Ilustracija (fotografija nije izravno povezana s događajem opisanim u članku)(Foto: hck.hr)
Crveni križ i lokalna društva obuhvaćena revizijom u 2017. godini na plaće su potrošili 54 milijuna kuna, dok su rashodi za donacije bili 66 milijuna kuna. To znači da je iznos koji je Crveni križ donirao bio tek 20-ak posto veći od iznosa njihovih plaća.
HRVATSKI europarlamentarac Fred Matić prekjučer je, govoreći
o slanju pomoći stradalim područjima od potresa, naglasio kako ni jednu lipu ne
bi poslao preko Hrvatskog Crvenog križa (HCK), piše Index čiji članak
prenosimo u cijelosti.
Od poplave HDZ-a do Rimac
"Taj novac najvjerojatnije neće završiti gdje
treba", rekao je Matić, pojasnivši da će ljudima pomoći izravno. Mišljenje
da pomoć ne treba ići HCK-u jer ona neće stići kamo treba posebno je rašireno
na društvenim mrežama. HCK već je godinama na lošem glasu, a afere se nižu jedna
za drugom.
Prije šest godina HCK je bio žestoko kritiziran zbog kolapsa
distribucije pomoći stanovnicima poplavljenih područja istočne Slavonije.
Poznato je i da je HCK već godinama utvrda HDZ-a te sudjeluje u akcijama te
stranke. Upravo je pod šatorom HCK krenuo politički prosvjed ispred
Ministarstva branitelja.
Društva Crvenog križa imaju prilično kaotično poslovanje,
što je najbolje dokazao Državni ured za reviziju koji je tijekom 2017. i 2018.
češljao financije Hrvatskog Crvenog križa i 30 lokalnih društava, od kojih je
čak 23 dobilo uvjetno, a tri nepovoljno mišljenje. Tu je i činjenica da je
godinama potpredsjednica HCK bila Josipa Rimac, a bila bi vjerojatno i danas da
nije uhićena u aferi Vjetroelektrane. Sve to dovelo je do nepovjerenja u ovu
instituciju. No, krenimo redom.
Sjećate se poplava u Slavoniji?
Prije šest godina HCK je trpio žestoke kritike zbog pomoći
stradalima u katastrofalnim poplavama. Prvih dana katastrofe u Gunji HCK je
tvrdio da su im skladišta prazna jer hrana koju nabavljaju dolazi prvenstveno
iz državnih Robnih rezervi, a ostatak se kupuje od prikupljenih sredstava
pomoći. Tada su za sve optužili tadašnju vladu Zorana Milanovića. Iz vlade im
nisu ostali dužni te su ih žestoko kritizirali za događaje u Gunji gdje su
ljudi ostajali gladni unatoč velikom priljevu novca od donacija građana. Jedan
od žešćih kritičara bio je i tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji je javno opomenuo HCK da nije isplatio novac koji su građani dali za
stradale.
"Politički direktor Crvenog križa neka se ukrca u svoj
fini auto, ode na teren i neka da popis koji ima jer je to popis Crvenog križa
i neka dijeli pomoć", govorio je Ostojić. Vrhunac je bio kada je mjesecima
nakon što se voda povukla načelnik Općine Gunja optužio HCK istaknuvši da nisu
od njih dobili ni kune, kao i da više ne šalju hranu.
Crveni križ tada se branio da su napravili sve što su mogli,
no da su im neodgovorne izjave i neki medijski istupi blokirali rad i uništili
puno volonterskog truda.
Politička ispostava HDZ-a
"Ljudi će prestati uplaćivati pomoć, ne samo Crvenom
križu nego i u drugim humanitarnim akcijama. Od ove situacije nitko neće
profitirati, a dodatno će se naštetiti stanovnicima poplavljenih
područja", govorili su tada iz HCK. No pomoć su na kraju ipak isplatili, a
ova velika afera pokušala se gurnuti pod tepih.
U sljedećim godinama o HCK-u se pisalo kao političkoj
ispostavi HDZ-a, a tom temom bavio se i Index. Tada, a i danas, predsjednik HCK
je dr. Josip Jelić, koji tu organizaciju vodi od 2009. godine. Njegov sin, Dragan
Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, bio je kandidat HDZ-a za gradonačelnika Slavonskog Broda. Potpredsjednici
Crvenog križa članovi su HDZ-a, Franjo Gregurić i Josipa Rimac, a Rimac je
smijenjena s te pozicije tek nakon uhićenja u aferi Vjetroelektrane.
Sudjelovali u kampanjama i donirali šator za politički
prosvjed ispred Ministarstva branitelja
Robert Markt postao je izvršni predsjednik Crvenog križa 1.
siječnja 2014. godine i danas je na istoj poziciji. Prije Crvenog križa bio je
savjetnik u Ministarstvu gospodarstva, Veleposlanstvu RH u Beogradu i Hrvatskoj
gospodarskoj komori, kao i glavni inspektor Državnog inspektorata te državni
tajnik u Ministarstvu gospodarstva. U HDZ se Markt učlanio 2011. godine. Ranije
je bio član HSLS-a koji je napustio kada je izašao iz HDZ-ove vladajuće
koalicije 2010. godine. HDZ-ova članska iskaznica bila mu je ulaznica za ured
državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva Đure Popijača.
Nikoga tako nije previše začudilo da je upravo HCK dao
udrugama iz Domovinskog rata šator koji će mjesecima stajati ispred
Ministarstva branitelja koje je tada vodio Fred Matić. Obrazloženje HCK zašto
daju političkim prosvjednicima šator bilo je fascinantno.
"Ne ulazeći u motive prosvjeda, HCK je prema načelima
humanosti i nepristranosti kojima se vodi posudio šator jer su u prosvjed
uključene i osobe ugroženog zdravlja te invalidi, a mi kao humanitarna
organizacija imamo obvezu i dužnost štititi zdravlje svih ljudi, neovisno o
njihovoj nacionalnoj, političkoj ili vjerskoj pripadnosti", stajalo je u
tadašnjem odgovoru Crvenog križa na upit Indexa.
Revizija ih razotkrila
Prošlih godina pisali smo i o tome kako
"nepristrani" Crveni križ sudjeluje u HDZ-ovoj kampanji, i to baš u
Kninu, gdje je stolovala Josipa Rimac.
A onda je došla revizija o kojoj smo detaljno pisali. Naime,
revizija je pokazala da se novcem Crvenog križa prilično kaotično barata. Tako
su od promatranih 30 lokalnih društava njih čak 23 dobila uvjetno, a tri
nepovoljno mišljenje. To znači da su utvrđene manje ili veće nepravilnosti - od
podizanja novca iz blagajne ili s bankovnog računa bez odgovarajuće
dokumentacije do nepropisnih korištenja službenih automobila, pa sve do
pozajmica privatnim firmama. Samo pet revidiranih društava imalo je bezuvjetno
(pozitivno) mišljenje.
Tada je postalo jasno da, ako je Crveni križ humanitarna
organizacija koja se bavi raznim oblicima pomoći ugroženima u različitim
situacijama - od pomoći u prirodnim katastrofama do skrbi o socijalno
ugroženima, dobar dio njihovih rashoda odlazi na hladni pogon, najviše na plaće
zaposlenika.
Donacije za plaće
Crveni križ i lokalna društva obuhvaćena revizijom u 2017.
godini na plaće su potrošili 54 milijuna kuna, dok su rashodi za donacije bili
66 milijuna kuna. To znači da je iznos koji je Crveni križ donirao bio tek
20-ak posto veći od iznosa njihovih plaća. Tu su i materijalni troškovi od 51
milijun kuna, u kojima je također dio troškova poput naknada zaposlenicima za
prijevoz, službena putovanja, telefon i slično, piše Index.