2116
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Marko Kevo iz Iloka, Mihael Sučić iz Valpova i Hrvoje Pavić iz Čepina mladi su povjesničari i laureati ovogodišnjeg natječaja kojeg je Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest raspisala ovog proljeća.
Riječ je o natječaju za „Nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje” , koji Podružnica raspisuje već treću godine s ciljem promicanje istraživanja povijesti sjeveroistočnog dijela Hrvatske (Slavonije, Srijema i Baranje), kao i poticanje historiografskog istraživanja i pisanja u najmlađoj populaciji, akademskoj i izvanakademskoj, s tim da se na natječaj primaju radovi autora ne starijih od 26 godina.
Ove godine na natječaj je pristiglo sedam radova. A prema odluci Povjerenstva Podružnice za ocjenu radova, u sastavu: dr. sc. Zlata Živaković-Kerže, dr. sc. Stanko Andrić, dr. sc. Suzana Leček, dr. sc. Robert Skenderović i dr. sc. Milan Vrbanus, kao najbolji izabrani su radovi: na prvom mjestu Marka Keve - "Hrvatsko-srbijanska granica kao sjeme razdora između hrvatskog i vojvođanskog partijskog vodstva tijekom Drugog svjetskog rata", zatim na drugom Mihaela Sučića - "Između potencijala i stvarnosti – demografska kretanja i stočarsko-ratarski problemi trgovišta Valpovo u prvoj polovici 18. stoljeća" te kao treći rad onaj Hrvoja Pavića - "Ivan Kapistran I. pl. Adamovich de Csepin (1726. – 1808.)".
- Ovaj natječaj i priznanja za naš rad predstavlja jedinstven trud i zalaganje jedne ustanove, kakva je Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, da mlađem naraštaju daju mogućnost za dokazivanje u struci. S toga je ovaj natječaj posebno vrijedan - kazao je autor prvonagrađenog rada, Marko Kevo koji je u jednom dijelu osnove svoga nagrađenog rada koristio diplomski rad, a onda ga proširivao i nadograđivao podacima koji su pokazali kako, kada je u pitanju međurepubličko određivanje granica u razdoblju Drugog svjetskog rata, stajališta partije koja su se prikazivala kao jedinstvena u osnovi to nisu bila. Zabilježeno je razmimoilaženje čak i unutar hrvatskog vodstva gdje nije bilo jedinstvenog mišljenja koje bi se vodilo zaštitom hrvatskih interesa, kaže autor Kevo.