2436
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Život i smrt su neraskidivo vezani što potvrđuju i arheološki nalazi najnovijih dvaju izložbi postavljenih u Muzeju brodskog Posavlja. Prva, "Ispričat ću ti priču", govori o običajima pokapanja u antičkom Zadru, a prema riječima autorice, više kustosice Arheološkog muzeja Timke Alihodžić, izložba je nastala nakon dugogodišnjeg istraživanja i obrade građe.
"Arheološki muzej ima podatke za oko 2500 istraženih grobova iz antičkog perioda, od 1. do 4.stoljeća. To je vrijeme kad se u Zadru mrtve pokapalo na dva načina, spaljivanjem ili skeletnim sahranjivanjem. Prva tri stoljeća bilježe puno priloga koji pokazuju statusne simbole pokojnika", kazala je. A izdvojili su četiri priče: Tko je bila osoba pokopana u grobu 11?, Jedan grob, četiri imena, pet priča, Tko je donio sifilis u Zadar, Kolumbo zasigurno nije?, Dama s Relje i Omnia mea mecum porto.
Prilikom ispraćaja najmilijih tada se nije štedjelo, u grob su se stavljale najdraže stvari pokojnika, što potvrđuje niz pronađenih lijepih predmeta u staklenim vitrinama, na temelju kojih se moglo utvrditi radi li se o ženi ili muškarcu, o pisaru, liječniku,stolaru...Tako se može vidjeti niz staklenih posudica u kojima se mogla čuvati kozmetika za farmaciju do kućanskih predmeta poput ulomka čaše s grčkim natpisom na kojem piše "sretno živi" te toaletni pribor žene-ogledalo, ukosnice i rijetki primjer zlatne mrežice sa zlatnom trakom. Izložen je i zlatni te nakit od jantara i od kosti, kao i urne u koje su stavljani ostaci pokojnika. Najneobičniji je, prema mišljenju autorice, jedan siromašni skeletni grob u kojem su nađene skromne posudice bez stakla i nakita, no rezultati su potvrdili iznimno zanimljivu analizu po kojoj je pokojnik bolovao i umro od sifilisa što pomiče granicu ranijih tvrdnji da je sifilis došao s Kolumbom. To potvrđuje postojanje prostitucije koja je bila zakonom dopuštena, povlači i malo znanja o medicini..." kaže autorica izložbe. Robovi i sirotinja pokapani su u velike zajedničke rake.
Dio nalaza s brodsko posavskog područja, pronađenih tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja tijekom sanacije Trga I.B.Mažuranić 2002. i 2003. godineje također su izloženi kako bi se usporedili s grobovima otkrivenim na zadarskom području.
Naši su bili zemljani grobovi s puno manje priloga nego na njihovom području. Nađeno je keramičko posuđe, vrč kojim se gasila pogrebna lomača, jer su svi pronađeni grobovi bili paljevinski, a njihovi ostaci nisu stavljani u urnu nego su bili rasuti po grobnoj jami. Nađene su i čaše, lonci, stakleni balzamarij koji je služio za pohranu mirisa", rekla je Ivana Artuković Župan, kustosica MBP.
A u vitrini su izloženi ostatci nađeni u grobu žene koja je nosila panonsku nošnju, tu je i kovčežić za zasunom za zaključavanje, keramička lampica koja je služila da bi se pokojnicu svjetlom ispratilo u drugi svijet te novčić s kojim se plaćao prijevoz u podzemni svijet. Svakako antički nalazi potvrđuju kako na brodskom području nije bilo klasičnog rimskog naselja kao u Zadru s bogatim Rimljanima, već se radilo o siromašnom domaćem stanovništvu. (Možda bismo paralelu mogli povući i s današnjim vremenom,nap.a).
Izložba prilagođena i osobama oštećenog sluha
Posebnost ove izložbe je u tome što je prilagođena i osobama oštećenog vida. Dok ih glas s CD-a vodi kroz rekonstrukciju groba oni slušajući priču mogu dodirivati predmete i doživjeti sve što ostali mogu vidjeti.
Drugi dio izložbe "U potrazi za dalmatinskim neandertalcima" predstavlja rezultate istraživanja na području Jadrana. Riječ je o prezentaciji završnih istraživanja projekta koji je vodio prof.Ivor Karavanić i Filozofskog fakulteta u Zagrebu te suautorica izložbe Natalija Čondić, također viša kustosica zadarskog Muzeja. Riječ je o vremenu koje seže 40-ak tisuća godina prije Krista kada su na području Hrvatske i Europe živjeli neandertalci na izmaku svoje kulture. Od niza lokaliteta na Jadranu, obuhvaćeno je nekoliko nalazišta u pećinama i na otvorenom te podvodno nalazište u srednjem paleolitiku što će u budućnosti možda postati i turistička atrakcija.Velika pećina Kličevica kod Benkovca jedna je od tih koja bi mogla postati zanimljiva u otkrivanju priče "Put neandertalca".
A o tome kako su izgledali i živjeli neandertalci, ljudi od prije 200-tinjak tisuća godina koji su izumrli prije 40-etak tisuća godina a bili su nastanjeni u Europi, Bliskom istoku i dijelu Azije do južnog Sibira, ispričao je prof.Karavanić."Bili su prosječno niži od današnjih ljudi, velike mišićne mase, bačvastih prstiju, krupnih jakih kostiju, dobro prilagođenih hladnoj klimi. Bili su vrlo spretni lovci, u organiziranom lovu što ukazuje na njihove sposobnosti. Također, oni su prvi u ljudskoj povijesti ukapali svoje mrtve i izražavali im počasti a možda su imali i neke religijske nazore u smislu vjere u zagrobni život. Neke od svojih poruka prenosili su simboličnim putem u vidu korištenja osobnih ornamenata",navodi Karavanić
U Hrvatskoj su najčuvenija dva nalazišta, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Krapina i Vindija) gdje su pronađeni fosilni ostaci neandertalca. U Dalmaciji je pronađen niz nalazišta (kod Kaštela, Benkovca) prema tipičnom oruđu koje su izrađivali, no zanimljivo je i podvodno nalazište Resnik te na otocima, (Veli rat na Dugom otoku), što znači da su u to vrijeme otoci bili sastavni dio kopna i da su mnoga nalazišta potopljena i uništena djelovanjem valova.