SLAVONSKI BROD - Psihičko i fizičko nasilje, različite vrste zlostavljanja i druga slična kaznena djela iza sebe ostavljaju svjedoke i žrtve kojima je teško nastaviti daljnje normalno funkcioniranje u privatnom i društvenom životu. Osim toga, nakon što su preživjele takve strašne događaje sa sobom to iskustvo uglavnom nose cijeli život i ono ih trajno obilježava. Sudjelovanje u kasnijim kazneno-pravnim procesima protiv počinitelja dodatna je trauma za svaku žrtvu, kao i za svaku osobu koja je bila prisutna kada se bilo koja vrsta nasilja dogodila.

Republika Hrvatska trudi se pružiti podršku kroz različite oblike djelovanja i rada svojih institucija. Tim je povodom u podne, 13. prosinca 2017. u prostorijama brodskog Centra za socijalnu skrb započelo održavanje okruglog stola na temu "Razvoj sustava podrške žrtvama i svjedocima na području Brodsko-posavske županije" kojeg su organizirali Informativno-pravni centar SB i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima.

Aktivnosti projekta i njegove rezultate uvodnom je riječi predstavila Nataša Kovačević, izvršna direktorica Informativno-pravnog centra od koje smo saznali kako je okrugli stol organiziran u sklopu provedbe projekta ,,Centar za podršku žrtvama i svjedocima u Brodsko-posavskoj županiji" uz financijsku potporu Ministarstva pravosuđa.

Cilj okruglog stola je bio okupljanje predstavnika javnih institucija i lokalne samouprave kao bitnih sudionika uključenih u rad sa žrtvama i svjedocima kako bi iznijeli svoja iskustva i prenijeli dobru praksu te dali svoju analizu sustava pružanja podrške žrtvama i svjedocima na području Brodsko-posavske županije radi stvaranja preporuka za uspostavu i unaprjeđenje postojećeg sustava podrške na području Županije.

Govornica Branka Lučić progovorila je o sustavu podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj te predtavila rad Odjela za podršku žrtvama i svjedocima koji djeluje na Županijskom sudu u Vukovaru.

Miren Špek približio je okupljenima rad Udruge za podršku žrtvama i svjedocima te djelovanje Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja

- Proširena prava žrtvi, odnosno individualna procjena svake žrtve sljedeći je korak kojemu bismo se trebali posvetiti, a takva bi procjena trebala odgovoriti na pitanje što žrtva specifično u svom postupku treba kako sustav ne bi odlazio u nepotrebne mjere. Žrtva treba imati pravo zahtijevati da je se obavijesti o izlasku počinitelja iz zatvora, to je veoma bitno kod obiteljskog nasilja. U kaznenom se postupku treba posebno brinuti za žrtvu, a ne da fokus bude uvijek samo na počinitelju. Treba se pobrinuti o tome je li žrtva razumjela svoja prava, omogućiti da je se saslušava minimalno odnosno da jednom da svoj iskaz, a za povrede prava žrtve u postupku također moraju odgovarati sudovi. Naime, kada se naruše prava počinitelju, zbog toga ponekad padaju presude. Istu pažnju i ista prava trebaju dobiti i žrtve. - izjavio je Miren Špek, približivši time okupljenima potrebu za postojanjem ovakvog tipa organizirane pomoći i podrške žrtvama.

Ulogu policije u radu sa žrtvama kaznenih djela prikazao je zamjenik načelnika Policijske uprave Brodsko-posavske, Ivica Ostrun, podsjetivši kako su upravo policijski službenici u prvom kontaktu sa žrtvama i svjedocima kaznenih djela pa se, stoga, neprestano radi na njihovoj edukaciji i obrazovanju u pristupu žrtvama

O besplatnoj je pravnoj pomoći žrtvama govorila odvjetnica iz Slavonskog Broda Mirta Trninić koja je cijeli svoj radni vijek uključena u djelovanje nevladinih udruga i pružanje besplatne pravne pomoći. Kroz tu dugogodišnju praksu imala je kroz zastupanje puno kontakta s osobama koje su bile ugrožene ili zlostavljane, koje su svjedočile kaznenim djelima ili bile žrtve takvih djela.

- Još uvijek smo relativno patrijarhalno društvo. I dalje prevladava mišljenje da je u našoj sredini sramota prijaviti supruga ili supružnicu za nasilje i tako „iznositi prljavo rublje" u javnost. Moje iskustvo je da su žrtve na sudu još uvijek često izložene nekritičkom ispitivanju pa se zna dogoditi da osoba koja je u formalno-pravnom smislu žrtva u postupku ili tijekom ispitivanja izgleda kao krivac odnosno osoba na kojoj je veći dio odgovornosti za nasilje. Naravno, to ne bude tako i u presudi, ali treba sustavno raditi sa žrtvama i pripremiti ih na nastup na sudovima. U zadnje vrijeme ipak primjećujem da kolege iz Državnog odvjetništva puno odgovornije pristupaju tim problemima, postavljanjem selektivnijih pitanja, zabranom pitanja koja nisu u izravnoj vezi u svrhu zaštite žrtve i slično. - odvjetnica Mirta Trninić dala je primjere iz vlastitog radnog iskustva.

Nakon završenih izlaganja sudionika okruglog stola, uslijedila je diskusija i razmjena iskustava okupljenih te iznošenje zaključaka. Ovakvi su skupovi potrebni kako bi se sustav pomoći žrtvama i svjedocima nasilja osnažio i poboljšao jer su ljudi izgubljeni u pravnim i sudskim procesima, ne znaju što mogu očekivati, kako se trebaju ponašati, komu se mogu obratiti. Humani pristup djelatnika uključenih u rad udruga i centara te njihova puna podrška u ljudskom i pravnom smislu upravo je ono što treba osobama koje su prošle bilo kakvu vrstu šoka i strahuju od ponavljanja istih događaja.