Ilustracija(Foto: grupopyramide.com)Na proljetne je kulture, poput kukuruza, soje i suncokreta, veća količina oborina posebno loše utjecala. Osim toga, zbog niskih temperatura prije mjesec dana biljke gotovo nisu rasle, a izostala je i zaštita od korova. S druge strane, nakon toga su krenule bolesti.
SLAVONSKI BROD - Analiza količina oborine Državnog hidrometeorološkog
zavoda za svibanj 2019. godine, pokazuje kako su padaline prošlog mjeseca bile znatno
veće od višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postajama - u rasponu od
153 posto višegodišnjeg prosjeka u Kninu (128,3 mm) do 366 posto tog prosjeka u
Pazinu (295,1 mm).
Postaje Dubrovnik i Zagreb-Maksimir imale su rekordan broj
kišnih dana, a najveća dnevna količina oborine prošli je mjesec izmjerena dana 13.
svibnja u Ogulinu i iznosila je 93,7 mm u samo jednom danu. Postaja Zavižan imala je najveću
mjesečnu količinu oborine u svibnju 2019. i iznosila je 376,0 mm. U Slavonskom
je Brodu prema mjerenjima ta količina iznosila 148,9 mm - sasvim dovoljno da stvori ozbiljnije probleme, kako poljoprivrednicima, tako i ostalim građanima zbog poplavljenih prometnica i podruma obiteljskih kuća.
Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj 2019. godine
opisane su tako stručnim rječnikom sljedećim kategorijama: 'kišno' (šire područje Senja, Zagreba, Knina
i Šibenika), 'ekstremno kišno' (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, šire
područje Karlovca, Ogulina i Daruvara te dio sjeverne i središnje Hrvatske ) i 'vrlo
kišno' (preostali dio Hrvatske).
To 'vrlo kišno' razdoblje itekako će utjecati i na
poljoprivrednike u Brodsko-posavskoj županiji koji, baš kao i tijekom sušnog perioda, već zbrajaju štetu.
Na proljetne je kulture, poput kukuruza, soje i suncokreta,
veća količina oborina posebno loše utjecala. Osim toga, zbog niskih temperatura
prije mjesec dana biljke gotovo nisu rasle, a izostala je i zaštita od korova.
Na mjestima gdje se voda duže zadržavala u poljima, biljaka uopće nema ili je dio
prinosa znatno smanjen. Tu su i bolesti koje su neminovne nakon naglog zatopljenja
kakvo je uslijedilo sada nakon kišovitog svibnja. Rasad je zbog kiše, također,
duže bio u rasadnicima jer se na njive nije moglo pa su poljoprivrednici morali
iskoristiti svaki trenutak po prestanku oborina kako bi radili pod vedrim nebom. Kiše
su ove godine probleme stvorile i pčelarima jer je bagrem ranije
krenuo sa cvatnjom. Problema je bilo i za jagode koje su dosta
trunule zbog vode koja se na njih spuštala.
Tuče te grmljavinska i olujna nevremena na brodskom i požeškom području također su uzrokovali štete, a led je ponegdje oštetio voćnjake koji, ipak, ove godine neće biti najveće žrtve vremena.
Uljana repica je u završnoj fazi, a žetva će biti najkasnije
krajem lipnja. Dosta je tragova bolesti pa će dio prinosa biti izgubljen.
Veliki je i broj štetnika - sjajnika kojeg su se poljoprivrednici teško
rješavali, a na čije su suzbijanje dosta potrošili. Agrotehničke mjere također su koštale poljoprivrednike pa buduća zarada sada ovisi o
ponudi otkupljivača. Osim toga, gljivične bolesti napadale su klas te ječam i po stabljici
i po listu. Osnovni razlog bolesti na žitaricama upravo je vlaga.
Na poljima kukuruza i buče sve je i dalje neizvjesno jer su
poljoprivrednici morali ponovno sijati, a sada je pitanje koliko će i što
uspjeti niknuti.
Iza poljoprivrednika je, dakle ekstremna i zahtjevna prva
polovica godine - suha do sredine travnja, a hladna i prevlažna tijekom
svibnja. Sedamdeset litara kiše po kvadratnom metru u prva tri mjeseca i više
su nego nadoknadila sljedeća dva u kojima je na polja palo čak 250 litara kiše. No, mada
su sad krenule bolesti pšenice, ovogodišnji prinosi trebali bi, ipak, u nekim dijelovima biti dovoljno
dobri, a žetva će, zbog kasnijeg dozrijevanja, kasniti desetak dana.
Hoće li i u kojoj mjeri kišoviti svibanj utjecati na porast cijena voća i povrća te proizvoda ovisnih o onome što dolazi sa slavonskih njiva - ostaje tek za vidjeti.