SLAVONSKI BROD - Vikend koji je iza nas obilježio je dobitak od 26 milijuna kuna na igrama na sreću, a koji je stigao u Slavonski Brod. Nije to prvi veći dobitak koji je stigao u grad na Savi. Prema izvješću Hrvatske lutrije od 20. srpnja 2010. godine Brođanin je preuzeo dobitak od 17.611.484,79 kn umanjen za porez na dobitke. Njegovi su brojeni izvučeni 30. lipnja, ali je dobitak preuzeo dvadeset dana kasnije.
I dok se još uvijek ne zna tko je dobitnik 26 milijuna kuna od ovog vikenda te po kojoj 'šemi' je igrao, za dobitnika iz 2010. godine Hrvatska lutrijia je objavila kako je riječ o dugogodišnjem igraču lota 7/39 koji je brojeve birao na način da izvlači "7 brojeva od 39 iz "svog bubnja" i igra ih tako dugo dok se pomoćni listić ne podere, odnosno dok terminal na prodajnom mjestu "može prihvatiti" odigrane kombinacijune. "Iako je supruga često znala prigovarati da prestane s igrom, jer nema dobitaka, nastavio sam s igrom." Taj put, nakon 5 mjeseci isplatila se upornost. Izvlačenje brojeva tog sretnog 30. lipnja nije gledao. Za dobitak je saznao tek sutradan pogledavši listić s rezultatima na prodajnom mjestu. Na nagovor supruge, čak je dva puta zvao da provjeri dobitnost listića. No, ni tu sreći nije bio kraj - tadašnji miljunaš i nakon osvojenog JACKPOT-a odigrao je isti listić za iduće kolo i osvojio "četvorku".
A kako igra TV Bingo? "Uvijek biram prvi i zadnji listić od ponuđenih na prodajnom mjestu." Kako nam je rekao, bez obzira na veliki dobitak, i dalje će igrati svoje omiljene igre.
Neki ljudi jednostavno uživaju u igrama na sreću, no znaju se i kontrolirati, no nažalost ima i onih drugih.
Glas Slavonije piše kako je krajem siječnja Financijska agencija (Fina) objavila podatke u kojima navodi kako je Hrvatska lutrija u razdoblju od 2001. do 2016. godine udvostručila prihode.
Broj građana koji sreću traže u kladionicama i kockarnicama sve je veći, a brojni stručnjaci upozoravaju kako je riječ o epidemiji ovisnosti o kocki i igrama na sreću. Procjenjuje se da ih je u Hrvatskoj više od 50 tisuća, a broj i dalje raste.
Prema podatcima prikupljenim u Registru godišnjih financijskih izvještaja, u razdoblju od 16 godina najmanji broj pravnih i fizičkih osoba, obrta, obveznika poreza na dobit, u djelatnosti kockanja i klađenja bio je u 2016. godini, njih 68, a najveći u 2008. godini - 99. Najviše zaposlenih u toj djelatnosti bilo je 2008. godine - 7664, što je gotovo četiri puta više u odnosu na broj zaposlenih 2001. godine kada je bio 1941 zaposleni. U 2016. godini ostvareno je nešto manje od 2,7 milijardi kuna ukupnog prihoda, što je najveći ostvareni ukupan prihod u proteklih 16 godina, čak 301,6 posto više u odnosu na najmanji iznos ostvarenog prihoda u 2001. godini.
Pozitivne emocije
Igranje igara na sreću, kako navodi u elaboratu "Igranje na sreću u hrvatskom društvu”, istraživanja provededenog u okviru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, voditeljica projekta, doc. dr. Renata Glavak Tkalić, poznato je u gotovo svim društvima u povijesti, a i u suvremenom je društvu zadržalo značajnu privlačnost.
"Temeljno je obilježje igranja igara na sreću ulaganje određene novčane svote ili druge vrijednosti u događaj s neizvjesnim ishodom kako bi se stekla materijalna korist. Jedno od glavnih obilježja takvog svjesnog rizičnog ponašanja pozitivne su emocije do kojih dovodi igranje igara na sreću te mogućnost stjecanja materijalne koristi na lak način. Međutim, značajan interes za igranje igara na sreću rezultat je i poticajnog okruženja koje nudi povećan broj mjesta gdje se igre na sreću mogu igrati (primjerice sportske kladionice), ali i razvoja novih tehnologija koje omogućuju igranje igara na sreću i iz vlastitog doma”, stoji u tom istraživanju.
Da je tome tako potvrdila nam je u kratkom razgovoru i psihijatrica, dr. Ljiljana Škrinjarić. Na naš upit što ljude vuče k igrama na sreću, kaže: "Kad ljudi negdje traže izlaz – traže ga u sreći. I to je tako jer puno stvari oko njih izgleda deprimantno. Što je čovjeku teže, to mu više treba izlaz, a on ga neće tražiti u pravim stvarima, nego u stvarima koje ga zapravo još više vode u lošu situaciju”, kaže dr. Škrinjarić.
Tomislav Mišetić, predsjednik Udruge Ne-ovisnost, iza koje je 15 godina ustrajne borbe sa svim oblicima ovisnosti, napominje da je ovisnost o kocki i igrama na sreću teško detektirati dok sami ovisnici ne potraže pomoć jer su, kako kaže, socijalno neupadljivi.
- Tek kad se nađu u totalnom kolapsu, onda traže pomoć. Mi ih u terapijskoj zajednici u Vrbici u ovom trenutku imamo četvoricu. Međutim, imamo ih puno na savjetovanju. Svakodnevno nam se netko javi u potrazi za savjetom, kaže Mišetić. U posljednjih tjedan dana, kaže, bila su četvorica na savjetovanju, a svi su ovisni o igrama na aparatima.
- Rulet i aparati su ono na čemu ljudi najbrže potonu, tu je najveći odljev novca i najviše nam se javljaju s tim problemom, nešto manje kladioničari - dodaje Mišetić.
Glavnina programa liječenja ovisnika o kocki i igrama na sreću, kaže, jednaka je onom o drogama, piše u članku koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.
S obzirom na obrazovnu strukturu, među osobama koje su igrale igre na sreću najviše je bilo onih sa završenom srednjom školom, i to 65,9 posto (preciznije, sa završenom četverogodišnjom srednjom školom bilo ih je 44 posto, a sa završenom dvogodišnjom ili trogodišnjom 21,9 posto), zatim slijede osobe s visokom naobrazbom, kojih je bilo 17 posto, dok je završenu osnovnu školu imalo 6,7 posto, a bez osnovne škole ili s nepotpunom osnovnom školom bilo je 0,9 posto ispitanika. Ukupan udio kategorija zaposlen, samozaposlen i privremeno zaposlen iznosi 59,6 posto, zatim po udjelu slijede učenici i studenti (12,9 posto), pa nezaposleni (11,9 posto) te umirovljenici (11,7 posto), a ostale kategorije bile su znatno slabije zastupljene, sve ispod tri posto.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -