Ilustracija (fotografija nije izravno povezana s događajem opisanim u članku)(Foto: njuskalo.hr)Nakon razornog potresa u Banjaluci 1969. godine, započelo je protuseizmičko projektiranje armirano-betonskih konstrukcija na području Brodsko-posavske županije i ono se razvija do danas.
SLAVONSKI BROD - Nakon što je krajem ožujka 2020. godine Zagreb pogodio potres koji je oštetio brojne građevine i odnio jedan mladi život, jučer u dijelovima Bugarske, Turske, Grčke i Sjeverne Makedonije još gori scenarij. Snažan potres jačine 7 prema Richteru s epicentrom oko 17 kilometara od obale Izmira rušio je zgrade i razarao brojna mjesta. Šteta i ljudske žrtve još se uvijek popisuju. Bio je to motiv da se i sami zapitamo - kako bi naša najuža okolina reagirala na takav događaj.
Nakon razornog potresa u Banjaluci 1969. započelo je protuseizmičko projektiranje armirano-betonskih konstrukcija na području Brodsko-posavske županije i ono se razvija do danas. Za razliku od armirano-betonskih konstrukcija, po prirodi stvari, klasične zidane konstrukcije kakvih je puno na području Županije, nisu otporne na seizmičko djelovanje. Kod raznovrsnih starih zidanih zgrada, uključujući i povijesne spomenike, ne može se računati na protupotresnu otpornost jer se tu radi o tradicionalnom i neinženjerskom građenju te je oštetljivost takvih zgrada na djelovanje potresa velika.
Brodsko-posavska županija već je izradila i na službenoj stranici objavila Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za sljedeću, 2021.,
godinu. Između ostalog, u sklopu Plana, odrađena je i procjena za
građevine na području Županije u slučaju potresa.
Prema maksimalnom intenzitetu potresa, područje Brodsko-posavske
županije locirano je djelomično u sedmoj seizmičkoj zoni, a najvećim dijelom u
8. seizmičkoj zoni Medvedev-Sponheuer-Karnik ljestvice (vrlo jak i razoran
potres). Na tom je području detektirano 52.178 objekata u kojima živi
175.658 osoba.
Posljedice na život i zdravlje ljudi kod ovakvih se procjena
prvenstveno promatraju u odnosu na poginule, ozlijeđene i trajno raseljene
stanovnike, a potom i sve stanovnike trenutno zahvaćene posljedicama djelovanja
potresa (evakuirani, sklonjeni).
S druge, pak, strane, procjena posljedica na gospodarstvo
veže se na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne
posljedice su također vezane za oštećenja građevina.
Prema analizama, vjerojatnost takvog događaja na području Brodsko-posavske županije iznimno je mala - manja od jedan posto, što znači kako su predviđanja da će se takvo što dogoditi opisana i klasificirana u rubriku 'jednom u sto godina ili rjeđe'. Ipak, kada bi do potresa došlo - posljedice bi za život i zdravlje ljudi te gospodarsku i društvenu stabilnost bile značajne.
Stoga su i scenariji za takvu situaciju ozbiljni. Onaj za
sljedeću godinu u jednadžbu uključuje i koronavirus.
- Zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom
koronavirusa, Županijsko povjerenstvo Brodsko-posavske županije sugeriralo je
da oštećenici sve zabilježe fotografijama i videosnimkama, a što će povjerenstvima
za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na području općine/grada pomoći u
utvrđenju nastanka prirodne nepogode kao i provjeri visine štete. - stoji u
detaljnom Planu.
Određeno je njime i odakle bi dolazila žurna pomoć za
stanovništvo u takvoj situaciji.
- Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije
štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini jedinicama lokalne i
područne (regionalne) samouprave za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj
infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne
nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od
prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na
sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i
štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog
okoliša, te oštećenicima fizičkim osobama koji nisu poduzetnici, a koji su
pretrpjeli štete na imovini, posebice ugroženijim skupinama, starijima i
bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području
zahvaćenom prirodnom nepogodom. Žurna pomoć dodjeljuje se iz državnog proračuna
i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. - određeno je
Planom.
S obzirom na to da bi se na takvu pomoć, zbog već osiromašenih
proračuna, teško moglo računati ili bi ona (kao za Zagrepčane) stigla prilično kasno, ostaje tek nadati se kako će predviđanja
stručnjaka o vjerojatnosti takvog događaja biti točna te kako neće tako skoro biti potrebe
za stvarnom provjerom učinkovitosti Plana.