Davor Vlaović, nakon pitanja o zraku, u saborskim klupama i o proizvodnji hrane
Kakva je to država koja ne može organizirati proizvodnju kruha za svoje građane, u Slavoniji koja može biti žitnica Europe. Uvozimo više od 10 tisuća tona smrznutog kruha koji se kod nas samo – dopeče i 60 tisuća tona pekarskih proizvoda.
Saborski zastupnik Davor Vlaović (HSS) u srijedu,
14.06.2017. zatražio je stanku prije početka saborske sjednice kako bi upozorio
na probleme poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje kruha i hrane u Republici
Hrvatskoj.
'Hoće li se Agrokor i tvrtke u
njegovom vlasništvu pojaviti kao otkupljivači, jesu li silosi sigurni za prijem
i prihvat žitarica ili će se dogoditi kao onda u Đakovu da nestane i pšenica i novac?
Tko će biti otkupljivač i po kojoj cijeni?'
O navedenoj problematici nakon stanke Vlaović je rekao: "Očekujemo
žetvu poljoprivrednih proizvoda (ječma, uljane repice, pšenice i zobi),
najzanimljiviju agrotehničku mjeru koja je i prvi ovogodišnji prihod naših
poljoprivrednika.
Pitanje je u kakvoj su poziciji naši poljoprivredni
proizvođači ? Više od 10.000 OPG-ova potražuje ili je imalo potraživanja od
Agrokora i tvrtki u vlasništvu istog. Potraživanja iz prošlih godina još uvijek
nisu isplaćena. Najavljene su nove
isplate poljoprivrednicima, apeliram na Vladu i ministre da požure s tim jer
poljoprivrednici taj novac čekaju duže od godinu dana.
Naši poljoprivrednici ne mogu planirati, jer ne znaju komu predati svoje proizvode i
ono još gore, kada će isplatu za iste dobiti. Hoće li se Agrokor i tvrtke u
njegovom vlasništvu pojaviti kao otkupljivači, jesu li silosi sigurni za prijem
i prihvat žitarica ili će se dogoditi kao onda u Đakovu da nestane i pšenica i novac?
Tko će biti otkupljivač i po kojoj cijeni? Cijena pšenice
ne bi smjela biti ispod 1,2 kune po kilogramu.
Mi, kao država, ne
znamo i ne želimo organizirati proizvodnju hrane dostatnu za prehranu
našeg stanovništva.
U 2016. pšenica je uzgajana na 160 tisuća hektara, ove godine na
98 tisuća. Proizvodnja je u padu, poljoprivrednici ne žele proizvoditi jer
nemaju zaštitu države, prepušteni su "slobodnom tržištu" ili uvozničkom lobiju – monopolu tvrtki kojima je
vlastiti interes iznad proizvođača i proizvodnje hrane.
Gospodo, mi uvozimo
kruh !
Kakva je to država koja ne može organizirati proizvodnju
kruga za svoje građane, u Slavoniji koja može biti žitnica Europe.
Kod nas u Hrvatskoj nije samo
posrijedi uvoz brašna nego i gotovog kruha. Uvozimo više od 10 tisuća tona
smrznutog kruha koji se kod nas samo – dopeče i
60 tisuća tona pekarskih proizvoda. Žetva je kruh, pšenica je strateški
prehrambeni proizvod jedne zemlje.
Uvozom kruha uništavamo seljaka i
mlinsko-pekarsku industriju. Koliko je to radnih mjesta?
Znamo da je to uvoz koji vrijedi više
od 117 milijuna €. Zastanimo, razmislimo
i zapitajmo se kako zaustaviti toliki uvoz, kako spriječiti uništavanje
poljoprivrede, kako omogućiti građanima da jedu kvalitetnu hranu proizvedenu o
Hrvatskoj.
Rješenje tog probleme je rješenje za
očuvanje života u Slavoniji, Baranji i Srijemu, očuvanje života u hrvatskom
ruralnom prostoru. Osigurajmo proizvodnju, otkup i plasman proizvoda osigurajmo
najkvalitetniju hranu za svakog građanina Hrvatske.
Mi
iz HSS-a ih pozivamo: organizirajte otkup i trgovinu poljoprivrednih
proizvoda kako bi svi građani Hrvatske imali koristi.
Slikovito rečeno poljoprivredna
proizvodnja bez otkupa je isto što i elektrana bez dalekovoda.
Proizvodnja ulja opterećena istim
problemima kao i proizvodnja kruha.
Gospodo, nemojmo se baviti trgovinom u
politici. Vidjeli smo ovih dana našoj Vladi kupovina i trgovina dobro ide kada
se radi o trgovini mandatima i foteljama. Mi
iz HSS-a ih pozivamo: organizirajte otkup i trgovinu poljoprivrednih
proizvoda kako bi svi građani Hrvatske imali koristi.