SLAVONSKI BROD - Ogorčeni ignorantskim odnosom lokalnih vlasti, brodski antifašisti obratili su se dopisom Glasu Slavonije. Navode kako su prije nekoliko dana (21.travnja) polaganjem vijenaca na spomen-kosturnicu u Slavonskom Brodu obilježili 67 godina oslobođenja Broda od Nijemaca i ustaša koji su četiri godine terorizirali građane, a da nitko osim članova SAB-a već godinama u tome ne sudjeluje. Brod je, kažu, dao golemi doprinos u antifašističkoj borbi, stvorene su dvije brigade (25. i 4.), kao i Diljski odred koji je djelovao i borio se na području Slavonije. Brod je dao i pet narodnih heroja: Mika Babić, Stjepan Sekulić - Jucko, Ivan Senjug - Ujak, Stjepan Funarić - Jota i Joka Antolović, koji se ne bi smjeli zaboraviti. Navode i kako je od Kopanice do Lužana u borbi poginulo 880 boraca, a 432 osobe izgubile su život kao žrtve terora.
"Zbog čega se ovaj dio naše slavne povijesti posljednjih godina prešućuje, negira ili jednostavno zanemaruje, ignorira unatoč činjenicama, evidencijama, popisima imena i prezimena žrtava NOB-a u povijesnom arhivu i muzeju grada Slavonskog Broda? Zbog čega grad Slavonski Brod ne obilježava 21. travnja? Koji su razlozi da danas, u centru Slobodnice, na mjestu gdje su pokopani posmrtni ostatci narodnih heroja - stoje razrušeni i zarasli komadi betona na kojima su do prije dvadesetak godina stajale njihove biste?" između ostalog stoji u pismu.
Josip Valenta, predsjednik brodske udruge antifašista, ističe kako je Slobodnica jedino malo mjesto u Hrvatskoj koje je dalo četiri heroja. Od prošle godine načelnik općine Sibinj, u kojoj je Slobodnica, Josip Pavić kaže kako je rušenje i zanemarivanje spomenika jedan od problema koji se vuče godinama. "Ne mogu obećati puno jer je općina pred bankrotom, ali ću sukladno mogućnostima bar utjecati na čišćenje tog mjesta", rekao je.
Valenta se žali i kako je mjesecima bezuspješno pokušavao doći do gradonačelnika. "Mi nemamo nikakav prostor ni telefon, a s 2.000 kuna koliko godišnje dobijemo, možemo eventualno kupiti cvijeće koje nosimo na stratišta", kaže Valenta u ime 150 članova udruge.
Mirko Duspara: Obilježavamo 22. lipnja
"Svjestan sam da povijest ne počinje s '91., no Grad polaganjem vijenaca 22. lipnja obilježava Dan borbe protiv fašizma. Što se tiče drugih zahtjeva, antifašisti kao i ostale udruge trebaju kandidirati projekte, a povjerenstvo i odbor odlučuju o tome”, kaže gradonačelnik Mirko Duspara. Dodaje kako sve udruge za svoje potrebe mogu koristiti mjesne domove, ako se na vrijeme najave, pa im i nisu potrebni posebni prostori.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
junior7929.04.2012. u 20:27
svaki totalitarizam je za osudu. petokraka iza rata pokazala kao zlo. za vrijeme rata mi je ideja ispred koje je stajala daleko ispred ideje koju je obilježavalo slovo u, kokarda ili svastika. namjerno ih trpam u isti koš... čak i... Prikaži sve da je ustaše vodila ideja samostalne hrvatske nemoguće je prihvatitri način na koji su to htjeli ostvariti. uostalom, nije država sebi sama svrha. tadašnji vrh hrvatske zanimala je osobna korist, jer ta država nije bila ni n od nezavisne. po čemu je bila nezavisna? leptire što se tiče rušenja pruga vjerojatno je bilo opravdano. ili je trebalo ostaviti pruge za prijevoz oružja, vojske ili za izlet do aušvica. kakva god da je bila poslijeratna vlast izgradila je dotad pretežno ruralnu i zaostalu hrvatsku kao i ostale republike kao što do tad u cjelokupnoj povijesti nitko nije. to je moj stav. to je sve prošlost. vježbajmo demokraciju. naša je još mlada. bit će bolje za 15-20 godina. ispričavam se ako sam nekog povrijedio svojim stavovima. iza njih stojim. čini se da se nikad nećemo usaglasiti oko prošlosti. najbolje se okrenuti naprijed i ostaviti se čoravog posla.
Prikaži sve komentare
-