
Foto: Željka Gavranović/SBplusRužica Vukovac

Foto: Željka Gavranović/SBplusŽeljko Burazović

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus

Foto: Željka Gavranović/SBplus
Mirnim aktualnim satom s puno pitanja počela je današnja sjednica Županijske skupštine Brodsko-posavske županije - prva 'uživo' nakon izvanrednih mjera zbog širenja koronavirusa.
SLAVONSKI BROD - Nacionalni pilot projekt navodnjavanja
Biđ-bosutskog polja ranijih je godina najavljivan kao najveći infrastrukturni
projekt u sklopu Nacionalnog plana navodnjavanja (NAPNAV) u duljini od 14,7
kilometara. Kanalom je trebalo biti osigurano i „dohranjivanje" dominantnih
vodotokova Bosuta i Biđa te manjih prirodnih i umjetnih vodotoka, a njegova
izgradnja značajna je i u smislu sprječavanja poplava.
U rujnu 2016. godine u probni je rad puštena crpna stanica u
Jarugama koja iz rijeke Save vodu pušta u kanal, a tada je rečeno kako će pola
godine nakon toga i cijeli kanal za navodnjavanje biti u projektiranoj
funkciji. No, nakon svečanih 'puštanja u rad', sve je stalo i nije se pomaknulo
do danas.
O tome se, između ostalog, raspravljalo na Aktualnom satu današnje
Županijske skupštine, prve održane uživo nakon mjera uvedenih zbog
koronavirusa,
- Prema izvještavanju medija, još 2016. godine dovršen je
kanal Dunav-Sava, odnosno, kanal Sava-Biđ-Bosut i to dužine 14,7 kilometara.
Vrijednost radova bila je 493 milijuna kuna. Kanal je bio predviđen za
navodnjavanje ukupno osam tisuća i petsto hektara zemljišta. Usporedbe radi,
kako bismo dobili dojam o važnosti investicije, navodim podatak da je most na
Savi kod Svilaja koštao oko 210 milijuna kuna s PDV-om, a zagrebački novi
remetinečki rotor 330 milijuna kuna. Prema pisanju SB portala, vrijednost
radova Brodske posavine s partnerima bila je oko 225 milijuna kuna. Prošlo je
gotovo četiri godine od njegovog puštanja u pogon pa postavljam pitanje županu,
pročelniku Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu, gospodinu
Burazoviću. Dakle, koliko se od ovih 8500 hektara trenutno navodnjava? Zašto se
ne koristi puni kapacitet? S obzirom na to da je u vrijeme izvođenja radova na
samom kanalu, direktor Brodske Posavine bio uvaženi predsjednik Županijske
skupštine, Pero Ćosić, možda bi i on kao kompetentna osoba mogao odgovoriti na
to pitanje. Kanal je svečano otvoren još 7. rujna 2016. godine. - pitala je
vijećnica Ružica Vukovac koja je uoči parlamentarnih izbora najavila napuštanje
MOST-a.
Konkretnog odgovora o tomu zašto je kanal i dalje
neiskorišten te koliko hektara se trenutno pomoću njega navodnjava - nema.
- Naravno da se rado sjećam dana kada je činom otvorenja
stanice u Jarugama stvorena pretpostavka da se može navodnjavati osam tisuća
hektara što privatnog što državnog zemljišta. Radimo anketiranje budućih
korisnika jer, do njihovog potpisa predugovora, odnosno, suglasnosti, nema
početka realizacije. Prve aktivnosti na realizaciji javnog sustava
navodnjavanja, za područje općina Donji Andrijevci, Velika Kopanica, su u
tijeku. Završen je postupak izbora najboljeg ponuditelja, a uvažavajući žalbeni
rok od 15 dana, nakon toga će biti objavljen i konačan izbor ponuditelja. Ambiciozan
je rok da bismo do kraja godine trebali doći do izrađivača te investicijske
studije. - odgovorio je Željko Burazović, privremeni pročelnik Upravnog odjela
za gospodarstvo i poljoprivredu.
Davnog 2016. godine Hrvatske su vode navodnjavanje na
Biđ-bosutskom području nazvale „šansom da slavonski poljoprivrednici ojačaju
proizvodnju".
- Nastavljamo tamo gdje je stao Josip Juraj Strossmayer kada
je daleke 1876. u Osijeku osnovao Društvo za regulaciju rijeke Vuke. U njegovo
vrijeme se voda odvodila s polja, bio je problem isušivanja močvara. U ovo
moderno doba mi upuštamo vode rijeke Save i jamčimo mogućnost bolje
poljoprivredne proizvodnje i isto tako ostanak slavonskih ljudi na njihovim
poljima. - zaključio je tada generalni direktor Hrvatskih voda, Zoran Đuroković,
no izgrađeni 15-kilometarski kanal, čini se, i dalje čeka neka bolja vremena.