Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka
na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo
registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke
obvezan je prethodno se upoznati s
Pravilima komentiranja na web portalu i
mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa
zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
..malo da se podsjetimo kako je nastala famozna Banka Brod.U ratnom periodu grupa mafijaša osnovala je ŠKZ "Brod na Savi".Protuzakonito neupučeni SVOJ narod su derali sa zateznom kamatom 100% večom od stvarne zakonske koja je propisana zakonom.Javni bilježnici sve to... Prikaži sve su amenovali-Toliko o primjeni i upotrebi zakona.Kao gagarncija za transakcije sa mafijom "Brod"-pardon inžinjeringom Brod komintenti su davbali u zalog imovinu 1/1 i često zbog sitnih novaca ostajali bez imovine .Zelenaški 100% zatezna je uz naklonost države i pravosuđa uništila desetke tisuća svojih građana prešučujući kriminalni rad zadruga.No kapital se gomilao.Stvoreni su uvjeti da se može osnovati i "prva brodska banka" kako oni znaju kazati.Tako opljačkanu imovinu prodavali su svojoj banci Brod kako bi samo promijenila vlasnika.To još i danas rade-kao ŠKZ u stečaju.Nije problem što nešto u zakonu ima-problem je što se zakon ne konzumira.Sprega interesa.I tako onda došao je novi vlasnik turci pa evo od jučer i rusi.Dali to zanima USKOK? Glupost je to reći još uvijek.
Pretvorba privatnoga duga Od početka osmadesetih godina prošloga stoljeća golemi iznosi dugova velikih korporacija i poslovnih banaka na podesan su način izbrisani i pretvoreni u javni dug! Taj proces „konverzije dugova“ postala je ključna značajka krize: gubici poduzeća i banaka... Prikaži sveaka sustavno se prenose na državu.Tijekom pomame za spajanjima poduzeća podkraj osmdesetih godina, kroz kupovinu poduzeća u stečajevima teret gubitaka gospodarskih subjekata prebacivan je na državu.Propala poduzeća potom su se mogla zatvarati i otpisivati kao porezne olakšice.Nadalje ne od plaćivani zajmovi u rukama velikih poslovnih banaka rutinski su se odpisivali i pretvarali odnosno prikazivali kao gubici prije obračuna poreza.Ta politika dobacivanja „pojaseva za spašavanje“ korporacijama i poslovnim bankama u nevoljama polazila je od načela prebacivanja tereta korporativnih dugova na državnu riznicu.Nadalje, brojne državne subvencije-umjesto da se njima stimulira otvaranje novih radnih mjesta –velike su korporacije obično koristile za financiranje spajanja sa nekom drugom velikom tvrtkom, uvođenje nove tehnologije koja bi smanjila broj uposlenih ili, pak, prebacivanje proizvodnje negdje u Treći svijet.Ne samo da je država snosila troškove restrukturiranja gospodarskih subjekata već su javni izdaci izravno pridonosili povećavanju koncentracije vlasništva i znatnom smanjenju broja uposlenih u industrijskom sektoru.Nadalje, neprekinuti lanac stečajeva malih i poduzeća srednje veličine, kao i otpuštanje radnika (koji su porezni obveznici), također je na svoj način utjecalo na smanjenje poreznih prihoda
Više o našim Politikama zaštite privatnosti te Politikama kolačića možete pročitati ovdje: Politika zaštite privatnosti, Politika kolačića.
Mi i naši partneri pohranjujemo i pristupamo neosjetljivim informacijama s vašeg uređaja, poput kolačića
ili jedinstvenog identifikatora uređaja te obrađujemo osobne podatke poput IP adrese i identifikatore
kolačića radi obrade podataka u svrhu prikazivanja personaliziranih oglasa, mjerenja preferencija naših
posjetitelja i sl. Svoje postavke u svakom trenutku možete promijeniti u našim Pravilima o zaštiti
privatnosti na ovoj web stranici.
Neki partneri ne traže vaš pristanak za obradu vaših podataka već se pozivaju na svoj legitimni poslovni
interes. Takvom načinu obrade podataka možete se usprotiviti klikom na "Saznajte više".
Mi i naši partneri obrađujemo podatke kako slijedi: Pohranjivanje i / ili pristup podacima na
uređaju, Precizni geolokacijski podaci i identifikacija pregledavanjem uređaja, Prilagođeni oglasi i
sadržaj, mjerenje oglasa i sadržaja, uvidi o publici, razvoj proizvoda
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
..malo da se podsjetimo kako je nastala famozna Banka Brod.U ratnom periodu grupa mafijaša osnovala je ŠKZ "Brod na Savi".Protuzakonito neupučeni SVOJ narod su derali sa zateznom kamatom 100% večom od stvarne zakonske koja je propisana zakonom.Javni bilježnici sve to... Prikaži sve su amenovali-Toliko o primjeni i upotrebi zakona.Kao gagarncija za transakcije sa mafijom "Brod"-pardon inžinjeringom Brod komintenti su davbali u zalog imovinu 1/1 i često zbog sitnih novaca ostajali bez imovine .Zelenaški 100% zatezna je uz naklonost države i pravosuđa uništila desetke tisuća svojih građana prešučujući kriminalni rad zadruga.No kapital se gomilao.Stvoreni su uvjeti da se može osnovati i "prva brodska banka" kako oni znaju kazati.Tako opljačkanu imovinu prodavali su svojoj banci Brod kako bi samo promijenila vlasnika.To još i danas rade-kao ŠKZ u stečaju.Nije problem što nešto u zakonu ima-problem je što se zakon ne konzumira.Sprega interesa.I tako onda došao je novi vlasnik turci pa evo od jučer i rusi.Dali to zanima USKOK? Glupost je to reći još uvijek.
Znači stigao je Sulejman Veličanstveni i u Brod!
..eto samo godinu dana kasnije KENT banku ili Banku Brod jučer kupili novi vlasnici Rusi!Prava ekskluziva od jučer.
Pretvorba privatnoga duga Od početka osmadesetih godina prošloga stoljeća golemi iznosi dugova velikih korporacija i poslovnih banaka na podesan su način izbrisani i pretvoreni u javni dug! Taj proces „konverzije dugova“ postala je ključna značajka krize: gubici poduzeća i banaka... Prikaži sveaka sustavno se prenose na državu.Tijekom pomame za spajanjima poduzeća podkraj osmdesetih godina, kroz kupovinu poduzeća u stečajevima teret gubitaka gospodarskih subjekata prebacivan je na državu.Propala poduzeća potom su se mogla zatvarati i otpisivati kao porezne olakšice.Nadalje ne od plaćivani zajmovi u rukama velikih poslovnih banaka rutinski su se odpisivali i pretvarali odnosno prikazivali kao gubici prije obračuna poreza.Ta politika dobacivanja „pojaseva za spašavanje“ korporacijama i poslovnim bankama u nevoljama polazila je od načela prebacivanja tereta korporativnih dugova na državnu riznicu.Nadalje, brojne državne subvencije-umjesto da se njima stimulira otvaranje novih radnih mjesta –velike su korporacije obično koristile za financiranje spajanja sa nekom drugom velikom tvrtkom, uvođenje nove tehnologije koja bi smanjila broj uposlenih ili, pak, prebacivanje proizvodnje negdje u Treći svijet.Ne samo da je država snosila troškove restrukturiranja gospodarskih subjekata već su javni izdaci izravno pridonosili povećavanju koncentracije vlasništva i znatnom smanjenju broja uposlenih u industrijskom sektoru.Nadalje, neprekinuti lanac stečajeva malih i poduzeća srednje veličine, kao i otpuštanje radnika (koji su porezni obveznici), također je na svoj način utjecalo na smanjenje poreznih prihoda
...znači -prodali su i moje novce Turcima, a eto kaže se kud svi turci tu i čelavi Mujo".Udaram se u glavu i kažem:-misli Mujo!