 milijuna kuna, od kojih se 50 milijuna odnosi na novoodobrene subvencije u 2021. godini.

Druge države imaju različit pristup istoj problematici pa ukratko prikazujemo pregled određenih mjera:

•         Slovačka: provodi program za obitelji koje nemaju prihod 4x viši od definiranog egzistencijalnog minimuma.

•         Češka: provodi "program za mlade” sličan hrvatskom modelu kojim se mladima nude stambeni krediti do 2 milijuna kruna (oko 75 tisuća eura) uz kamatnu stopu jednaku Euriboru (negativna) za prvih 5 godina, a nakon toga se primjenjuje tržišna kamatna stopa. Nadalje, za mlađe od 36 godina provodi se i program subvencioniranja kredita tj. subvencioniranje početnih anuiteta.

•         Francuska: daje beskamatne zajmove za kupce prve nekretnine, do definirane vrijednosti.

•         Mađarska: provodi program u kojem se subvencioniranju kamatne stope kredita. Obitelji s više djece imaju pravo na višu subvenciju.

•         Latvija: ima program jako sličan Hrvatskoj, za parove mlađe od 35 godina, u kojem se subvencije kreću od 10-30 posto ukupne vrijednosti stambenog kredita. Povrh ovog programa Latvija ima i poseban program subvencioniranja kupnje nekretnine za obitelji slabijeg imovinskog stanja.

Iz gornjih primjera Slovačke i Latvije vidimo da osim standardne subvencije svima na temelju godina, postoje i "socijalni programi stambenog subvencioniranja” za one s nižim primanjima.

Također, nemali je broj država za pomoć obiteljima koje su zapale u poteškoće sa stambenim kreditima. Iako u Hrvatskoj postoji institut nepovredivosti jedine nekretnine, izdvajamo oblike socijalne pomoći:

•         Mađarska: za obitelji koje ne mogu otplaćivati stambeni kredit postoji državni fond koji otkupljuje stanove od takvih obitelji te ih potom istima daje natrag u povoljan najam.

•         Italija: za one koji nisu u mogućnosti otplatiti stambeni kredit (vrijednosti do 250 tisuća eura) država uskače s moratorijem na stambeni kredit.

•         Poljska: osnovan fond iz kojeg se pomaže u otplati stambenih kredita zajmoprimcima koji ih nisu u stanju vraćati.

Moguća poboljšanja

Postoji mnogo modela državne pomoći. Portal MojBankar mišljenja je kako je hrvatski model dobar sa stajališta demografske politike kao i različite razine subvencija s obzirom na područje države. Međutim, postojeći program mogao bi se poboljšati ili bi se na primjer mogao uvesti dodatan program koji bi bio temeljen isključivo na socio-ekonomskim indikatorima koji bi u obzir uzimali i ukupno financijske stanje tražitelja subvencioniranog kredita. Također, neke od dodatnih ideja:

•         Otvaranja fonda za pomoć obiteljima koje imaju poteškoća u plaćanju kredita pomoću kojeg bi se refinancirao postojeći kredit na dulje razdoblje po nižoj, subvencioniranoj kamatnoj stopi.

•         Novi program za obitelji s ukupnim primanjima koja ne prelaze određeni minimalni iznos. Za takve obitelji moglo bi se razmisliti da se osigura i višegodišnja (npr. desetogodišnja) subvencija.

•         Program za djecu koja izlaze iz domova za skrb. Naime, da biste mogli dobiti stambeni kredit morate biti kreditno sposobni. Zašto država ne bi mladima koji izlaze iz doma za skrb stavila na raspolaganje kreditnu subvenciju ili liniju za rješavanje stambenog pitanja?

•         Više POS-ovih stanova, pogotovo u gradovima gdje su cijene visoke u odnosu na prosječni prihod. Imamo gradove kao što su na primjer Split i Dubrovnik u kojima mlada obitelj s prosječnim primanjima ima jako malene šanse riješiti svoje stambeno pitanje.

Posljedice na tržište nekretnina

Energična rasprava oko opravdanosti i utjecaja na stambene kredite je itekako prisutna. Najžalosnije je da se ozbiljne rasprave u Saboru odvijaju paušalno i bez ikakvih kriterija. Da je tomu tako, svjedoče i brojke koje pokazuju kako u razdoblju od 2017. do 2019. godine APN subvencioniranje nije moglo imati značajan učinak na tržište nekretnine jer se udio kupnji financiranih APN kreditima u ukupnim kupoprodajama nekretnina kretao od 8 do 15 posto. Kad kažemo da nije imao značajan utjecaj, važno je znati da su cijene nekretnina porasle za oko 16 posto od 2017. do 2019. potvrđuju povećanu potražnju, a prema analizama HNB-a, ističe, subvencije su podigle cijene za oko četiri postotna boda.

U pandemijskoj 2020. godini, koju je još dodatno zadesio i potres, država je prema mišljenju portala moj-bankar.hr, opravdano, odlučila provesti dva kruga APN subvencioniranja stambenih kredita te je udio APN kupnji dosegao 35 posto ukupnih kupoprodaja stanova na tržištu. 35 posto je ogroman broj i u naravi je nemoguće poreći da nema utjecaja APN kredita na cijene nekretnina, ali u makroekonomskoj situaciji u kojoj je tržište nekretnina potpuno zamrlo (ukupno 12 posto manje kupnji u 2020. usprkos subvencijama), i u kojoj se samo čekao drastičan pad nekretnina koji bi za sobom u potpunosti zamrznuo nove kreditne aktivnosti banaka, smatramo da je APN poslužio kao jastuk i stabilizator ukupnog tržišta nekretnina.

Ubuduće, ako se udio APN kredita drži na razini "normalnih” 15-ak posto ukupnih transakcija isto ne može imati značajan negativan učinak na tržište nekretnina i postignute cijene.

Nastaviti s APN subvencijama

APN program subvencioniranja je dobar i s njim bi se trebalo nastaviti. Država i APN agencija trebali bi poraditi na dodatnim socijalnim kriterijima kako bi se više pomoglo potrebitijima. Nadalje, APN program je pokazao da i Hrvatska država može pratiti socio-stambene standarde te smo se barem po tom pitanju svrstali uz razvijene u Europi.

'Najnaprednije' od navedenih mjera, ipak, provodi Grad Slavonski Brod jer za njih nije nužno potrebno da mlade obitelji u prvim godinama svijanja zajedničkog gnijezda od banaka uzimaju stambene kredite. Naime, programom izgradnje gradskih stanova za mlade, dosad su stambeno pitanje riješile 24 mlade obitelji, a u izgradnji je još deset trosobnih stanova u Naselju Marka Majstorovića. Mladi u njih useljavaju, a da im u samom startu nisu potrebne velike količine novca jer Gradu svaki mjesec, narednih deset godina, plaćaju tek mjesečnu stanarinu i podmiruju režijske troškove. Nakon proteka tog razdoblja, mogu se odlučiti na otkup stana, uz pogodnost da im Grad od ukupne cijene stana oduzima svih 120 dotad uplaćenih stanarina. Osim te najpopularnije demografske mjere, Grad Slavonski Brod već je osigurao placeve za izgradnju 50 obiteljskih kuća, a nastavlja dodjeljivati takva zemljišta za sve zainteresirane. Ni tu nema potrebe da mladi na atraktivnim gradskim lokacijama potroše desetke tisuća eura u startu samo na kupovinu zemljišta jer Gradu za takvo mjesto plaćaju tek mjesečnu naknadu do oko 250 kuna. Pravo na korištenje zemljišta imaju narednih 99 godina, a također ga imaju mogućnost otkupiti za deset godina. (Ž.G./SBplus)

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Najveći problem je nedostatak radnih mjesta

Mladi odlaze iz Lijepe Naše

Najveći problem je nedostatak radnih mjesta

11.5.2021. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Priča o novoj velikoj pobjedi partnera Šegote i Kožića

Korak do prava na posvajanje

Priča o novoj velikoj pobjedi partnera Šegote i Kožića

7.5.2021. | 12:55
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Oni koji su jebali te klinke, išli su tu na mise sa ženama'

Želi biti osvetnik djevojčica

'Oni koji su jebali te klinke, išli su tu na mise sa ženama'

30.4.2021. | 18:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Među crvenim beretkama i Brođanin Slaven

Danas u Kninu

Među crvenim beretkama i Brođanin Slaven

28.4.2021. | 19:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Namješteni državni kredit odobrili su Marić i Horvat

Kredit zbog kojeg Uskok tereti Žalac

Namješteni državni kredit odobrili su Marić i Horvat

27.4.2021. | 9:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'U zgradama za mlade pravi je baby boom'

Reportaža o popularnoj gradskoj mjeri

'U zgradama za mlade pravi je baby boom'

25.4.2021. | 12:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : Razmišljali su o odlasku, no ipak su ostali u Slavoniji

Ovo je njihova priča

Razmišljali su o odlasku, no ipak su ostali u Slavoniji

23.4.2021. | 18:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nisu utvrđene pogreške u radu

Konačni nalaz Komore socijalnih radnika:

Nisu utvrđene pogreške u radu

23.4.2021. | 13:36
SBplus.hr, Slavonski Brod : I nakon cijepljenja se moguće zaraziti?

Koronavirus

I nakon cijepljenja se moguće zaraziti?

21.4.2021. | 13:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ukidaju prijemni za još jedan popularan studij

Čekaju potvrdu Senata

Ukidaju prijemni za još jedan popularan studij

19.4.2021. | 16:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sprema im se još jedan udar?

Uz korona krizu

Sprema im se još jedan udar?

18.4.2021. | 10:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Jako mi se sviđa da nema kamera'. Prenosili ih na YouTubeu.

Marić Berošu kad misli da ih se ne snima

'Jako mi se sviđa da nema kamera'. Prenosili ih na YouTubeu.

16.4.2021. | 10:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Podnijeli kaznenu prijavu protiv J. Veljače i N. Janjić

Socijalni radnici u spontanoj incijativi

Podnijeli kaznenu prijavu protiv J. Veljače i N. Janjić

13.4.2021. | 13:02
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Croatia full of uhljebs'

Zbog ovoga završio na sudu:

'Croatia full of uhljebs'

13.4.2021. | 9:25
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dobro došli u svijet nelogičnosti, nepravde i bespomoćnosti

Za one koji žele čitati s razumijevanjem

Dobro došli u svijet nelogičnosti, nepravde i bespomoćnosti

10.4.2021. | 13:55
SBplus.hr, Slavonski Brod : Što će 'otkrivati' covid-putovnica?

Uz olakšano kretanje ljudi u EU

Što će 'otkrivati' covid-putovnica?

8.4.2021. | 18:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Djevojčica je i dalje u teškom i po život opasnom stanju.'

Ministar Josip Aladrović:

'Djevojčica je i dalje u teškom i po život opasnom stanju.'

3.4.2021. | 14:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Devet godina od smrti bebe - suđenje i dalje traje

Slučaj iz Slavonskog Broda

Devet godina od smrti bebe - suđenje i dalje traje

2.4.2021. | 19:20
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :