Kultura : Ostalo

Objavljeno: 20.9.2017. u 15:15
Prikaza: 1467
|
Autor: Marija Radošević

Prvi znanstveni skup o povijesti vina

Vino je i lijek i otrov - ovisno o količini koju konzumiramo

MR/SBplus
Foto: MR/SBplusPrvi znanstveni skup o povijesti vina i vinogradarstva
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus

"Vino nije samo opojno piće, ono je i prehrambena namirnica. Postoji svjedočanstvo iz srednjeg vijeka da se u slučajevima rata, gladi, vino spašava, skriva. To je namirnica koja treba biti na svakom stolu. Dubrovački slučajevi jasno govore kako su dubrovačke vlasti u vremenima kada vina nedostaje, same ga kupovale na stranim tržištima i dijelile ih građanstvu."

SLAVONSKI BROD - Još u 16.vijeku, švicarski liječnik Paracelsus napisao je kako je  vino hrana, lijek i otrov – ovisno o količini koja se konzumira. Puno puta su stručnjaci tvrdili da je vino, pogotovo crno, zdravo, zbog čega ga mnogi nazivaju pićem bogova. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća dokazano je kako je smrtnost u Francuskoj opadala s rastom potrošnje vina.

 U Europi najviše vina kroz godinu popiju Francuzi s prosjekom od 46 litara, dok potrošnja vina u Hrvatskoj iznosi oko 28 litara godišnje po glavi stanovnika, što je u europskom prosjeku. 

O vinu i vinogradarstvu  danas je bilo riječi na prvom znanstvenom skupu pod naslovom „Vino i vinogradarstvo u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje",  (prvi dan je u Slavonskom Brodu a drugi i treći u Erdutu), čiji je cilj cjelovito osvijetliti društveno značenje vina i vinogradarstva u povijesti sjevernoistočnih i podunavskih krajeva. U tri dana raspoređena su 32 izlaganja, od proizvodnje vina u predrimskom razdoblju, oscilacije u vinogradarstvu u srednjem vijeku pa do značaja te gospodarske grane u suvremenom svijetu.

"Vino koje se proizvodilo u Srijemu, na padinama Fruške Gore, bilo je nesumnjivo najpoznatije i najcjenjenije vino kontinentalnih dijelova Ugarsko-hrvatskog kraljevstva u srednjem vijeku" u svom izlaganju je naveo Stanko Andrić, voditelj brodske podružnice Instituta za povijest. Ono je bilo dobro poznato i izvan granica kraljevstva i zauzimalo je važno mjesto u ukupnom ugarskom izvozu vina u druge zemlje. Još u 13 stoljeću bilo je, kaže, reguliramo, na koji način će kmetovi na Fruškoj Gori, proizvoditi vino. Kada se grožđe pobere, prvi mošt uzimaju bogataši a ono što ostane u prešama ostaje seljacima. A u vrijeme turskog osvajanja u 16.stoljeću kada su Osmanlije osvojili Srijemske Karlovce, izlili su nekoliko tisuća bačvi vina koje je teklo poput potoka prema Dunavu, nekoliko zanimljivosti naveo je Andrić.

Kako većina smatra  tema vina je  vezana uz jug europskog kontinenta, dok je sjever više posvećen pivu. No skup je pokazao da konkretno Slavonija, kao i cijela kontinentalna Hrvatska, ima što pokazati po pitanju uzgoja grožđa i proizvodnje vina, a želja skupa je pokrenuti nova istraživanja po pitanju vinogradarstva i vinarstva. O ulozi vina  u svakodnevici srednjovjekovnog Dubrovnika bavio se Gordan Ravančić, pomoćnik ravnatelja Instituta za povijest. 

"Poznato je da se i u bibliji vino spominje poglavito u sredozemnim kulturama ali i na kontinentu. Vino nije samo opojno piće ono je i prehrambena namirnica. Postoji svjedočanstvo iz srednjeg vijeka da se u slučajevima rata, gladi, vino spašava, skriva, to je namirnica koja treba biti na svakom stolu. Dubrovački slučajevi jasno govore kako su dubrovačke vlasti u vremenima kada vina nedostaje, same ga kupovale na stranim tržištima i dijelilo ih građanstvu" kazao je Ravančić. Takvih  svjedočanstava na području Slavonije nema, ali zna se da je još od rimskih vremena vino predstavljalo važnu prehrambenu namirnicu na stolu svakog pojedinca.  Slavonija, Srijem i Baranja od davnina spadaju u važne vinorodne i vinarske regije u kojima se vino proizvodilo za vlastite potrebe i za prodaju.

Na temu "Vinogradarstvo u brodskom brdu,  krajem 19 i početkom 20.stoljeća" govorila je Karolina Lukač, kustosica etnografskog odjela Muzeja brodskog Posavlja. "Iako se čini da ih nije bilo, ali postojale su razlike u načinu obrade vinograda između gospode i seljaka, a za to postoji više razloga, zbog veličine posjeda, načina obrade vinograda, ali i značenja vina u životu. Tako su se gospoda bavila vinom radi prodaje, a nekima je to bio jedini izvor prihoda, dok je  seljaku to bio jedan od sporednih poljoprivrednih poslova. Najpoznatiji vinogradari i vinari na brodskom području tada su biliBrlići, Popovići, slikar Josip Muravić...i ostale ugledne obitelji, a na izložbama, brodska su vina dobivala brojna priznanja" rekla je Lukač. Jedan od primjera nekada traženog vina je i današnji brodski suvenir - slatko  desertno vino Bermet, a bila je poznato  i rado traženo vino Ružica.  Hrvatska vina imaju povijest i prije 2500 godina, iz vremena drevnih grčkih doseljenika koji su ih proizvodili na južnodalmatinskim otocima Visu, Hvaru i Korčuli.  U izlaganju  pod nazivom Antički pisani izvori o vinu u Južnoj Panoniji, govorio je Josip Parat. Grci i Rimljani rado su pili vino što je imalo društvenu religijsku i kulturnu pozadinu. Rimljani su kasnije uznapredovali u proizvodnji vina a prvi glas o vinovoj lozi u Panoniji pronio je Strabon, naveo je Parat .

 Kao jedno od najpopularnijih alkoholnih pića u svijetu, vino se smatra  jednim od najvažnijih sastojaka europskih i svih  mediteranskih kuhinja. Znanstvenici kažu da su crna vina bogata flavonoidima najpoznatijim po svojim antioksidativnim svojstvima koja pomažu tijelu da se bori protiv kancerogenih, virusnih i alergijskih neprijatelja, pa i liječnici preporučuju  svaki dan  čašu vina uz ručak ili večeru. U Europi najviše vina kroz godinu popiju Francuzi s prosjekom od 46 litara, dok potrošnja vina u Hrvatskoj iznosi oko 28 litara godišnje po glavi stanovnika, što je u europskom prosjeku.  Na regionalnoj razini, potrošnja na kontinentu je manja od one u Primorju i Dalmaciji.

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Orsag

    Orsag

    Komentirano: 21.9.2017. | 7:31

    1

    Borat ja radim kod privatnika i radije cu financirat povijest naseg kraja nego izdrkavanja raznih fizicara ili matematicara od kojih nemam koristi, ajde za medicinare i mikrobiologe bar imam to. Nisam jedini koji tako misli tako da ti ne govoris u ime naroda. Sve ima svoju ulogu tako je svugdje. Svoje shelodon spike cuvaj kad ti budes morao na javne radove koje toliko zazivas.
    borat

    borat

    Komentirano: 20.9.2017. | 21:46

    2

    mazalo - svaki mjesec neki od njih dobivaju (bruto) i preko 40000 kn mjesečno. Što ti nije jasno? orsag - za takve zanimljivosti mi dajemo i više od četvrt milijuna kuna svaki mjesec. Vrijede li tta zabava i te zanimljivosti toliko? Istovremeno, oni koji to financiraju rade za minimalac i ne stignu se "zabaviti" tim tvojim zanimljivostima. Zbog toga serem na ove tzv. socijaldemokrate koji su paraziti iste vrste kao i ovi jebivjetri. Uz to, ozbiljni ljudi znaju da povijest nije nikakva znanost već pričice za malu djecu.
    Orsag

    Orsag

    Komentirano: 20.9.2017. | 21:39

    3

    Koliko je zanimljivo vidjeti nesto iz zivota ljudi sto traje toliko stoljeca i sto je ostavilo trag sve do danas. Otrgnuti zaboravu ovakve detalje, svaka cast.
    mazalo

    mazalo

    Komentirano: 20.9.2017. | 20:03

    4

    malo se informiraj pa ćeš vidjeti da niti kuna poreznih obveznika neće biti potrošena.
    mazalo

    mazalo

    Komentirano: 20.9.2017. | 20:01

    5

    ne vidim sto je ovdje sporno - BORAT. ali kako vidim nisi pročitao tekst pa lupetaš bez veze.
    borat

    borat

    Komentirano: 20.9.2017. | 17:59

    6

    Za što ovi paraziti troše novac poreznih obveznika. C,c,c,c ...... Treba to sve poslati na javne radove da ovaj narod konačno ima neke koristi od njih. Imate li imalo obraza paraziti?

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zatvoren natječaj za izbor ravnatelja Gradske knjižnice

    'Ponavljanje je majka znanja'

    Zatvoren natječaj za izbor ravnatelja Gradske knjižnice

    7.1.2019. | 14:30
    Prema informacijama do kojih je došao SBplus, u subotu 5. siječnja, zatvoren je natječaj objavljen radi dovršetka procesa započetog prije godinu dana - imenovanja ravnatelja Gradske knjižnice.
    Prema informacijama do kojih je došao SBplus, u subotu 5. siječnja, okončan je natječaj raspisan radi dovršetka procesa započetog prije godinu dana - imenovanja ravnatelja Gradske knjižnice.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Elsa je zaledila korzo i pretvorila grad u mjesto iz bajke

    Predstava na ledu, umjesto u kazalištu

    Elsa je zaledila korzo i pretvorila grad u mjesto iz bajke

    21.12.2018. | 21:00
    Članovi Klizačkog kluba „Medo", kroz 24 godine djelovanja, na ledenu su pozornicu postavili četrnaest poznatih bajki, a svake godine njihovo oživotvorenje pogleda oko dvadeset tisuća gledatelja. Elsu, Mašu, Aladdina, Štrumpfove i ostale junake crtanih filmova, večeras su preselil
    Članovi Klizačkog kluba „Medo", kroz 24 godine djelovanja, na ledenu su pozornicu postavili četrnaest poznatih bajki, a svake godine njihovo oživotvorenje pogleda oko dvadeset tisuća gledatelja. Elsu, Mašu, Aladdina, Štrumpfove i ostale junake crtanih filmova, večeras su preselil
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pozornica je večeras bila samo njihova

    Brodski mališani na kazališnim daskama

    Pozornica je večeras bila samo njihova

    18.12.2018. | 21:40
    Sve svoje talente, ali i plod vježbanja i rada tijekom cijele godine, na kazališnim su daskama danas imali priliku pokazati mali i nešto veći Brođani u tradicionalnoj 'Božićnoj zvijezdi'. Publika je gromoglasnim pljeskom nagradila svaku njihovu točku.
    Sve svoje talente, ali i plod vježbanja i rada tijekom cijele godine, na kazališnim su daskama danas imali priliku pokazati mali i nešto veći Brođani u tradicionalnoj 'Božićnoj zvijezdi'. Publika je gromoglasnim pljeskom nagradila svaku njihovu točku.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : U Brod se nekada doseljavalo a danas se iseljava

    ARHEOLOŠKA BRODSKA DUGOVJEČNOST

    U Brod se nekada doseljavalo a danas se iseljava

    13.12.2018. | 15:40
    "Značajno je da smo tijekom istraživanja došli do podataka kako je naseljavanje na ovom prostoru započelo s formiranjem prvih naselja u našim krajevima uopće, točnije s ranim neolitikom. Pozicija našeg grada bila je zanimljiva ljudima i prije osam tisuća godina, a kontinuirano se
    "Značajno je da smo tijekom istraživanja došli do podataka kako je naseljavanje na ovom prostoru započelo s formiranjem prvih naselja u našim krajevima uopće, točnije s ranim neolitikom. Pozicija našeg grada bila je zanimljiva ljudima i prije osam tisuća godina, a kontinuirano se
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Umrežavanje ustanove u kulturi i civilnog društva

    GALEROKAZ vrijedan 800 tisuća kuna

    Umrežavanje ustanove u kulturi i civilnog društva

    13.12.2018. | 11:00
    Projekt „Galerokaz" – Implementacija pripovjedačkih i lutkarskih vještina u muzejsku edukaciju Galerije Ružić, po modelu sudioničkog upravljanja javnog i civilnog partnerstva, vrijednosti je 799.628,85 kuna i provodi se u okviru instrumenta "Kultura u centru – potpora razvoju jav
    Projekt „Galerokaz" – Implementacija pripovjedačkih i lutkarskih vještina u muzejsku edukaciju Galerije Ružić, po modelu sudioničkog upravljanja javnog i civilnog partnerstva, vrijednosti je 799.628,85 kuna i provodi se u okviru instrumenta "Kultura u centru – potpora razvoju jav
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Vikendom sam ustajala u zoru i šuljala se tuđim imanjima'

    Sve kako bi upoznala skriveni svijet

    'Vikendom sam ustajala u zoru i šuljala se tuđim imanjima'

    24.11.2018. | 21:00
    Sandra je otkrila svijet koji je vrlo često u neposrednoj blizini svih nas, ali ga ne vidimo dok se uistinu ne potrudimo. Kako bi upoznala taj svijet, morala je ustajati vrlo rano, strpljivo čekati pokraj vode, hodati bez dozvole vlasnika po privatnim imanjima i potrošiti puno no
    Sandra je otkrila svijet koji je vrlo često u neposrednoj blizini svih nas, ali ga ne vidimo dok se uistinu ne potrudimo. Kako bi upoznala taj svijet, morala je ustajati vrlo rano, strpljivo čekati pokraj vode, hodati bez dozvole vlasnika po privatnim imanjima i potrošiti puno no
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Goran Milić ovaj tjedan u Slavonskom Brodu

    Održat će besplatnu radionicu

    Goran Milić ovaj tjedan u Slavonskom Brodu

    13.11.2018. | 11:00
    Slavonskobrodska Udruga Lima u svoj se projekt potrudila uključiti zvučna imena. Kao predavač 'Male filmske akademije', stoga, u Slavonski Brod, nakon Roberta Knjaza, stiže i legendarni televizijski voditelj i novinar Goran Milić. Pričat će, naravno, o dokumentarnom filmu. Nakon
    Slavonskobrodska Udruga Lima u svoj se projekt potrudila uključiti zvučna imena. Kao predavač 'Male filmske akademije', stoga, u Slavonski Brod, nakon Roberta Knjaza, stiže i legendarni televizijski voditelj i novinar Goran Milić. Pričat će, naravno, o dokumentarnom filmu. Nakon
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Milosrdne sestre sv. Križa u Brodu i Đakovu

    Muzej poziva na izložbu

    Milosrdne sestre sv. Križa u Brodu i Đakovu

    11.11.2018. | 11:50
    Sestre sv. Križa u Đakovo su došle na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1868., dok su u Brod na Savi, zahvaljujući gradskom fiziku dr. Dobroslavu Brliću, stigle 1898., i preuzele njegu bolesnika u Gradskoj bolnici.
    Sestre sv. Križa u Đakovo su došle na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1868., dok su u Brod na Savi, zahvaljujući gradskom fiziku dr. Dobroslavu Brliću, stigle 1898., i preuzele njegu bolesnika u Gradskoj bolnici.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Iz zaborava izvukao povijest Bunjevaca i Šokaca

    Za sve koji tragaju za prošlošću

    Iz zaborava izvukao povijest Bunjevaca i Šokaca

    6.11.2018. | 20:15
    Robert Skenderović uložio je gotovo dva desetljeća u istraživanje koje je započeo kao student. Jedan od motiva bila je i želja da dijelu jednog naroda vrati slavnu povijest koja im pripada te da na jedno mjesto stavi sve činjenice u kojima će moći ponovno pronaći sebe i prošlost
    Robert Skenderović uložio je gotovo dva desetljeća u istraživanje koje je započeo kao student. Jedan od motiva bila je i želja da dijelu jednog naroda vrati slavnu povijest koja im pripada te da na jedno mjesto stavi sve činjenice u kojima će moći ponovno pronaći sebe i prošlost
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Od etnoloških zbirki do priča i vrckavih igrokaza

    Toldi - najpopularniji brodski kroničar

    Od etnoloških zbirki do priča i vrckavih igrokaza

    3.11.2018. | 16:15
    "Nikada nisam imao potrebe ni za jedan hobi. Nisam igrao šah, pecao, skupljao marke, jer me moj posao ispunjavao 24 sata i ništa mi drugo nije trebalo. Presretan sam sa svojim životom i poslom. Prošao mi je u smijehu, pjesmi, igri..."
    "Nikada nisam imao potrebe ni za jedan hobi. Nisam igrao šah, pecao, skupljao marke, jer me moj posao ispunjavao 24 sata i ništa mi drugo nije trebalo. Presretan sam sa svojim životom i poslom. Prošao mi je u smijehu, pjesmi, igri..."
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Nagrada za čovjeka koji je ispričao stotine brodskih priča

    Sačuvao povijest Slavonskog Broda

    Nagrada za čovjeka koji je ispričao stotine brodskih priča

    2.11.2018. | 9:30
    Jedan je od rijetkih pojedinaca koji je uz profesionalno djelovanje u matičnoj ustanovi, svoje privatno vrijeme posvetio istraživanju i promoviranju kulturne i folklorne baštine, što i danas neumorno čini. Njegove knjige naziva '101 brodska priča', sastavljene od kolumni koje već
    Jedan je od rijetkih pojedinaca koji je uz profesionalno djelovanje u matičnoj ustanovi, svoje privatno vrijeme posvetio istraživanju i promoviranju kulturne i folklorne baštine, što i danas neumorno čini. Njegove knjige naziva '101 brodska priča', sastavljene od kolumni koje već
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Svečana primopredaja dijela ostavštine Gjure Pilara

    Bio je prvi hrvatski geolog

    Svečana primopredaja dijela ostavštine Gjure Pilara

    12.10.2018. | 12:15
    Pilarov praunuk Božidar Jančiković dio ostavštine koji se tiče geologije darovao je HPM-u, a dio koji se odnosi na privatni život slavnog geologa Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, čiji je predstavnik također bio na zagrebačkoj svečanosti.
    Pilarov praunuk Božidar Jančiković dio ostavštine koji se tiče geologije darovao je HPM-u, a dio koji se odnosi na privatni život slavnog geologa Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, čiji je predstavnik također bio na zagrebačkoj svečanosti.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Nastale kao “dio” vlastite poezije

    Grafike Matilde Müller

    Nastale kao “dio” vlastite poezije

    11.10.2018. | 11:30
    Grafike rađene tehnikama suhe igle, bakropisa i linoreza djela su umjetnice Matilde Müller, koja je osnovnu školu i Gimnaziju završila u Slavonskom Brodu, a diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu.
    Grafike rađene tehnikama suhe igle, bakropisa i linoreza djela su umjetnice Matilde Müller, koja je osnovnu školu i Gimnaziju završila u Slavonskom Brodu, a diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Nekada se uz Dunav dobro živjelo

    Znanstveni skup o Dunavu

    Nekada se uz Dunav dobro živjelo

    10.10.2018. | 15:00
    "Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu,
    "Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu,
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođanin ukazao na sličnosti rodnog grada s Luksemburgom

    Ima neka tajna veza

    Brođanin ukazao na sličnosti rodnog grada s Luksemburgom

    9.10.2018. | 18:40
    Luksemburg je imao čak dva reda glasija, a Slavonski Brod samo jedan. Na njima je kasnije nastao Sportsko-rekreativni centar „Klasije", a tako se ujedno i među 'domaćima' danas naziva taj dio grada.
    Luksemburg je imao čak dva reda glasija, a Slavonski Brod samo jedan. Na njima je kasnije nastao Sportsko-rekreativni centar „Klasije", a tako se ujedno i među 'domaćima' danas naziva taj dio grada.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Povijest sve manje privlačna

    Najbolji mladi povjesničari

    Povijest sve manje privlačna

    5.10.2018. | 14:15
    Premda se sličnosti uvijek mogu pronaći i s današnjim političkim zbivanjima, na natječaj pristiže sve manje radova mladih povjesničara pa se ista imena laureata ponavljaju nekoliko puta. Predstojnik Stanko Andrić, naglašava kako se trude da glas o nagradi dođe do svih odsjeka z
    Premda se sličnosti uvijek mogu pronaći i s današnjim političkim zbivanjima, na natječaj pristiže sve manje radova mladih povjesničara pa se ista imena laureata ponavljaju nekoliko puta. Predstojnik Stanko Andrić, naglašava kako se trude da glas o nagradi dođe do svih odsjeka z
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Saznali smo kad će biti obnovljena kuća Đure Đakovića

    Projekt vrijedan 1,4 milijuna kuna

    Saznali smo kad će biti obnovljena kuća Đure Đakovića

    28.9.2018. | 22:45
    Neovisno o pitanju našeg vijećnika Tekića, zastupnici HDZ-a iz Slavonskog Broda intenzivno rade na realizaciji više projekata, a jedan od njih je i obnova kuće Đure Đakovića u Varošu.
    Neovisno o pitanju našeg vijećnika Tekića, zastupnici HDZ-a iz Slavonskog Broda intenzivno rade na realizaciji više projekata, a jedan od njih je i obnova kuće Đure Đakovića u Varošu.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pečat kulturnom, povijesnom, turističkom značenju...

    Dolazi li na red i kuća IBM?

    Pečat kulturnom, povijesnom, turističkom značenju...

    24.9.2018. | 16:00
    Uz svu pomoć europskih sredstava i domaće pameti vrijedi vjerovati da će za godinu, dvije muzej Ivane Brlić Mažuranić konačno zaživjeti kao suvremeni i interaktivni prostor s multimedijalnim pristupom te kako će svojim sadržajem privlačiti posjetitelje svih 365 dana u godini.
    Uz svu pomoć europskih sredstava i domaće pameti vrijedi vjerovati da će za godinu, dvije muzej Ivane Brlić Mažuranić konačno zaživjeti kao suvremeni i interaktivni prostor s multimedijalnim pristupom te kako će svojim sadržajem privlačiti posjetitelje svih 365 dana u godini.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Izložba o zvjezdanim godinama brodske zborske glazbe

    U Muzeju Brodskog Posavlja

    Izložba o zvjezdanim godinama brodske zborske glazbe

    18.9.2018. | 16:00
    Mješoviti pjevački zbor RKUD-a Đuro Salaj, statusom amaterski zbor, kvalitetom pjevanja i interpretacije dosegao je naviše profesionalne razine i svrstao se među najbolje zborove Hrvatske i Jugoslavije.
    Mješoviti pjevački zbor RKUD-a Đuro Salaj, statusom amaterski zbor, kvalitetom pjevanja i interpretacije dosegao je naviše profesionalne razine i svrstao se među najbolje zborove Hrvatske i Jugoslavije.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto neki mogu, a Brod ne može?

    Magistrat i dalje zatvoren

    Zašto neki mogu, a Brod ne može?

    22.8.2018. | 16:00
    Mada svjesni uspavanosti naše administracije, bekonačnog čekanja na dozvole i koječega, ne možemo se oteti dojmu kako isti problem negdje drugdje rješavaju brže i bolje, kao primjerice u vukovarskom muzeju Vučedol, završenom za kratko vrijeme. Upravo on je primjer lijepo dizajnir
    Mada svjesni uspavanosti naše administracije, bekonačnog čekanja na dozvole i koječega, ne možemo se oteti dojmu kako isti problem negdje drugdje rješavaju brže i bolje, kao primjerice u vukovarskom muzeju Vučedol, završenom za kratko vrijeme. Upravo on je primjer lijepo dizajnir