Život : Vjerski život

Objavljeno: 17.4.2019. u 19:30
Prikaza: 1356
|
Autor: Marija Radošević

Poštujemo li pravo značenje?

Uskrs je blagdan nade i svjetla!

MR/SBplus
Foto: MR/SBplusTerezija Knežević
  • MR/SBplus

"U Isusovom uskrsnuću prvi put u povijesti čovječanstva dogodilo se to da žrtva ne traži da se na mržnju na isti način uzvrati mržnjom, čime se začarani krug nasilja zatvara i to je velika poruka Uskrsa.“

USKRS je blagdan proljeća, vječnog života, blagdan svjetla i veselja. Najveći kršćanski blagdan slavi se prve nedjelje nakon proljetnog ekvinocija, odnosno između 22. ožujka i 25. travnja, a pripreme za Uskrs počinju četrdeset dana prije blagdana. Ovih dana teku posljednje pripreme za predstojeći blagdan, od spremanja i čišćenja kuće do kupovina šunke, jaja, raznih namirnica za pečenje kolača, nakon čega će uslijediti bojanje pisanica, kuhanje šunke, uređivanje košarica koje će vjernici u subotu nositi na "svetenje".

Svaka boja na pisanicama ima svoje značenje: crvena boja predstavlja duhovnu budnost, život, ljubav, a u kršćanstvu simbol je Kristove muke. Bijela boja simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost. Žuta označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću. Zelena simbolizira plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Ona je kršćanski simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja. Plava boja simbolizira istinu, nebo, dobro zdravlje i vjernost, dok ljubičasta simbolizira vjeru, povjerenje, strpljivost i post. 

Tjedan prije Uskrsa naziva se velikim tjednom, a početkom velikog tjedna smatra se Veliki četvrtak, poznat kao Dan posljednje večere. Na ne tako davne narodne običaje podsjeća nas  muzeologinja Karolina Lukač.  „Obilježava ga simboličko zavezivanje zvona koja se do Velike subote nisu smjela koristiti. Umjesto zvona koristile su se klepke, koje se prije obreda iznesu pred crkvu i njima se klepeće kako bi se pozvali vjernici. Muk zvona predstavlja apostole koji su utihnuli do Velike subote, ali i samu Muku. Poslijepodne se moralo prestati sa svim poslovima u vrtu ili u polju. Na Veliki četvrtak pekao se kruh bez ukrasa koji se nosio na blagoslov. Taj se dan u crkvi odvijalo pranje nogu i uređivao se Božji grob".

„Jedini dan u crkvenoj godini kad se ne slavi sveta misa je Veliki petak. Liturgijska boja tog dana je crvena – mučenička. U nekim su se crkvama pjevale tužbalice. Jedna od najstarijih je Gospin plač, koji se pjeva kada djevojke idu čuvati Božji grob. U narodu postoji vjerovanje da se treba napiti crnog vina jer koliko ga se popije, toliko će se krvi upiti u žile "" navodi Lukač".

Do sredine 50-ih godina 20. stoljeća održavao se na Veliki petak običaj zvan šibarina. Naziv dolazi od šibanja (spomen na bičevanje Isusa) koje je glavno obilježje običaja. Šibama izrađenim od različitih stabala, primjerice lijeske ili vrbe, udaralo se po klupama i podu. Obično su to bile mladice duge otprilike 1 metar ukrašene izrezivanjem kore nožićem. Od jakog udaranja šibe bi se izlomile u male komade koji su se nosili kući i zakapali u vrt, zaticali u pčelinjake ili spremali u kući. Namjena im je slična namjeni bilja blagoslovljenog na Cvjetnicu - potaknuti i osigurati dobar urod te očuvati kuću od udara groma. Neki običaji imaju porijeklo u liturgiji ranog srednjeg vijeka kad su na Veliku srijedu, četvrtak i petak nakon mise svećenici i vjernici stvarali buku koja je simbolizirala strah i potres nastao nakon Isusove smrti.

Veliki petak blagdan je kad se šaraju jaja. Sav život dolazi iz jajeta (Omne vivum ex ovo) izreka je koja najbolje ocrtava zašto je jaje već stoljećima simbol plodnosti, proljeća, obnove života te je kao takvo ušlo u kršćansku simboliku. Vjerovanje u jaje kao izvor života zajedničko je Keltima, Grcima, Indijcima, Egipćanima. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim,skandinavskim i slavenskim grobovima, a činjenica da se obojena jaja kod Ukrajinaca, Poljaka i Hrvata podudaraju u ornamentici i tehnikama ukrašavanja govori kako je bojenje vrlo stara tradicija. Običaj bojenja jaja znatnije se proširio u srednjem vijeku i to najprije na selu.

'Šaranje' jaja

Pisanice simbolično predstavljaju Isusov grob, ali i ponovljeni život, dok je uskrsni zec  simbol veselja, ali i spremnosti na žrtvu.

Najčešće boje šaranih jaja, koje su se dobivale od raznih trava, cvijeća i kore drveća, bile su različiti tonovi crvene, žute, smeđe i crne. Crvena se dobivala od biljke broć, cikle ili krep papira. Kopriva, peršin ili špinat davali su zelenu, maslačak i kora divlje jabuke žutu, ljuske crvenog luka smeđu boju. Crna boja dobivala se od čađi. Svaka boja na pisanicama ima svoje značenje: crvena boja predstavlja duhovnu budnost, život, ljubav, a u kršćanstvu simbol je Kristove muke. Bijela boja simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost. Žuta označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću. Zelena simbolizira plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Ona je kršćanski simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja. Plava boja simbolizira istinu, nebo, dobro zdravlje i vjernost, dok ljubičasta simbolizira vjeru, povjerenje, strpljivost i post. Jedna od neobičnijih tehnika ukrašavanja je potkivanje jaja minijaturnim potkovicama pričvršćenim čavlićima kakvo nalazimo u okolici Slavonskog Broda. 

I u selima brodskog Posavlja nekada su se jaja  "farbala" voskom i prirodnim bojama dobivenim kuhanjem u špinatu, koprivi, cikli, lukovini, kori jošike..., što je i danas ponovo sve zanimljivija tehnika bojenja zbog sve izražajnije potrage za ekološkim proizvodima. Naravno, i danas su u tome posebno spretne bake u selima, poput Terezije Knežević iz Vrpolja, rođenoj u Kupini,koja u 81-oj godini još nadzire poslove priprema za Uskrs. "Najčešće smo farbali jaja lukom pa stavimo male djetelinice u krpicu, ili ih omotamo gumicama na razne načine i stavimo u ljusku od luka" opisuje baka spretnost s kojom dobije unikatne šare na jajima.

Baka Terezija se prisjeća kako su za Uskrs specijalno uređivale i „glavu", ako je toplo vrijeme, oblačile su "svilu i  velike rukave, a kada je hladnije cure su bile u jaknama i plišanim suknjama."

Ujutro na Veliku Subotu umivalo se u tekućoj vodi, ili na bunaru ako se drugačije nije moglo. Običaj umivanja u vodi u kojoj su kuhana jaja ukazuje na vjerovanje kako će onaj tko se umiva imati bjelji ten. Najčešći razlog umivanja, uz ljepotu, bio je zdravlje očiju i kože. 

„Za  cvjetnicu su nam dečki bacali pljevu pred kuću kako bi đevojka rano ustala i pomela, tako su i trnje stavljali po plotu, cvijeća i trnja  gurali u šalufe, sve kako bi đevojka uranila pa da ju vide. Znali smo koji je momak to napravio kod koga".

„Nekad se puno postilo. U ponedjeljak samo kruha i vode, utorak i petak bez mesa . A onda se pekao kruh, kolači svakakve forme, meso u krušnoj peći…dodaje 83-godišnja Manda Knežević, također se sjećajući lijepog odijevanja za odlazak u crkvu, „u šamije, svilene marame na grane, štofane suknje…".

Ujutro na Veliku Subotu umivalo se u tekućoj vodi, ili na bunaru ako se drugačije nije moglo. Običaj umivanja u vodi u kojoj su kuhana jaja ukazuje na vjerovanje kako će onaj tko se umiva imati bjelji ten. Najčešći razlog umivanja, uz ljepotu, bio je zdravlje očiju i kože. 

Priprema i odlazak na blagoslov hrane bio je uglavnom posao mlađih žena, djevojaka ili djece. U crkvu se, uz pripremljena jela u košarama, nosilo sjemenje agrarnih proizvoda kako bi se osigurao dobar urod. Nakon blagoslova žurilo se kući zbog uvjerenja kako će onaj koji prvi stigne cijele godine biti vrijedan i prvi u selu. U košarama se nosila i kadionica koja se palila nakon blagoslova jela ispred crkve i tako zapaljena nosila kući, gdje su se kadile sve prostorije i gospodarske zgrade. Ostatak bi se bacio u peć. Vjerovalo se da zli duhovi neće imati vlast tamo gdje dopiru svjetlost i dim vatre.

„Na veliku subotu poslijepodne na svetenje smo nosili kuhanu šunku, kulin, jaja, luk, kruh, klas kukuruza  koji poslije izmrvimo i stavimo među onaj koji će se sijat. Od kolača su to bili medenjaci, paprenjaci…" prisjeća se baka Terezija, primjećujući kako je danas ipak sve drugačije.

Uz sve stare običaje i brojne nove, neminovno se zapitati, koliko se poštuje stvarno značenje i duh najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, a koliko ga je zamijenio  konzumerizam kojem smo inače podložni.

Simbolika Uskrsa i Velikog tjedna šalje snažnu duhovnu poruku o pobjedi pravde i ljubavi

„Uskrs je blagdan nade i svjetla, no da bismo do toga došli trebamo proći kroz trpljenje i žrtvu. Stoga nas Uskrs opominje da u životu nema laganih stvari i da se do svjetlosti dolazi preko tame", riječi su akademika Zvonka Kusića. „ U ove dane možemo se zapitati jesmo li poput Jude spremni izdati nekoga, ili ga poput Petra zatajiti, jesmo li poput Šimuna Cirenca spremni pomoći drugima nositi njihov križ, jesmo li za jednog ili drugog razbojnika, peremo li ruke od problema smatrajući da nas se ne tiču poput Poncija Pilata. Svi se u tome možemo naći. U Isusovom uskrsnuću prvi put u povijesti čovječanstva dogodilo se to da žrtva ne traži da se na mržnju na isti način uzvrati mržnjom, čime se začarani krug nasilja zatvara i to je velika poruka Uskrsa", dodao je akademik Kusić.

    Broj komentara: 0

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pohod hodočasnika u Voćin kroz planinu

    Lovci ih ugostili na Leštatu

    Pohod hodočasnika u Voćin kroz planinu

    21.8.2018. | 14:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Svećenici nisu age nego sluge Božje i vjernika njegovih

    (Ne)hotimice nekulturan

    Svećenici nisu age nego sluge Božje i vjernika njegovih

    5.10.2017. | 14:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : U istom danu Sveta tri kralja i Badnjak

    Kršćani danas slave

    U istom danu Sveta tri kralja i Badnjak

    6.1.2017. | 8:05
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Tadija Opačak za žrtve holokausta

    Židovska zajednica

    Tadija Opačak za žrtve holokausta

    16.4.2015. | 9:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Čestitke Grada i Županije

    Uskrs po Julijanskom kalendaru

    Čestitke Grada i Županije

    12.4.2015. | 10:15
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Msgr. D'Errico i msgr. Hranić u posjetu Brodu

    Crkveni velikodostojnici

    Msgr. D'Errico i msgr. Hranić u posjetu Brodu

    9.12.2014. | 17:58
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Gotovo tisuću i pol sudionika s područja Županije

    Među 35 tisuća mladih

    Gotovo tisuću i pol sudionika s područja Županije

    24.4.2014. | 18:45
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Mir Božji, Hristos se rodi'

    Svim hrišćanima

    'Mir Božji, Hristos se rodi'

    6.1.2013. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Svijeće pale na prozoru, a ne u bundevi

    Kršćani

    Svijeće pale na prozoru, a ne u bundevi

    30.10.2012. | 11:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Velika Gospa u Brodasko-posavskoj županiji

    Raspored događanja

    Velika Gospa u Brodasko-posavskoj županiji

    14.8.2012. | 14:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Krist temelj pravednosti i solidarnosti

    Uskrsna čestitka

    Krist temelj pravednosti i solidarnosti

    8.4.2012. | 0:03
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Misa zadušnica za Blagdan Svih svetih

    Svečano obilježavanje

    Misa zadušnica za Blagdan Svih svetih

    31.10.2011. | 19:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Trideset tisuća hodočasnika

    U Marijanskom svetištu

    Trideset tisuća hodočasnika

    23.8.2011. | 13:30
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Odvjetnice Hrvatske, moli za nas!

    Velika Gospa

    Odvjetnice Hrvatske, moli za nas!

    15.8.2011. | 14:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Svetkovina Tijelova - što, zašto i gdje?

    Rimokatolička Crkva

    Svetkovina Tijelova - što, zašto i gdje?

    23.6.2011. | 0:04
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Upute građanima za vrijeme posjeta Pape

    Benedikt XVI. u Hrvatskoj

    Upute građanima za vrijeme posjeta Pape

    1.6.2011. | 14:43
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hristos se rodi

    Pravoslavnim vjernicima

    Hristos se rodi

    7.1.2011. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Božićna poruka Pape Benedikta XVI.

    Urbi et orbi

    Božićna poruka Pape Benedikta XVI.

    26.12.2010. | 0:08
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mons. Srakiću i svim katoličkim vjernicima

    Predsjednička čestitka

    Mons. Srakiću i svim katoličkim vjernicima

    25.12.2010. | 0:01
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :