Proizvode "pčelinje mlijeko" eliksir života

SIČE - "Prošla godna nam je bila eksperimentalna, proizveli smo nešto matične mliječi i sve smo prodali. Na tu proizvodnju nas je ponukalo to što na našem području gotovo nitko ne proizvodi matičnu mliječ. Za zajedničku proizvodnju odlučili smo se jer je prilično zahtjevna, to sam čovjek teško može raditi jer iziskuje da se pravovremeno i precizno obave sve radnje u procesu. Ova godina malo je teža zato što je na početku proljeća bilo hladno vrijeme, pa dugo nismo mogli krenuti, jer ta proizvodnja ipak traži dobre uvjete", za agroklub kaže Stjepan Vidošić, pčelar iz Siča u novogradiškoj Posavini, kraju bogatom pčelinjim pašama..

"Budući da nismo veliki seleći pčelari, razmišljali smo kako proširiti paletu naših pčelinjih proizvoda, pa je logično da smo se odlučili i za proizvodnju matične mliječi koja je tražena na tržištu. Već drugu godinu imamo stalne kupce, a dobivamo i nove. Sama ne bih mogla proizvoditi matičnu mliječ, pa sam se sa supružnicima Vidošić dogovorila da to radimo zajedno. To me zanima, volim raditi i mislim da bi se proizvodnji matične mliječi trebali još više posvetiti, posebno pčelari koji imaju stacionarne pčelinjake i barem dvije dobre paše godišnje", objašnjava Marija Pavlović zašto se sa Vidošićima upustila u proizvodnju matične mliječi.

Matična mliječ savršen pčelinji proizvod

Naši sugovornici kažu da su se odlučili za klasičan postupak proizvodnje matične mliječi koju su malo prilagodili u smislu organizacije rada.

"Na okvire s tri letvice postavimo 60 osnova matičnjaka od djevičanskog voska koji sami skupljamo tijekom cijele godine. U te osnove matičnjaka presađujemo ličinke i to sa tzv. kineskim iglama kojima se ličinke lakše zahvate, a uz njih presadimo i dio matične mliječi. Biramo što mlađe ličinke stare 4 do 12 sati, one su najidealnije jer ih pčele hrane sa najkvalitetnijom mliječi. Te okvire sa presađenim ličinkama stavljamo u košnicu.Nakon 72 sata vadimo ih iz košnice i iz matičnjaka vadimo matičnu mliječ. Spremamo ju u tamne bočice sa gumenim čepovima zapremine 10 mililitara i stavljamo u zamrzivač gdje ih čuvamo na temperaturi od -18 celzijevih stupnjeva. Zatim ponovno slijedi presađivanje ličinki, ponavljamo postupak. Matičnu mliječ proizvodimo u svibnju i lipnju, kada je najintenzivnija pčelinja paša", navodi nam Stjepan neke detalje iz proizvodnje.

Za matičnu mliječ tvrdi da je najbolji proizvod pčela, jedna od najsavršenijih namirnica, pravi eliksir života, jer je izuzetno hranjiva, bogata raznim vitaminima, bjelančevinama i aminokiselinama.

"Od dragosti zovem ju pčelinje mlijeko. Ona odlično djeluje na organizam, regenerira stanice u organizmu, podiže imunološki sustav organizma. Treba ju uzimati u malim količinama od 1 gram dnevno. Najučinkovitije djeluje ako se konzumira ujutro prije jela, stavlja se ispod jezika i rastopi u ustima".

Dodaje da je proces proizvodnje matične mliječi specifičan posao, pa se vjerojatno zbog toga pčelari teže odlučuju za njega, jer zahtijeva i vrijeme i veliku koncentraciju, pa i podjelu posla.

Proširili paletu pčelinjih proizvoda

"Marija i ja odradimo posao na pčelinjaku gdje presađujemo ličinke, stavljamo i vadimo okvire, a supruga Mira vadi matičnu mliječ, ona je zadužena isključivo za taj dio posla. To je pipkav i precizan posao, pogotovo kada presađujemo ličinke i traži veliku koncentraciju i strpljenje", pojašnjava Stjepan postupak.

Marija Pavlović počela se pčelarstvom baviti početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Trenutačno ima pedesetak proizvodnih društava, jer je ove zime imala gubitaka, ali je to, kaže, nadoknadila. Osim na kućnom pragu svoje pčelinje proizvode prodaje na sajmovima, izložbama i na drugim manifestacijama za koje se, napominje, dobro priprema.

"Prodajem sve vrste meda, cvjetni prah, propolis, miks koji se pravi od meda, propolisa i cvjetnog praha, djevičanski vosak koji se posebno odvaja i koji se traži za kremice. Uglavnom, sve to pčela može poizvesti, a sada u ponudi imam i matičnu mliječ", kaže Marija.

Dodaje da voli to druženje s pčelama u prirodi. Tog dana kada smo razgovarali u četiri sata ujutro odvezla je svoj kontejner sa pčelinjim zajednicama u šumu Radinje na amorfu (bagremac) pčelinju pašu za koju se nada da će solidno mediti.

Bolje medi nego prošle godine

"Dosadašnjom ovogodišnjom sezonom donekle sam zadovoljna, jer na ovom području nismo imali nekakvih elementarnih nepogoda. Bilo je nešto proljetnog meda, a bagrem je dao petnaestak kilograma po košnici, što je bila solidna pčelinja paša. Nakon amorfe dolaze kesten, suncokret, bit će i zlatošipke, tako da još očekujem jedno vrcanje. A koliko će biti meda, vidjet ćemo", zadovoljna je Marija.

Ističe da klimatske promjene posljednjih godina dosta utječu i na pčelarstvo.Marija je svojevremeno bila predsjednica novogradiške Pčelarske udruge Nektar, a tu dužnost u posljednjem mandatu vrlo uspješno obavljao je i Stjepan Vidošić. Budući da je istovremeno bio i povjerenik za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša na području bive općine Nova Gradiška, nije stigao obavljati sve poslove, pa je dužnost predsjednika prepustio Miji Kuriću.

Pčelarstvom se bavi od 1998. godine, sada on i supruga pčelare sa 90 pčelinjih zajednica, ali planiraju smanjiti njihov broj na 70 do 80. To je, kaže, nekakav maksimum košnica s kojima mogu raditi kvalitetno.

"Želim imati dobar prinos meda i drugih proizvoda i kvalitetne pčele. Što se tiče ove sezone loše je počela, ali je godina ipak bolja nego prošla. Vrcali smo med s proljetne paše i bagrema, ima unosa amorfe i vjerujem da ćemo ostvariti barem dio očekivanog prinosa", optimističan je ovaj umirovljeni časnik Hrvatske vojske, čija je obitelj vlasnik uzornog i lijepo uređenog pčelinjaka okruženog lijepom prirodom u kojemu provode velik dio vremena.

Ističe ljubav prema pčelarstvu, a kada je supruga Mira ostala bez posla osnovala je OPG i tada su se ozbiljnije posvetili pčelarstvu. Uspješno su spojili ugodno s korisnim.