Ilustracija(Foto: Ž.G./SBplus/arhiva)Brojale su se 2011. godine i svinje. Prema službenim podatcima za Brodsko-posavsku županiju, vidljivo je kako je malokoja općina imala manje od 1500 'primjeraka'.
SLAVONSKI BROD - Odluka o osnivanju popisnih centara za
Brodsko-posavsku županiju radi provedbe Popisa poljoprivrede u Republici Hrvatskoj
u 2020., donesena je već krajem prosinca prošle godine. Prema njoj Županija ima
osam popisnih centara: Slavonski Brod (u čijem su sastavu grad te općine Sibinj
i Bukovlje), Oriovac (općine Oriovac, Brodski Stupnik i Bebrina), Garčin (općine
Garčin, Podcrkavlje, Donji Andrijevci), Oprisavci (općine Oprisavci, Gornja
Vrba, Klakar, Velika Kopanica), Sikirevci (općine Sikirevci, Slavonski Šamac,
Gundinci, Vrpolje), Nova Gradiška (grad, općine Dragalić, Gornji Bogićevci,
Okučani, Stara Gradiška, Cernik), Staro Petrovo Selo (općine SPS, Nova Kapela,
Rešetari) i Vrbje (općine Vrbje i Davor).
U nadležnosti popisnih centara bit će osiguravanje prostora
za provedbu popisnih aktivnosti i to bez naknade, predlaganje kandidata za
kontrolore i popisivače, preuzimanje popisnog materijala i opreme za
popisivanje te njihovo raspoređivanje, organiziranje dežurstava, kao i neki drugi
poslovi.
S obzirom na to da se Popis poljoprivrede bliži (na njemu će
se raditi od 14. rujna do 14. listopada), Državni zavod za statistiku pozvao je
one koji žele biti popisivači neka se prijave. Tim povodom, pregledali smo
postojeće podatke istog Zavoda kako bismo provjerili koliko je u pojedinim
općinama i gradovima Brodsko-posavske županije ranije zabilježeno kućanstava
koja se bave poljoprivredom. Posebice s obzirom na to da bi upravo Slavonija
trebala biti u samom vrhu po takvim djelatnostima.
Prema posljednjem Popisu stanovništva, kućanstava i stanova
iz 2011. godine, u Slavonskom Brodu se tek nešto više od deset posto kućanstava
bavilo poljoprivrednom proizvodnjom. U Općini Klakar bilo ih je više od 58
posto, a Gornjoj Vrbi ni 30 posto. U Bukovlju, pak, koje se također često
doživljava više kao predgrađe, čak 40 posto kućanstava bavilo se
poljoprivredom.
Bebrina, Oriovac, Nova Kapela, Staro Petrovo Selo, Rešetari,
Vrbje, Dragalić, Gornji Bogićevci, Oprisavci, Gundinci, Velika Kopanica i Sikirevci
- brodskoposavske su općine koje su prije devet godina imale najveći postotak
takvih kućanstava (više od 60 posto).
Brojale su se te 2011. i svinje. Kada u potrazi za tim
podatcima pogledamo kartu Brodsko-posavske županije, vidljivo je da je malokoja
općina imala manje od 1500 svinja. U Velikoj Kopanici bilo ih je više od 4800,
u Donjim Andrijevcima 2600, u Garčinu dvjestotinjak manje. Vrpolje s 3300 i
Oprisavci s 3800 svinja također su 'dobro stajali'. Kada su u pitanju gradovi, Slavonski
Brod brojao ih je 808, a Nova Gradiška 1251.
Državni zavod za statistiku, uz koze, ovce, goveda i ostale
životinje, pobrojao je tada i uzgajivače peradi, ali i sam broj peradi. Godine
2011. žitelji Starog Petrovog Sela uzgajali su 13.881 komada peradi, Nove Kapele
10,470, Oriovca 14.923, Sibinja 10.328, Garčina 26.244, Gundinaca 19.Z61, a
Slavonski Brod 'brojao je' 20.917 glava peradi.
Ostale su općine Brodsko-posavske županije i Grad Nova
Gradiška (7.777) tada uzgajale manje od deset tisuća komada peradi.
Zanimljivo je promatrati i broj goveda. Najviše (1517) su
prije devet godina brojali Oprisavci, a najmanje Gornja Vrba (33). Stanje,
dakle, već tada nije bilo bajno, a do danas se zasigurno dodatno pogoršalo.
Osim što će novi Popis stanovništva konačno dati odgovor na
pitanje o tomu koliko je Hrvata, zapravo, (pre)ostalo u domovini nakon masovnih
iseljavanja i kriza, Popis poljoprivrede pokazat će je li, primjerice u Brodsko-posavskoj
županiji, poljoprivreda uistinu bačena na koljena te ima li Slavonija budućnost
kao zona koja bi potencijalno mogla hraniti čitavu Europu.