Kultura : Ostalo

Objavljeno: 20.9.2017. u 15:15
Prikaza: 1353
|
Autor: Marija Radošević

Prvi znanstveni skup o povijesti vina

Vino je i lijek i otrov - ovisno o količini koju konzumiramo

MR/SBplus
Foto: MR/SBplusPrvi znanstveni skup o povijesti vina i vinogradarstva
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus

"Vino nije samo opojno piće, ono je i prehrambena namirnica. Postoji svjedočanstvo iz srednjeg vijeka da se u slučajevima rata, gladi, vino spašava, skriva. To je namirnica koja treba biti na svakom stolu. Dubrovački slučajevi jasno govore kako su dubrovačke vlasti u vremenima kada vina nedostaje, same ga kupovale na stranim tržištima i dijelile ih građanstvu."

SLAVONSKI BROD - Još u 16.vijeku, švicarski liječnik Paracelsus napisao je kako je  vino hrana, lijek i otrov – ovisno o količini koja se konzumira. Puno puta su stručnjaci tvrdili da je vino, pogotovo crno, zdravo, zbog čega ga mnogi nazivaju pićem bogova. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća dokazano je kako je smrtnost u Francuskoj opadala s rastom potrošnje vina.

 U Europi najviše vina kroz godinu popiju Francuzi s prosjekom od 46 litara, dok potrošnja vina u Hrvatskoj iznosi oko 28 litara godišnje po glavi stanovnika, što je u europskom prosjeku. 

O vinu i vinogradarstvu  danas je bilo riječi na prvom znanstvenom skupu pod naslovom „Vino i vinogradarstvo u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje",  (prvi dan je u Slavonskom Brodu a drugi i treći u Erdutu), čiji je cilj cjelovito osvijetliti društveno značenje vina i vinogradarstva u povijesti sjevernoistočnih i podunavskih krajeva. U tri dana raspoređena su 32 izlaganja, od proizvodnje vina u predrimskom razdoblju, oscilacije u vinogradarstvu u srednjem vijeku pa do značaja te gospodarske grane u suvremenom svijetu.

"Vino koje se proizvodilo u Srijemu, na padinama Fruške Gore, bilo je nesumnjivo najpoznatije i najcjenjenije vino kontinentalnih dijelova Ugarsko-hrvatskog kraljevstva u srednjem vijeku" u svom izlaganju je naveo Stanko Andrić, voditelj brodske podružnice Instituta za povijest. Ono je bilo dobro poznato i izvan granica kraljevstva i zauzimalo je važno mjesto u ukupnom ugarskom izvozu vina u druge zemlje. Još u 13 stoljeću bilo je, kaže, reguliramo, na koji način će kmetovi na Fruškoj Gori, proizvoditi vino. Kada se grožđe pobere, prvi mošt uzimaju bogataši a ono što ostane u prešama ostaje seljacima. A u vrijeme turskog osvajanja u 16.stoljeću kada su Osmanlije osvojili Srijemske Karlovce, izlili su nekoliko tisuća bačvi vina koje je teklo poput potoka prema Dunavu, nekoliko zanimljivosti naveo je Andrić.

Kako većina smatra  tema vina je  vezana uz jug europskog kontinenta, dok je sjever više posvećen pivu. No skup je pokazao da konkretno Slavonija, kao i cijela kontinentalna Hrvatska, ima što pokazati po pitanju uzgoja grožđa i proizvodnje vina, a želja skupa je pokrenuti nova istraživanja po pitanju vinogradarstva i vinarstva. O ulozi vina  u svakodnevici srednjovjekovnog Dubrovnika bavio se Gordan Ravančić, pomoćnik ravnatelja Instituta za povijest. 

"Poznato je da se i u bibliji vino spominje poglavito u sredozemnim kulturama ali i na kontinentu. Vino nije samo opojno piće ono je i prehrambena namirnica. Postoji svjedočanstvo iz srednjeg vijeka da se u slučajevima rata, gladi, vino spašava, skriva, to je namirnica koja treba biti na svakom stolu. Dubrovački slučajevi jasno govore kako su dubrovačke vlasti u vremenima kada vina nedostaje, same ga kupovale na stranim tržištima i dijelilo ih građanstvu" kazao je Ravančić. Takvih  svjedočanstava na području Slavonije nema, ali zna se da je još od rimskih vremena vino predstavljalo važnu prehrambenu namirnicu na stolu svakog pojedinca.  Slavonija, Srijem i Baranja od davnina spadaju u važne vinorodne i vinarske regije u kojima se vino proizvodilo za vlastite potrebe i za prodaju.

Na temu "Vinogradarstvo u brodskom brdu,  krajem 19 i početkom 20.stoljeća" govorila je Karolina Lukač, kustosica etnografskog odjela Muzeja brodskog Posavlja. "Iako se čini da ih nije bilo, ali postojale su razlike u načinu obrade vinograda između gospode i seljaka, a za to postoji više razloga, zbog veličine posjeda, načina obrade vinograda, ali i značenja vina u životu. Tako su se gospoda bavila vinom radi prodaje, a nekima je to bio jedini izvor prihoda, dok je  seljaku to bio jedan od sporednih poljoprivrednih poslova. Najpoznatiji vinogradari i vinari na brodskom području tada su biliBrlići, Popovići, slikar Josip Muravić...i ostale ugledne obitelji, a na izložbama, brodska su vina dobivala brojna priznanja" rekla je Lukač. Jedan od primjera nekada traženog vina je i današnji brodski suvenir - slatko  desertno vino Bermet, a bila je poznato  i rado traženo vino Ružica.  Hrvatska vina imaju povijest i prije 2500 godina, iz vremena drevnih grčkih doseljenika koji su ih proizvodili na južnodalmatinskim otocima Visu, Hvaru i Korčuli.  U izlaganju  pod nazivom Antički pisani izvori o vinu u Južnoj Panoniji, govorio je Josip Parat. Grci i Rimljani rado su pili vino što je imalo društvenu religijsku i kulturnu pozadinu. Rimljani su kasnije uznapredovali u proizvodnji vina a prvi glas o vinovoj lozi u Panoniji pronio je Strabon, naveo je Parat .

 Kao jedno od najpopularnijih alkoholnih pića u svijetu, vino se smatra  jednim od najvažnijih sastojaka europskih i svih  mediteranskih kuhinja. Znanstvenici kažu da su crna vina bogata flavonoidima najpoznatijim po svojim antioksidativnim svojstvima koja pomažu tijelu da se bori protiv kancerogenih, virusnih i alergijskih neprijatelja, pa i liječnici preporučuju  svaki dan  čašu vina uz ručak ili večeru. U Europi najviše vina kroz godinu popiju Francuzi s prosjekom od 46 litara, dok potrošnja vina u Hrvatskoj iznosi oko 28 litara godišnje po glavi stanovnika, što je u europskom prosjeku.  Na regionalnoj razini, potrošnja na kontinentu je manja od one u Primorju i Dalmaciji.

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Orsag

    Orsag

    Komentirano: 21.9.2017. | 7:31

    1

    Borat ja radim kod privatnika i radije cu financirat povijest naseg kraja nego izdrkavanja raznih fizicara ili matematicara od kojih nemam koristi, ajde za medicinare i mikrobiologe bar imam to. Nisam jedini koji tako misli tako da ti ne govoris u ime naroda. Sve ima svoju ulogu tako je svugdje. Svoje shelodon spike cuvaj kad ti budes morao na javne radove koje toliko zazivas.
    borat

    borat

    Komentirano: 20.9.2017. | 21:46

    2

    mazalo - svaki mjesec neki od njih dobivaju (bruto) i preko 40000 kn mjesečno. Što ti nije jasno? orsag - za takve zanimljivosti mi dajemo i više od četvrt milijuna kuna svaki mjesec. Vrijede li tta zabava i te zanimljivosti toliko? Istovremeno, oni koji to financiraju rade za minimalac i ne stignu se "zabaviti" tim tvojim zanimljivostima. Zbog toga serem na ove tzv. socijaldemokrate koji su paraziti iste vrste kao i ovi jebivjetri. Uz to, ozbiljni ljudi znaju da povijest nije nikakva znanost već pričice za malu djecu.
    Orsag

    Orsag

    Komentirano: 20.9.2017. | 21:39

    3

    Koliko je zanimljivo vidjeti nesto iz zivota ljudi sto traje toliko stoljeca i sto je ostavilo trag sve do danas. Otrgnuti zaboravu ovakve detalje, svaka cast.
    mazalo

    mazalo

    Komentirano: 20.9.2017. | 20:03

    4

    malo se informiraj pa ćeš vidjeti da niti kuna poreznih obveznika neće biti potrošena.
    mazalo

    mazalo

    Komentirano: 20.9.2017. | 20:01

    5

    ne vidim sto je ovdje sporno - BORAT. ali kako vidim nisi pročitao tekst pa lupetaš bez veze.
    borat

    borat

    Komentirano: 20.9.2017. | 17:59

    6

    Za što ovi paraziti troše novac poreznih obveznika. C,c,c,c ...... Treba to sve poslati na javne radove da ovaj narod konačno ima neke koristi od njih. Imate li imalo obraza paraziti?

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Svečana primopredaja dijela ostavštine Gjure Pilara

    Bio je prvi hrvatski geolog

    Svečana primopredaja dijela ostavštine Gjure Pilara

    12.10.2018. | 12:15
    Pilarov praunuk Božidar Jančiković dio ostavštine koji se tiče geologije darovao je HPM-u, a dio koji se odnosi na privatni život slavnog geologa Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, čiji je predstavnik također bio na zagrebačkoj svečanosti.
    Pilarov praunuk Božidar Jančiković dio ostavštine koji se tiče geologije darovao je HPM-u, a dio koji se odnosi na privatni život slavnog geologa Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, čiji je predstavnik također bio na zagrebačkoj svečanosti.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Nastale kao “dio” vlastite poezije

    Grafike Matilde Müller

    Nastale kao “dio” vlastite poezije

    11.10.2018. | 11:30
    Grafike rađene tehnikama suhe igle, bakropisa i linoreza djela su umjetnice Matilde Müller, koja je osnovnu školu i Gimnaziju završila u Slavonskom Brodu, a diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu.
    Grafike rađene tehnikama suhe igle, bakropisa i linoreza djela su umjetnice Matilde Müller, koja je osnovnu školu i Gimnaziju završila u Slavonskom Brodu, a diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Nekada se uz Dunav dobro živjelo

    Znanstveni skup o Dunavu

    Nekada se uz Dunav dobro živjelo

    10.10.2018. | 15:00
    "Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu,
    "Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu,
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođanin ukazao na sličnosti rodnog grada s Luksemburgom

    Ima neka tajna veza

    Brođanin ukazao na sličnosti rodnog grada s Luksemburgom

    9.10.2018. | 18:40
    Luksemburg je imao čak dva reda glasija, a Slavonski Brod samo jedan. Na njima je kasnije nastao Sportsko-rekreativni centar „Klasije", a tako se ujedno i među 'domaćima' danas naziva taj dio grada.
    Luksemburg je imao čak dva reda glasija, a Slavonski Brod samo jedan. Na njima je kasnije nastao Sportsko-rekreativni centar „Klasije", a tako se ujedno i među 'domaćima' danas naziva taj dio grada.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Povijest sve manje privlačna

    Najbolji mladi povjesničari

    Povijest sve manje privlačna

    5.10.2018. | 14:15
    Premda se sličnosti uvijek mogu pronaći i s današnjim političkim zbivanjima, na natječaj pristiže sve manje radova mladih povjesničara pa se ista imena laureata ponavljaju nekoliko puta. Predstojnik Stanko Andrić, naglašava kako se trude da glas o nagradi dođe do svih odsjeka z
    Premda se sličnosti uvijek mogu pronaći i s današnjim političkim zbivanjima, na natječaj pristiže sve manje radova mladih povjesničara pa se ista imena laureata ponavljaju nekoliko puta. Predstojnik Stanko Andrić, naglašava kako se trude da glas o nagradi dođe do svih odsjeka z
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Saznali smo kad će biti obnovljena kuća Đure Đakovića

    Projekt vrijedan 1,4 milijuna kuna

    Saznali smo kad će biti obnovljena kuća Đure Đakovića

    28.9.2018. | 22:45
    Neovisno o pitanju našeg vijećnika Tekića, zastupnici HDZ-a iz Slavonskog Broda intenzivno rade na realizaciji više projekata, a jedan od njih je i obnova kuće Đure Đakovića u Varošu.
    Neovisno o pitanju našeg vijećnika Tekića, zastupnici HDZ-a iz Slavonskog Broda intenzivno rade na realizaciji više projekata, a jedan od njih je i obnova kuće Đure Đakovića u Varošu.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pečat kulturnom, povijesnom, turističkom značenju...

    Dolazi li na red i kuća IBM?

    Pečat kulturnom, povijesnom, turističkom značenju...

    24.9.2018. | 16:00
    Uz svu pomoć europskih sredstava i domaće pameti vrijedi vjerovati da će za godinu, dvije muzej Ivane Brlić Mažuranić konačno zaživjeti kao suvremeni i interaktivni prostor s multimedijalnim pristupom te kako će svojim sadržajem privlačiti posjetitelje svih 365 dana u godini.
    Uz svu pomoć europskih sredstava i domaće pameti vrijedi vjerovati da će za godinu, dvije muzej Ivane Brlić Mažuranić konačno zaživjeti kao suvremeni i interaktivni prostor s multimedijalnim pristupom te kako će svojim sadržajem privlačiti posjetitelje svih 365 dana u godini.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Izložba o zvjezdanim godinama brodske zborske glazbe

    U Muzeju Brodskog Posavlja

    Izložba o zvjezdanim godinama brodske zborske glazbe

    18.9.2018. | 16:00
    Mješoviti pjevački zbor RKUD-a Đuro Salaj, statusom amaterski zbor, kvalitetom pjevanja i interpretacije dosegao je naviše profesionalne razine i svrstao se među najbolje zborove Hrvatske i Jugoslavije.
    Mješoviti pjevački zbor RKUD-a Đuro Salaj, statusom amaterski zbor, kvalitetom pjevanja i interpretacije dosegao je naviše profesionalne razine i svrstao se među najbolje zborove Hrvatske i Jugoslavije.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto neki mogu, a Brod ne može?

    Magistrat i dalje zatvoren

    Zašto neki mogu, a Brod ne može?

    22.8.2018. | 16:00
    Mada svjesni uspavanosti naše administracije, bekonačnog čekanja na dozvole i koječega, ne možemo se oteti dojmu kako isti problem negdje drugdje rješavaju brže i bolje, kao primjerice u vukovarskom muzeju Vučedol, završenom za kratko vrijeme. Upravo on je primjer lijepo dizajnir
    Mada svjesni uspavanosti naše administracije, bekonačnog čekanja na dozvole i koječega, ne možemo se oteti dojmu kako isti problem negdje drugdje rješavaju brže i bolje, kao primjerice u vukovarskom muzeju Vučedol, završenom za kratko vrijeme. Upravo on je primjer lijepo dizajnir
    SBplus.hr, Slavonski Brod : I za umjetnost su potrebni mišići

    Nakon uživanja, valja i pospremiti

    I za umjetnost su potrebni mišići

    20.8.2018. | 11:15
    Iz Slavonskog Broda odlazi 'Krleža' koji je mjesecima krasio prostor gradskog korza i podsjećao na pravu funkciju umjetnosti.
    Iz Slavonskog Broda odlazi 'Krleža' koji je mjesecima krasio prostor gradskog korza i podsjećao na pravu funkciju umjetnosti.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ponjave s porukama ljubavnog i erotskog karaktera

    Tijekom ljeta u MBP

    Ponjave s porukama ljubavnog i erotskog karaktera

    14.7.2018. | 20:00
    Najčešće se može vidjeti motiv gljive prikazane u presjeku, tako da stapka i klobuk podsjećaju na muški i ženski spolni organ te njihovo spajanje u ”akciji”.
    Najčešće se može vidjeti motiv gljive prikazane u presjeku, tako da stapka i klobuk podsjećaju na muški i ženski spolni organ te njihovo spajanje u ”akciji”.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Započela arheološka istraživanja

    Zona "Bjeliš"

    Započela arheološka istraživanja

    7.6.2018. | 11:30
    Grad Slavonski Brod je u proračunu za ovu godinu planirao iznos od milijun kuna za ulaganje u infrastrukturu zone „Bijeliš“ uključujući i konzervatorsko-istraživačke radove.
    Grad Slavonski Brod je u proračunu za ovu godinu planirao iznos od milijun kuna za ulaganje u infrastrukturu zone „Bijeliš“ uključujući i konzervatorsko-istraživačke radove.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođanin autor festivala na kojem sudjeluju svjetska imena

    3D umjetnost

    Brođanin autor festivala na kojem sudjeluju svjetska imena

    4.6.2018. | 10:00
    Umjetnici iz Španjolske, Južnoafričke Republike, Italije, Francuske i naravno iz Hrvatske oslikat će novih 700 četvornih metara.
    Umjetnici iz Španjolske, Južnoafričke Republike, Italije, Francuske i naravno iz Hrvatske oslikat će novih 700 četvornih metara.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Brod u znaku horrora, demona i Frankensteina

    MARSONIKON 7:

    Brod u znaku horrora, demona i Frankensteina

    29.5.2018. | 20:45
    Sedma konvencija znanstvene fantastike 'Marsonikon' i ove godine bit će održana u Tvrđavi Brod, a datum događanja je subota 9. lipnja.
    Sedma konvencija znanstvene fantastike 'Marsonikon' i ove godine bit će održana u Tvrđavi Brod, a datum događanja je subota 9. lipnja.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Igoru Luliću uručena nagrada za fotografiju Slavonije

    Foto natječaj „Volim svoju županiju

    Igoru Luliću uručena nagrada za fotografiju Slavonije

    25.5.2018. | 11:32
    Više od 1300 amaterskih i profesionalnih fotografa svojim je radovima promoviralo ljepote svih krajeva Republike Hrvatske, a najboljima su uručene nagrade.
    Više od 1300 amaterskih i profesionalnih fotografa svojim je radovima promoviralo ljepote svih krajeva Republike Hrvatske, a najboljima su uručene nagrade.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Igoru Luliću treće mjesto za fotografiju

    "Volim svoju županiju"

    Igoru Luliću treće mjesto za fotografiju

    15.5.2018. | 18:05
    Svečano proglašenje pobjednika i dodjela nagrada predviđena je za 24. svibnja, a prvo izdanje ovogodišnje izložbe ugostit će Šibenik.
    Svečano proglašenje pobjednika i dodjela nagrada predviđena je za 24. svibnja, a prvo izdanje ovogodišnje izložbe ugostit će Šibenik.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Gostujuća izložba Tehničkog muzeja Nikola Tesla

    Ne propustite

    Gostujuća izložba Tehničkog muzeja Nikola Tesla

    9.5.2018. | 10:40
    Gostujuća izložba Tehničkog muzeja Nikola Tesla priređena je povodom obilježavanja 400. obljetnice izdavanja knjige Machinae novae (Novi strojevi) Fausta Vrančića, prvog hrvatskog inženjera i najznačajnijeg hrvatskog konstruktora i tehničkog pisca na prijelazu iz 16. u 17. stolje
    Gostujuća izložba Tehničkog muzeja Nikola Tesla priređena je povodom obilježavanja 400. obljetnice izdavanja knjige Machinae novae (Novi strojevi) Fausta Vrančića, prvog hrvatskog inženjera i najznačajnijeg hrvatskog konstruktora i tehničkog pisca na prijelazu iz 16. u 17. stolje
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Što su arheolozi radili u prošloj godini?

    Muzej Brodskog Posavlja

    Što su arheolozi radili u prošloj godini?

    9.5.2018. | 10:20
    Riječ je o razmjeni iskustava na istraživanjima protekle godine, kao i o problemima s kojima su se sretali, kazao je Josip Lozuk, viši kustos u arheološkom Odjelu MBP.
    Riječ je o razmjeni iskustava na istraživanjima protekle godine, kao i o problemima s kojima su se sretali, kazao je Josip Lozuk, viši kustos u arheološkom Odjelu MBP.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Srušena kuća Đure Đakovića

    U Brodskom Varošu

    Srušena kuća Đure Đakovića

    5.5.2018. | 13:20
    Kuću namjeravamo, od temelja do krova, obnoviti sa zdravim građevinskim materijalom iz same Đurine kuće ili takve kakvoće iz njoj sličnih, a srušenih kuća, kazala je onomad pročelnica Željka Perković.
    Kuću namjeravamo, od temelja do krova, obnoviti sa zdravim građevinskim materijalom iz same Đurine kuće ili takve kakvoće iz njoj sličnih, a srušenih kuća, kazala je onomad pročelnica Željka Perković.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Djeca vladaju gradom Slavonskim Brodom do 20. travnja

    Od danas smo u svijetu Ivaninih bajki

    Djeca vladaju gradom Slavonskim Brodom do 20. travnja

    15.4.2018. | 19:40
    Gita i Hlapić su obećali kako će "gradom ovih dana vladati ljubav, poštenje i pravda" dok je šestogodišnji tintilinić Jakov Klic poželio da u "ovome gradu ne bude svađe, da nema smeća, da sve bude prekrasno čisto i da cijene budu niže, naročito vode koju nedavno nismo imali".
    Gita i Hlapić su obećali kako će "gradom ovih dana vladati ljubav, poštenje i pravda" dok je šestogodišnji tintilinić Jakov Klic poželio da u "ovome gradu ne bude svađe, da nema smeća, da sve bude prekrasno čisto i da cijene budu niže, naročito vode koju nedavno nismo imali".
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :