Ilustracija(Foto: Marija Radošević/SBplus/arhiva)U obiteljsku se medicinu iz hrvatskog godišnjeg proračuna za zdravstvo ulaže tek šest posto, a od nje se očekuje da riješi 80 posto zdravstvenih potreba i zahtjeva pacijenata. Jedina smo EU-zemlja s „obrnutim" omjerom liječnika - na jednog primarnog dolaze tri bolnička.
SLAVONSKI BROD - U proceduru još uvijek nije pušten Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, iako je bilo najavljeno kako će se to učiniti do kraja 2017.
godine. Zbog toga su liječnici obiteljske medicine, okupljeni oko Koordinacije
hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), među kojima su i brojni brodski doktori, uputili apel predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Od njega traže da se Zakon što prije pusti u proceduru, piše portal 100posto.
Zdravstveni djelatnici ogorčeni su nepravdama i diskriminacijom liječnika
obiteljske medicine. U pismu su upozorili premijera kako se, u obiteljsku
medicinu, iz godišnjeg proračuna za zdravstvo, ulaže tek 6 posto, a upravo se
od njih očekuje da riješe 80 posto zdravstvenih potreba i zahtjeva
pacijenata.
Napomenuli su kako je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji s
„obrnutim" omjerom liječnika – na jednog primarnog dolaze čak tri bolnička liječnika. Zabrinjava i podatak da
su sadašnji liječnici prosječno stari 53 godine, a mladi, zbog kaotičnog
stanja, ne žele u obiteljsku medicinu. Stoga bismo se uskoro
mogli suočiti s dramatičnim nedostatkom medicinske struke.
KoHOM-ov apel premijeru Plenkoviću prenosimo u cijelosti:
"Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,
Godinama ukazujemo na niz nelogičnosti, nepravdi, elemenata
diskriminacije prema liječnicima obiteljske medicine, neučinkovitosti i
neplodnosti u dosadašnjem sustavu primarne zdravstvene zaštite, koji su posljedica
i aktualnog Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
U Hrvatskoj, iz godišnjeg proračuna za zdravstvo u
obiteljsku medicinu se ulaže tek 6 posto, a od nje se očekuje da riješi 80
posto zdravstvenih potreba i zahtjeva pacijenata. Hrvatska je jedina zemlja u
EU s „obrnutim" omjerom liječnika – 1 primarni : 3 bolnička
U Hrvatskoj ima više, po pojedinim specijalnostima,
specijalista internista nego ukupno liječnika obiteljske medicine. Liječnici u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji rade neposredno s pacijentima – obiteljski,
pedijatri i ginekolozi, čine manje od 30 posto ukupnog broja liječnika u
Hrvatskoj.
No, navedene su činjenice dovele do urušavanja sustava
primarne zdravstvene zaštite. Mladi liječnici ne žele u obiteljsku medicinu, a
kada sagledamo s kakvim se uvjetima susreću, teško ih je ne razumjeti. Primarna
medicina mnogima je tek usputna stanica dok čekaju specijalizaciju. Sadašnji
liječnici su prosječno stari 53 godine, a 80 posto čine žene. Samo 49 posto
njih su specijalistički usavršeni kao specijalisti obiteljske medicine. Veliki
broj liječnika obiteljske medicine zadnjih je godina napustio Hrvatsku i u
mnogim sredinama već se osjeti manjak liječnika.
Na žalost, ove činjenice teško dopiru do uha onih koji
odlučuju jer su liječnici obiteljske medicine manjina u ukupnom liječničkom
korpusu.
Sustav zdravstva pretrpio je brojne reforme u posljednjih 20
godina, a sve su te reforme radikalno zadirale upravo u područje primarne
zdravstvene zaštite te ju rastavljale na sve manje dijelove i produbljivale
elemente diskriminacije i nepravde između liječnika.
Rezultat je neusklađen sustav u kojemu je čak i na toj
elementarnoj, najnižoj razini, stvoren nepravedan i diskriminirajući sustav u
kojemu 30 posto liječnika primarne medicine, po potpuno netransparentnim i
nereguliranim kriterijima, ostaju radnicima domova zdravlja, zarobljeni
odlukama lokalnih političara različitog profila, znanja, sposobnosti i
motivacije. 70 posto liječnika primarne medicine su koncesionari, motivirani
poduzetnici, ali ograničeni do krajnosti u planiranju razvoja prakse i ulaganja
u kadrove i opremu.
Prema Uredbi Vlade o nazivima radnih mjesta i pripadajućim
koeficijentima – primarni liječnik najslabije je valoriziran pa čak i s akademskim
titulama i primarijatom.
Prema Kolektivnom Ugovoru – primarni liječnik ima najmanje
dodatke na uvjete rada, čak je i dodatak za liječničku odgovornost najmanji od
svih drugih liječnika. Drugim riječima, liječnik prvog kontakta koji bi trebao
riješiti 80 posto problematike (čak i izbjeglice, prirodne katastrofe i
epidemije), podnijeti teret administrativne odgovornosti iz cijelog spektra
ministarstava, te potrošnje sredstava HZZO, ima dodatak za liječničku
odgovornost od samo 10 posto, dok svi ostali liječnici u zemlji imaju taj
dodatak od 12 posto!? Veći dodatak imaju i administratori u bolničkom sustavu.
Godinama analiziramo postojeći sustav, nudimo rješenja.
Surađujemo s drugim udrugama u zdravstvu, usuglašavamo se. Sudjelujemo na
kongresima, simpozijima, javnim raspravama. Izradili smo bezbrojne analize i
elaborate s prijedlozima za rješavanje ovog nemogućeg stanja u kojemu djelujemo
već 20 godina. S ovim činjenicama upoznat je ministar zdravstva Prof. dr. sc. Milan Kujundžić koji nam je dao podršku i čiji je tim za izradu zakona uvrstio
primjedbe liječnika obiteljske medicine u Nacrt Zakona o primarnoj zdravstvenoj
zaštiti. No, unatoč tome Nacrt nije pušten u daljnju proceduru.
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, molimo Vas
da svojim autoritetom pomognete da se Nacrt Prijedloga zakona o zdravstvenoj
zaštiti što žurnije uputi na tijela koja o njemu odlučuju."
Pismo je u ime Koordinacije hrvatske obiteljske medicine potpisala predsjednica, Vikica Krolo.
Na potezu je premijer Plenković na čiju reakciju ne bismo trebali dugo čekati s obzirom na sve veći odljev liječnika iz Hrvatske.