SLAVONSKI BROD - Zamislite si sljedeću situaciju ...dođete s djetetom k liječniku, on vas uputi specijalisti, ovaj opet kolegama i na kraju doznate da je dijagnoza jedna od sljedećih bolesti: Blackfan-Diamondov sindrom, kongenitalna diskeratoza, Fankonijeva anemija, Guntherova bolest, Hunterov sindrom, Hurlerov sindrom, teška aplastična anemija, Kostmanov sindrom, Lesch-Nyhanov sindrom, osteopetroza, teška kombinirana imunodeficijencija, talasemija, x-vezan limfoproliferati... To su bile samo neke od mogućih nemalignih bolesti, a postoji još i čitav niz malignih, koje su istina rijetke, ali teško izlječive.
- Niti jedna moja pacijentica nije izrazila želju za donacijom stanica. Da budem iskren ni ja ne posjedujem nikakav informativni materijal, niti znam za bilo kakav „set". Voljan sam se uključiti u akciju Zaklade, ali do sada me nitko nije o tome informirao.
Možete biti sigurni kako će se vaš život, od toga trenutka, bitno izmijeniti jer, navedene bolesti, uspješno se liječe samo transplantacijom matičnih stanica krvi iz pupkovine. A kako doći do njih? Kako doći do stanica koje odgovaraju vašem djetetu?
Šansa da se jedna krv iz pupkovine iskoristi za transplantaciju je oko 1:30 000 do 100 000, ovisno o kojoj se etničkoj skupini radi.
To znači da mora negdje postojati banka matičnih stanica krvi iz pupkovine koja sadrži stanice iz najmanje 100 000 donacija.
U Hrvatskoj postoji takva banka matičnih stanica. Ustvari postoje dvije vrste banaka za pohranu matičnih stanica iz pupkovine, dobrovoljna "Ana Rukavina" i obiteljska, odnosno banka umbilikalne krvi za vlastite potrebe. Pravilnikom o radu banaka umbilikalne krvi, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, regulirano je da su ove dvije banke pod istim krovom. Jedina takva banka u Hrvatskoj nalazi se u Kliničkom bolničkom centru Zagreb.
Privatnu banku ne bih ovdje spominjao, jer u njoj se čuvaju stanice za vlastitu upotrebu i one nisu dostupne ostalima.
U javnoj, dobrovoljna banka stanica Zaklade Ana Rukavina, nalazi se nešto oko 5 000 upotrebljivih donacija. Tu se hitno mora popraviti stanje.
Kako se dolazi do pupkovine i tko sve može donirati?
Većina žena može darovati krvi iz pupkovine. Međutim moramo biti sigurni da je darovana krv iz pupkovine sigurna za primatelja. Stoga svaka darivateljica krvi iz pupkovine ispunjava zdravstveni upitnik s pitanjima o njenom zdravstvenom stanju kao i o zdravstvenom stanju članova obitelji, uključujući pitanja o trudnoći i lijekovima koje uzima. Jedan dio pitanja odnosi se na trenutni i prethodni način života, a uključuje pitanja o seksualnoj aktivnosti i upotrebi droga. Trudnica koja daruje krv iz pupkovine mora biti punoljetna (starija od 18 godina). Nažalost, ne možete darovati krv u slučaju blizanačke ili druge višeplodne trudnoće. Kod višeplodnih trudnoća, budući da je manja posteljica nego kod jednoplodne trudnoće, nakon poroda se ne može prikupiti dovoljno krvi iz pupkovine za javnu banku.
To znači svaka trudnica je mogući darovatelj stanica. A krv iz pupkovine je ionako biološki otpad, koji inače ne služi ničemu.
Demokracija nam je donijela i pravo da postanemo svoga tela gospodar što znači da bez pristanka trudnice, nema ni darovanja. Darovateljica treba dati svoj pristanak.
Broj donacija za Javnu banku stanica je u Hrvatskoj daleko ispod minimuma i treba pod hitno nešto poduzeti. Najbolje je izmijeniti zakon, ali to nije tako jednostavno. Nekada se je krv iz pupkovine koristila u kozmetičkoj industriji i nije bila biološki otpad, ali ta vremena ne želimo zazivati ponovo.
Kako to izgleda u Brodu?
Prilika je to svima onima koji kažu da je za sve zlo kriva politika. Pa sad ...ovo je prilika dokazati što smo u stanju učiniti sami. Brojem donacija od 3-4% ne bi smjeli biti zadovoljni, a mijenjati zakon bez politike ne ide. A nema ni potrebe.
Prema riječima Josipa Barišića dr.med. šefa Odjela ginekologije pri općoj bolnici "Dr. Josip Benčević", oni su certificirani za taj posao i uzimaju stanice od svih trudnica „koje dođu sa setom na odjel".
A „set" su ispunjeni formulari, koje je pacijentica popunila uz pomoć primarnog ginekologa. U brodskoj bolnici to je u 3-4% slučajeva od ukupnog broja rodilja.
Tim brojem se uklapamo u žalosni hrvatski prosjek. Izuzetak je samo Klinički centar u Rijeci, koji ima nekoliko puta veći broj donacija, ali to je posebna priča koja nam ovdje ne koristi puno.
Došli smo dakle do primarnog ginekologa, liječnika s kojim trudnica provede najviše vremena. On bi trebao razgovarati s njom i uvjeriti ju u korisnost i jednostavnost donacije.
Proizvoljno smo nazvali jednoga od njih. To je Jozo Brnić dr.med., iskusni ginekolog i humanist. I sam je donator krvi za jednu drugu banku iz Zaklade Ana Rukavina.
- Niti jedna moja pacijentica nije izrazila želju za donacijom stanica. Da budem iskren ni ja ne posjedujem nikakav informativni materijal, niti znam za bilo kakav „set". Voljan sam se uključiti u akciju Zaklade, ali do sada me nitko nije o tome informirao.
Možemo na ovom mjestu prebaciti loptu na Zakladu Ana Rukavina, ali to bi bilo krajnje nepravedno, jer onome što je Zaklada u kratko vrijeme njenog postojanja postigla moramo skinuti kapu.
Kada je Ana 2006. oboljela od leukemije u Hrvatskoj je bilo 170 darovatelja koštane srži. Zahvaljujući izvanrednim naporima ljudi iz Zaklade, danas ih je preko 33 000 i broj stalno raste, ali je još uvijek daleko od potrebnog. Ipak ...od tada do danas nekolicina pacijenata nije morala dijeliti sudbinu Ane Rukavine, jer su u postojećem registru našli donatora i danas su živi i zdravi zahvaljujući Zakladi.
Što dakle učiniti kako bi se poboljšala volja doniranja matičnih stanica krvi iz pupkovine. Trudnica koja to želi može potrebne obrasce skinuti sa stranica zaklade. Bilo bi zgodno kad bi ih umnožila i ostatak dala svom primarnom ginekologu.
Inače je puno načina kako se može pomoći Zakladi. O svemu se možete informirati na stranicama Zaklade. I informirajte i nas o svojim aktivnostima, a mi ćemo redovno o tome pisati, jer to smo dužni kolegici Ani Rukavini.
Dok nije kasno! Prilika je to svima onima koji kažu da je za sve zlo kriva politika. Pa sad ...ovo je prilika dokazati što smo u stanju učiniti sami. Brojem donacija od 3-4% ne bi smjeli biti zadovoljni, a mijenjati zakon bez politike ne ide. A nema ni potrebe.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -