Foto: Željka Gavranović/SBplus
Foto: Željka Gavranović/SBplus
Foto: Željka Gavranović/SBplus
O Slavoniji, sve bržem propadanju poljoprivrede i mogućnostima koje pruža Europska unija svim svojim članicama, porazgovarali smo u Bruxellesu s hrvatskom europarlamentarkom Marijanom Petir koja je otkrila u čemu su pogriješili Hrvati i je li moguće 'spasiti' Slavoniju.
BRUXELLES / SLAVONSKI BROD - Na danas održanoj
Međuparlamentarnoj konferenciji „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti
hrane i poljoprivrede”, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana
Petir održala je izlaganje u kojem je zatražila rješavanje problema s kojima se
suočavaju mladi poljoprivrednici kao i povećanje broja žena nositeljica
poljoprivrednih gospodarstava
Takve su teme od samog dolaska Marijane Petir u Europski
parlament predmet njezina rada. Stoga smo susret sa zastupnicom u Bruxellesu
također iskoristili kako bismo porazgovarali o propadanju poljoprivrede u
Slavoniji te razlozima zašto je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Slavoniji
donijelo više štete nego koristi.
Ulaskom u Europsku uniju hrvatski su proizvođači i poljoprivrednici,
otvaranjem velikog i novog tržišta, dobili ogromnu priliku, ali jednako tako i
konkurenciju. Kako građani u ovim teškim vremenima često manje gledaju na
kvalitetu, a više na cijenu, brojni su hrvatski proizvođači zbog toga izgubili
bitku protiv 'velikih' iz drugih zemalja.
- Problemi s poljoprivredom i povlačenjem sredstava počeli
su kada Ministarstvo poljoprivrede prije pet godina program za ruralni razvoj
nije napravilo na pravi način pa se otišlo u krivom smjeru s pravilnicima i
natječajima, a zatim je i Europska komisija intervenirala i izuzela one koji
nisu smjeli povući novce. Sve je to usporilo proces i krajem prošle godine iz
Fonda za ruralni razvoj Hrvatska je povukla svega 18 posto sredstava. - za
SBplus kazala je Marijana Petir naglasivši kako je to nedopustivo jer nam sela
vape za investicijama, potreba za izgradnjom infrastrukture je velika,
nedostaje novca za opremanje gospodarstava, a mladi napuštaju ruralna područja.
Razloge zašto mladi odlaze sa seoskih imanja svojih predaka,
Petir je također vrlo konkretno detektirala kroz razgovore s njima.
- Veliki problem za hrvatsku poljoprivredu je pitanje
nepoštene trgovačke prakse. Inicirala sam donošenje zakona kojeg je
Ministarstvo usvojilo, ali ga mora početi primjenjivati. Dok na tržištu vladaju
prekupci, šverceri i trgovci, čovjek koji se bavi poljoprivredom ne može
živjeti od svog rada. To nije normalno i predstavlja problem za mlade ljude
koji napuštaju Hrvatsku i bave se niskokvalificiranim poslovima u drugim
državama članicama. Na djedovini i očevini ne ostaju jer se boje klijentelizma
koji vlada u Hrvatskoj, nepoštenih uvjeta na tržištu i nelojalne konkurencije
zbog koje neće moći prodati svoj proizvod. - kazala je Petir, otkrivši da će u
novoj poljoprivrednoj politici Europske unije poticaji mladim poljoprivrednicima
porasti za pedeset posto odnosno na sto tisuća eura.
Europarlamentarka se osvrnula i na mljekarstvo koje je
doslovno u Slavoniji bačeno na koljena, kao i na proizvođače mesa koji se ne
mogu 'nositi' s niskim cijenama 'stranog' mesa u trgovačkim centrima diljem
zemlje.
- Ako naše mlijeko prolazi kontrolu križevačkog Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete
mlijeka, ne vidim razlog zašto tu istu kontrolu ne bi prolazilo i mlijeko iz
uvoza. Ako znamo da iz trećih zemalja stiže voće i povrće tretirano pesticidima
nedozvoljenima u Europskoj uniji, onda ne samo da takvi proizvodi predstavljaju
nelojalnu konkurenciju, nego su i potencijalna opasnost za zdravlje potrošača.
To moramo zaustaviti i imamo te mogućnosti. Kada sumnjamo na zdravstvenu
opasnost nekog proizvoda, imamo pravo kontrolirati takve proizvode. Kada bi
jednom netko bio kažnjen, onda bi se stvari malo drugačije posložile. Možemo se
zaštititi propisivanjem kvalitete proizvoda. - kazala je Petir i dala primjer
deklaracije 'svježeg mesa' koja se stavlja na proizvode koji su proputovali
'pola svijeta', umjesto da ista terminologija vrijedi samo za meso koje je u 48
sati stiglo od klaonice do mesnice.
Jedan od prijedloga koji je Petir također dala za zaštitu
domaćih prizvođača je i politička odredba da na policama ne smije biti manje od
pedeset posto 'domaćih' proizvoda. Na taj način otvorilo bi se tržište za
slavonske poljoprivrednike. Domaćoj se proizvodnji mora pomoći takvim
elementima, tvrdi Petir.
- Rješenje za Slavoniju je u nama. Europa nudi okvir i
instrumente koje moramo koristiti na pravi način. I devastiranom mljekarskom
sektoru se moglo pomoći da se otpočetka odabrala mjera ruralnog razvoja o
dobrobiti životinja. Ta je mjera tek sad stupila na snagu, a to je pet godina
prekasno jer je bila potrebna kada se mljekarski sektor počeo uništavati. Ako za
austrijsku kravu koja pase travu poljoprivrednici mogu dobiti petsto eura,
zašto to ne mogu za hrvatsku? Ministarstvo poljoprivrede je tu mjeru trebalo
odabrati i staviti u primjenu. Ista je stvar i s gospodarenjem poljoprivrednim
zemljištem. Nitko se ozbiljno ne može baviti poljoprivredom ako u posjedu nema
zemlje. Nama se događalo da su, kroz praktično provođenje na terenu, ljudi iz
središta Zagreba mogli lakše dobiti zemlju, nego Slavonac koji desetljećima
živi na selu i bavi se poljoprivredom. To ne može biti normalno. Sad je zakon
promijenjen i to se opet vraća na lokalnu razinu. Mi neprestano prepravljamo
zakone, gubimo dragocjeno vrijeme jer nama vrijeme ističe. Mi jesmo osigurali
prijelazno razdoblje u kojem stranci ne mogu kupiti hrvatsko poljoprivredno
zemljište, ali ono traje sedam godina i izlazi 2020. godine, a mi još nismo
riješili pitanje poljoprivrednog zemljišta. - dodala je Petir.
A stranci itekako znaju za Slavoniju i vjerojatno jedva
čekaju priliku kako bi iskoristili područje koje su mnogi vidjeli kao
potencijalnu 'žitnicu Europe'.
- I u Hrvatskoj se može uspjeti ako se radi dvanaest ili
trinaest sati dnevno. Trudom i radom može se dobiti dobar proizvod koji će
tržište prepoznati. Ipak, to nije dovoljno ako na tržištu vladaju nepošteni
trgovački uvjeti. Primjeri nepoštene trgovačke prakse na svakom su koraku u
Hrvatskoj i to uništava selo i poljoprivrednike, a ujedno su i demotivirajući
jer su postali glavni razlog zašto se netko neće baviti poljoprivredom i
odabrati to kao svoju budućnost. - pojasnila je Petir.
Zašto Ministarstvo poljoprivrede ne sluša ili ne pita stručnjake
poput Marijane Petir koji su očigledno dovoljno ušli u tematiku da znaju
manje-više konkretno rješenje glavnih slavonskih problema, ostaje nepoznanica. Vrijeme
će pokazati hoće li pobijediti optimizam europarlamentarke koja vjeruje kako za Slavoniju još ima vremena ili će većina sektora hrvatske poljoprivrede biti do kraja uništena. U drugom će scenariju profitirati stari proizvođači, Slavonci će
jesti tuđe, manje kvalitetne, ali jeftinije proizvode, a slavonsku će zemlju
jednog dana možda ponovno 'obnoviti' gazde 'izvana'.