Već dugo nema dana bez požara. Gotovo sve skrivili su ljudi.

POŽEGA / SLAVONSKI BROD - U posljednje vrijeme na području Požeštine gotovo ne postoji dan koji je prošao mirno - bilo za ljude ili, pak, prirodu. Dolaskom ljepšeg vremena svakodnevni su postali i požari - što na otvorenom prostoru, što u obiteljskim domovima.

Prema jučerašnjem priopćenju Policijske uprave Požeško-slavonske, samo tijekom ponedjeljka došlo je do četiri požara u Čečavačkom Vučjaku, Novom Štitnjaku, između Poloja i Bučja te u Doljancima. Nasreću, u sva četiri slučaja bila je riječ o požarima na otvorenom gdje je izgorjela samo suha trava i nisko raslinje, no ni takvi požari nisu bezazleni.

Požari u obiteljskim domovima itekako su mogli završiti kobno zbog njihove jačine, ali - nasreću - prošli su samo s velikom materijalnom štetom - od nekoliko stotina tisuća kuna. Dva takva zabilježena su u posljednja dva mjeseca u Požegi kada je u plamenu nestala obiteljska kuća u kojoj je bila nepokretna osoba te u Pleternici kada je obitelj s troje djece probudilo pucketanje vatre.

Što se tiče Brodsko-posavske županije, situacija je ove godine i teža nego u Požeško-slavonskoj.

Prema informacijama Policijske uprave brodsko-posavske, od početka 2022. godine evidentirana su ukupno 34 požara, od čega osam na prometnim sredstvima, 11 na građevinskim objektima i 15 na otvorenim prostorima. Ono po čemu se razlikuju ove dvije županije jest da je u brodsko-posavskim požarima, ove godine, jedna osoba smrtno stradala, dok je druga zadobila lakše tjelesne ozljede.

- Ovom prilikom upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje. - poručili su iz PU brodsko-posavske.

Veliki broj požara, potaknuo nas je da provjerimo koliko je Javna vatrogasna postrojba Grada Požege bila 'aktivna' tijekom 2021. godine.

Prema njihovom Izvješću, JVP Grada Požege u 2021. godini je sudjelovala u ukupno 1046 intervencija na svom području djelovanja. U odnosu na 2020. godinu, to je povećanje tehničkih intervencija, dok su ostale intervencije u prosjeku posljednjih godina - što je vidljivo u tablici.

Kad govorimo o vrstama požara, 2021. godina je po tom pitanju bila prosječna je nisu izostajale intervencije požara otvorenog prostora u proljeće, ali ni početkom zime kada je JVP zabilježila porast broja požara na građevinskim objektima. Prema podatcima iz izvješća, ukupno je došlo do 32 požara na objektima, dva na prijevoznim sredstvima te 20 na otvorenom prostoru dok je u 2020. godini takvih slučajeva bilo manje - 23 na objektima, tri na prijevoznim sredstvima te 13 na otvorenom.

Koji je najveći uzrok zbog kojega dolazi do ovakvih požara te što bi ljudi trebali činiti u takvim situacijama, otkrio nam je zapovjednik JVP Grada Požege, Dalibor Hrunka.

- Krenula je sezona čišćenja korova i svega ostaloga zbog čega ljudi kreću s paljenjem, a po Zakonu o poljoprivredi ljudi ne bi smjeli paliti već kompostirati. 99 posto uzroka svih požara je ljudski faktor. U većini slučajeva, čovjek zapali vatru i napusti to mjesto unatoč tomu što još uvijek gori. Svi znamo da je vatra kontrolirano gorenje - požar to nije, a to nastane kada čovjek ne pazi. Do požara najviše dolazi jer ljudi pomisle kako im je ostalo još malo dok sve izgori te odu, a ne shvaćaju da u današnje vrijeme ima sve više vjetra koji raširuje tu vatru na neposredno raslinje ili dio šume. - za SBplus pojasnio je zapovjednik Hrunka, dodajući kako je do 1. srpnja paljenje dopušteno. Pritom je svima napomenuo da, ako već i pale vatru, neka barem ostanu uz nju dok sve ne izgori.

- Većina ih zapali na dvije, tri strane kako bi ono što imaju prije izgorjelo, no ne shvaćaju da tada dolazi do problema jer vjetar promjeni smjer u sekundi te napravi neželjenu štetu. Apeliram da, ako već pale, neka to rade u manjim količinama i obavezno budu prisutni s pripremljenom kanticom vode za svaki slučaj. Znam da je vrijeme orezivanja voćaka i da je to nepotrebno granje, no bolje da pale u manjim hrpicama dva, tri dana nego da pale sve u jednom danu zbog čega dolazi do požara. Na kraju kada dođe policija svi se hvataju za glave kada im bude uručena kazna, a sve zbog njihove nepažnje i nebrige. - zaključio je Hrunka, dodajući kako je najbolje ne paliti ništa.

Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna.
Zakon propisuje i novčanu kaznu u iznosu od 1.000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.