3968
Prikaza
0
Komentara
VELIKA KOPANICA - Da su pčele fascinantna bića opće je poznata stvar, a svojom organizacijom rada, vrijednošću, brigom za podmladak i za svoj dom (košnicu), apsolutno bi mogle biti dobar primjer ljudima. Bez pčela i njihovog oprašivanja biljaka, nestao bi svijet.
Zbog toga, a prije svega zbog ljubavi prema tim božanskim kukcima i zbog želje da svoje iskustvo prenese na mlađe naraštaje, policijski službenik u PP Vrpolje, Mirko Čorak, uz svoj posao vodi pčelarsku sekciju u mjesnoj Osnovnoj školi "Ivan Filipović", koju je nekada i sam pohađao, a osmislio je i projekt koji će popularizirati sve pozitivno što pčele nude ljudima.
"Kao učenik petog razreda nekada sam boravio u ovom pčelinjaku sve do osmog razreda, pa sam ljubav prema tim bićima prenio kući i osnovao vlastiti pčelinjak. Moj cilj je naučiti djecu sve o pčelama, njihovoj organizaciji u kojoj je izvršena podjela rada pa se točno zna tko, što i kada treba uraditi tako da i djeca puno toga mogu naučiti, a najvažnije mi je da ih animiram kako bi uz druge školske aktivnosti mogli birati i pčelarstvo, značajno za život ljudi uopće, kao gospodarska grana, a njihovi proizvodi su lijek".
To nije ni čudo, jer je škola u Velikoj Kopanici jedina škola u Brodsko-posavskoj županiji koja gotovo pola stoljeća čuva tradiciju bavljenja pčelama i zadrugarstvom. Malo je poznata činjenice kako je upravo ova škola najstarija pčelarska zadruga u Hrvatskoj. "Osnovana je još davne 1957.godine, a sekcija pčelara 1975. godine" navodi ravnatelj Željko Flidr. "Najzaslužniji je bio Ivan Vukovac koji je sekciju vodio od osnutka do nedavno, kada ju je preuzeo Mirko Čorak" dodaje ravnatelj, naglašavajući važnost pčelarstva i njegovu odgojnu ulogu.
Čorak je osmislio projekt: obilaziti osnovne škole i djeci prezentirati pčele u staklenoj košnici. "Djeca će se tako moći susresti sa živim pčelama i vidjeti kako one funkcioniraju u svojoj nastambi, a prezentirat će i pčeljine proizvode. Intencija mu je, kako ističe, da se u budućnosti netko od djece također odluči za bavljenje pčelarstvom". Saživio se, kaže, s tim čudesnim bićima, a dolaskom u pčelinjak, promatranjem što i kako one rade, vođenjem stalne brige o njihovom zdravlju...rastereti se stresa. Uvjeren je kako pčela čovjeku vraća višestruko pa mu je zato važno da svoju ljubav, brigu i znanje o pčelama prenese na mlađe naraštaje.
U velikokopaničkoj školi trenutno radi desetak mladih pčelara, a Mirko ih je naučio da je s pčelama potrebno raditi mirno i pažljivo, jer pčela osjeti unutarnji nemir, kada je netko neraspoložen, a posebno su osjetljive na agresivne mirise... što ih uznemiri i tada ubadaju.
To odavno zna njegov sin, 13-godišnji Mateo, koji je danas s vršnjacima iz iste škole, Gabrijelom Ergotićem i Matejom Pranjićem pregledao školske košnice. "Gledali smo ima li meda i mogu li pčele s tom hranom prezimiti. Volim to raditi više nego pričati o tome" kaže Mateo koji je naučio kako pčele oprašuju cvijet i donose pelud u košnice, kako prave med. Gabrijel kaže da se puno od pčela može naučiti pa možda bolje organizirati i svoje slobodno vrijeme, a vjerojatno će se s pčelarstvom baviti i kada odraste. A Matej se bavi s pčelama dvije godine i u početku je bilo neugodnih uboda no nije ga to pokolebalo da nastavi dalje. Pčeli je, koliko zna, žalac jedina obrana, a nakon uboda ne može ga izvući i zato ugiba. Ipak najviše voli vrcati med i gledati kako pčele rade. "Za mene su one najvrjednija bića na svijetu" zaključuje trinaestogodišnjak o tom značajnom kukcu, jedinom na svijetu koji već 150 milijuna godina proizvodi med, svoju hranu za duge zimske mjesece, koju jedu i ljudi.
Među zanimljivostima o ovim zanimljivim bićima stoji kako su pčele društvena bića, a znanstvenici su otkrili kako u društvu rado i popiju. Čini se da pčele, baš kao i ljudi, najviše vole jaka alkoholna pića. Kad im je ponuđen izbor između najače moguće šećerne otopine i 80 postotnog alkohola, pčelice su stale u red za šankom. Znanstvenici pretpostavljaju da pčele, koje imaju vrlo razvijene društvene strukture, liječe svoje alkoholičare, baš kao i ljudi. One svoje prijestupnike izoliraju. Istraživači sad ispituju lijekove kojima bi mogli liječiti pčelinje poroke.