3085
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Proljeće i ljeto sezone su krpelja, opasnih nametnika koji, ukoliko su zaraženi, mogu ljudima prenijeti vrlo teška oboljenja, najčešće boreliozu (lajmska bolest, eritema migransi, krpeljni meningoencefalitis...), kaže dr. Ante Cvitković, ravnatelj županijskog ZZJZ. Liječnik doduše navodi kako je u ovoj godini tek jedan pacijent s novogradiškog područja zatražio liječničku pomoć zbog borelioze uzrokovane ubodom krpelja dok na slavonskobrodskom području ovog proljeća još nije zabilježen ni jedan slučaj.
To je dobro, međutim opreza nikada dosta, jer u koliko se previdi ubod zaraženog krpelja i ne zatraži liječnička pomoć u prvoj fazi, bakterija koja je ostala u organizmu nakon nekoliko tjedana ili mjeseci može uzrokovati više promjena na koži ili meningitis, paralizu jedne strane lica, razne kožne promjene. Premda je i tada moguće izliječiti bolest, podsjeća liječnik. Problem nastaje u koliko se ni u toj fazi ne prepozna bolest ili se zaraženi ne javi liječniku, promjene na koži se povuku, ali bakterija i nakon nekoliko godina može izazvati treću fazu bolesti – kada se uništava živčano tkivo, nastaju različiti psihijatrijski poremećaji, promjene na zglobovima najčešće koljenima ili promjene na koži, kada atrofira veća površina.
Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest središnjeg živčanog sustava, a manifestira se simptomima nalik gripi. Inkubacija traje od 7 do 14 dana. Ako se razvije upala moždanih ovojnica (meningitis), bolest obično počinje naglo, s visokom temperaturom, jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem vrata i osjetljivošću na svjetlost. Upala moždanih ovojnica može prerasti u upalu mozga, a u najtežim slučajevima dolazi do poremećaja svijesti, prestanka disanja i smrti, upozoravaju stručnjaci. S obzirom na to da nema specifičnoga liječenja za krpeljni meningoencefalitis, nego se liječe simptomi, liječnici preporučuju cijepljenje.
Lajmska bolest je infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi. Kod ubodenog se nakon jednog do dva tjedna na koži može pojaviti prstenasto crvenilo koje se postupno širi, dok sredina postaje sve bljeđa. To može biti praćeno visokom temperaturom i povećanjem limfnih čvorova. Nakon nekog vremena crvenilo spontano nestaje, pa ljudi misle da su i problemi nestali. No, nakon nekoliko tjedana bakterija se može proširiti krvlju u druge organe, osobito u mišićno-koštani sustav, srce, zglobove i živčani sustav. Lajmska borelioza se liječi antibioticima koji su učinkoviti u prvoj fazi bolesti, pa je poželjno terapiju započeti što ranije kako bi se izbjegle komplikacije, savjetuju stručnjaci.
Krpelja svake godine u prirodi ima dosta, no nisu svi zaraženi i ne moraju predstavljati opasnost premda ih je svakako dobro ukloniti s tijela.
Stoga je uvijek bitno podsjetiti na važnost zaštite tijela raznim repelentima prije odlaska u prirodu. Posebice se to odnosi na šumare, terenske radnike, lovce, planinare i izletnike koji borave u prirodi, naročito u endemskim područjima, poput područja na istoku Brodsko-posasvke županije, upozorava Cvitković.
Prije odlaska u prirodu potrebno je zaštititi se i obući duge svijetle hlače s navučenim čarapama. Poznato je kako krpelji ne padaju s drveta, najčešće se nalaze na vrhovima trave na granama i lišću grmlja s kojega čekaju prolazak domaćina - životinje ili čovjeka na koje se onda nožicama zakače i hodaju po tijelu tražeći povoljno mjesto, najmekši dio (obično pregibe, vlasište) gdje mogu probosti kožu i sisati krv. Zato je nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja važno detaljno pregledati odjeću i tijelo te ukoliko se naiđe na krpelja, odmah ga ukloniti. To je potrebno ponoviti i nakon 24 sata jer krpelj, kažu liječnici, najvjerojatnije nije zarazio osobu u koliko je na tijelu boravio manje od 24 sata.
Prijateljica Sandra ga je nedavno "pokupila" dok je brala trešnje, a uočila ga je tek 15 sati kasnije kada se proširilo crvenilo. Nije se usudila sama ga ukloniti nego je potražila pomoć liječnika. Možda je to i najbolje iako liječnici savjetuju kako malu krvopiju možemo i sami ukloniti. Najuputnije ga je uhvatiti pincetom - što bliže koži - i izvući barem trup, bez ikakvog uvrtanja. Ostaci glavice ili rila mogu se ukloniti i kasnije ili će ih tijelo samo odbaciti. Nakon vađenja krpelj je i dalje zarazan pa ga treba staviti u alkoholnu otopinu i dezinficirati ruke.
U narodu uobičajen postupak premazivanja krpelja uljem ili alkoholom nikako nije preporučljiv jer će krpelj, zbog zbog osjećaja ugroženosti, prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine i tako lako prenijeti zarazu.
U svakom slučaju, ako osjetimo simptome gripe, a boravili smo u prirodi i nismo uočili krpelja na tijelu, dobro bi bilo upozoriti liječnika kako bi se lakše otkrili oni "skriveni" slučajevi bolesti koju su prouzročili ovi mali, ali opasni nametnici, jer svaki ubod krpelja može biti potencijalno "koban".