SLAVONSKI BROD - Premda broji već preko 70 godina gospođa Ruža iz Bukovlja redovito obrađuje svoj poprilično veliki vrt u kojem, na ekološki način, nastoji proizvesti ono što je potrebno za nju i njezinu mlađu obitelj. Uz najčešće povrće, kao što je luk, mrkva peršin, rajčice, krastavci, grašak, paprike, špinat, krumpir...tu je i dosta raznog voća, od jagoda, ogrozda, ribizla do trešanja, jabuka, krušaka...koje također ne prska pesticidima, uvjerena (kao i većina građana) kako su pesticidi loši za ljudsko zdravlje. A danas ih, kao što je opće poznato, svakodnevno konzumiramo u manjoj ili većoj količini kupujući voće, povrće, meso u trgovačkim centrima ili na tržnicama.
Može se čuti kako neki proizvođači povrća i voća koriste pesticide bez kontrole, prošvercane primjerice iz BiH, tako da i na tržnicama pod domaćim proizvodom kupujemo često "otrovanu" hranu.
Bez obzira na tvrdnje stručnjaka kako nema konvencionalne poljoprivrede bez pesticida, dobar dio građana smatra (što se svakodnevno može čuti) kako primjena količine i vrste pesticida nije pod dostatnom kontrolom inspekcija zbog čega štošta nezdravo završi na stolu, kako u domaćinstvima, tako i u školama te vrtićima.
Zbog toga sam od resornih ministarstava, poljoprivrede i zdravstva, zatražila odgovore na pitanja i podatke o količinama nedozvoljenih tvari nađenih u kontroliranim količinama hrane proizvedene u Hrvatskoj i iz uvoza te odgovor na pitanje planiraju li i kada pojačati nadzor nad poljoprivrednim proizvodima jer se proizvodnjom bave i oni bez ikakve edukacije. Kako se, naime, može čuti, neki proizvođači povrća i voća koriste pesticide bez kontrole, prošvercane primjerice iz BiH, tako da i na tržnicama pod domaćim proizvodom kupujemo često "otrovanu" hranu.
Ministarstvo: U Hrvatskoj se zdravo hranimo
No iz prispjelih odgovora generalno možemo zaključiti kako se u Hrvatskoj, zdravo hranimo. Naime, iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako sa polovicom zaposlenika koju čine inspektori, redovito provode kontrole hrane, i to planski, prema analizi rizika ili po prijavama građana koje zaprime. Pa je tako "poljoprivredna inspekcija izvršila više od 17.000 inspekcijskih nadzora u 2017. godini. Provjeravali smo možebitnu prisutnost GMO, a uzorkovan je i sjemenski materijal sjemena stavljenog na tržište RH. Proveden je nadzor kakvoće i označavanja NPK mineralnih gnojiva kod proizvođača, uvoznika i u prometu kao i sredstava za zaštitu bilja i pravilne primjene istih. Merkantilni kukuruz testiran je na prisutnost mikotoksina, a salate, špinat i luk na prisutnost nitrata. Inspekcije su provele i monitoring ostataka pesticida u hrani te ekološku proizvodnju. Iz područja hrane, kontrolirani su standardi voća i povrća, obavljeni su nadzori trgovaca voćem i povrćem, pekari, uzorkovano je meso, jaja, šunka, jestivo ulje, maslinovo ulje i masti, med, mineralne, izvorske i stolne vode, proizvodi zaštićenih oznaka, mlijeko, mliječni proizvodi i sir, tjestenina, pureće i pileće meso u posebnom nadzoru, ostali mesni proizvodi i prerađevine, voćni sokovi". Navode također kako provode monitoring i službene kontrole sredstava za zaštitu bilja sukladno odredbama EU direktiva, istaknuvši kako je "situacija s primjenom pesticida u RH zadovoljavajuća po pitanju količine aktivnih tvari po jedinici površine jer se utvrđene nepravilnosti uglavnom odnose na način evidencije korištenja pesticida i slične prekršaje koji nemaju posljedice za čovjeka i okoliš. Ostaci aktivnih tvari pesticida na hrani također su minimalni i u okviru dopuštenih granica".
A pravilna primjena sredstava za zaštitu bilja regulirana je Zakonom o održivoj uporabi pesticida koji propisuje, između ostalog, da se pesticidi moraju pravilno primjenjivati sukladno rješenju o registraciji, sukladno uputama za uporabu i uputama na etiketi, da korisnici pesticida moraju voditi evidenciju o uporabi pesticida te da svi profesionalni korisnici moraju imati primjerenu izobrazbu za stjecanje i obnavljanje odgovarajućih znanja o sigurnom rukovanju s pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida.
Sve je, kao što se može vidjeti, lijepo propisano, a nadzor pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja kod proizvođača bilja, uz uzimanje biljnih uzoraka obavljala je, kažu u Ministarstvu, njihova poljoprivredna inspekcija.
Pa tako navode kako je tijekom prošle godine provedeno 979 inspekcijskih nadzora pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja od čega je u 152 slučaja obavljeno uzorkovanje voća i povrća radi određivanja prisutnosti pesticida. "Uzorci su uzimani u tehnološkoj zriobi u primarnoj proizvodnji u polju ili u zaštićenom prostoru u tijeku berbe ili neposredno nakon berbe, odnosno prije plasiranja na tržište i to: poriluka, brokule, mrkve, borovnice, maline, stolnog grožđa, jagode, rajčice, kruške, naranče,celera, zelene salate, jabuke, paprike, kivija, kupusa, graha, luka, cvjetače i raži. Laboratorijske analize uzoraka bilja obavio je službeni laboratorij.
U jednom uzorku brokule, 3 uzoraka mrkve, 2 uzorka trešnje, 3 uzorka maline, 4 uzorka stolnog grožđa i 1 uzorku jagode službeni laboratorij utvrdio je prisutnost ostataka aktivnih tvari (koje imaju dozvolu primjene). U tri slučaja je u uzrocima (borovnice, mrkve i rajčice) utvrđena prisutnost aktivnih tvari koje nemaju dozvolu primjene na vrstama koje su uzorkovane. Količine aktivnih tvari koje su nađene u uzorcima bile su u dozvoljenim granicama koncentracije te kao takve nisu imale utjecaj na čovjeka i okoliš".
Sanitarna inspekcija uzela 488 uzoraka hrane
Prema potonjim proizvođačima koji nisu primjenjivali sredstava za zaštitu bilja sukladno dozvolama za primjenu, inspekcija je, kažu, poduzela mjere odgovornosti, ali ne navode kakve.
Osim poljoprivredne inspekcije nadzor provodi i Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva, koja svake godine sudjeluje u izradi i provedbi Nacionalnog programa praćenja (monitoringa) ostataka pesticida u i na hrani.
"Tijekom 2017. godine sanitarna inspekcija na unutarnjem je tržištu uzela ukupno 488 uzoraka hrane i bile su obuhvaćane razne kategorije hrane kao što su: voće (jabuka, jagoda, kruška,naranča, kivi), povrće (zelena salata, mrkva, rajčica, paprika, celer, kupus, cvjetača, luk, mrkva, krumpir, grah), žitarice (raž i riža), dječja hrana (početne i prijelazne formule za dojenčad i malu djecu i voćne i povrtne kašice). Uzorci su uzimani u maloprodaji, veleprodaji i tržnicama tijekom godine i utvrđeno je pet nesukladnih uzoraka." Dakle, manje od 1% uzoraka nije odgovaralo propisanim kriterijima, a vrlo slične rezultate navode u odgovoru Ministarstva zdravstva i za ranije godine.
U njihovom odgovoru stoji kako se i na granici od strane granične sanitarne inspekcije provodi kontrola ostataka pesticid. " U 2016. godini, uzorkovano je 622 uzoraka na razne parametre. Ostaci pesticida pronađeni su kod 9 uzoraka. Za pošiljke kod kojih je utvrđeno prekoračenje ostataka pesticida nije odobren uvoz u Republiku Hrvatsku pa tako ni na područje EU.
Prema odgovorima iz resornih Ministarstava, možemo dakle zaključiti kako nema razloga za ikakvu brigu kada su u pitanju nedozvoljene supstance u hrani koju kupujemo i konzumiramo, pa bismo trebali biti potpuno mirni.
U vrtićima je 'sve pod kontrolom'
No, ipak nismo, pogotovo što razmišljamo o najslabijima, o djeci koja su u sve većem broju alergična na sve i svašta.
U slavonskobrodskim dječjim vrtićima, sve je pod kontrolom, tvrdi zdravstvena voditeljica Ana Jarić. "Navike u kući i u vrtiću su različite ali mi svakodnevno insistiramo na voću i povrću, mlijeku i mliječnim proizvodima, kuhamo svaki dan svježe obroke, leću, ječam, kelj, poriluk, mahune, varivo od korabe, brokule, cvjetače...ujutro im dajemo zobene pahuljice, žgance...umjesto pašteta i hrenovki, također umjesto slatkiša nudimo suho voće" navodi Jarić, zadovoljna postignutim standardima. Istina, klinci često baš i ne prihvaćaju ponuđeno, no ravnateljica brodskih vrtića Zorana Butorac ističe kako treba stvarati zdrave navike (i u kući) davati djeci što manje slatkiša a nuditi što više kretanja, igre u prirodi.
Ipak, ne možemo zanemariti već par godina uobičajenu praksu da se u vrtićima i školama besplatno dijele jabuke premda je poznato, kako upravo to voće sadrži najviše pesticida jer se tretiraju i 30-ak puta, ovisno o vremenskim uvjetima.
U razvijenijim zemljama, primjerice u Danskoj, poljoprivredna proizvodnja sve više prelazi na ekološku pa za nekoliko godina planiraju potpuno isključivanje konvencionalne proizvodnje.Dok ne dostignemo tu razinu, odluku o tome jesu li količine pesticida kod nas u dozvoljenim ili nedozvoljenim količinama, možda trebamo donijeti sami i što je moguće češće proizvesti (u privatnim i gradskim vrtovima) ili potražiti za kupnju (na žalost puno skuplje) ekološki proizvedeno voće i povrće, jer su štetne posljedice pesticida, kako je dobro poznato, okidač za razne bolesti.
Zabranjena modra galica
Od 2011. godine , više od 500 različitih pesticidnih pripravaka na popisu je nedozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, a među njima je i nekada u vinogradima nezamjenjiva 'modra galica', fungicid hrvatskog proizvođača 'Sjeme', koji nerijetko koriste i u našim selima proizvođači povrća (kao zaštitu rajčice), nakon čega ju donose na tržnicu kao domaći proizvod, te četiri 'Monsantova' herbicida među kojima su 'cidokor' i 'roundup biactive'...
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -