3106
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Dvorana slavonskobrodskog studija, dislociranog osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, u utorak navečer bila je prepuna studenata, budućih učitelja, koji su se željeli pobliže upoznati s Velikim rječnikom hrvatskog standardnog jezika (VRH), najvećeg do sada, koji predstavlja vrhunac leksikografske produkcije.
Suradnjom Fakulteta i Školske knjige, predstavljen je uz Dane hrvatskog jezika.
Poznato je kako se Hrvati preko četiri stoljeća bave leksikografijom, riječi svoga jezika stavljaju u rječnike. - Povijest hrvatskog jezika je vrlo burna. Početkom 20. stoljeća, Zagorka je zaustavljala ljude na zagrebačkim Kamenitim vratima koji su govorili na njemačkom i mađarskom jeziku i govorila: "Molim vas govorite hrvatski.". Krleža se borio za hrvatski jezik, a ove godine obilježavamo pola stoljeća od deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog jezika - podsjetila je Miroslava Vučić, urednica u Školskoj knjizi. Kaže kako je, sad već davna, 1976. godina prijelomna i značajna za povijest hrvatskog jezika, jer su tadašnji jezikoslovci i intelektualci stavili točku na "i", rekavši kako se jezik kojim se govori mora zvati hrvatski. On ima svoju strukturu, morfologiju i svoju povijest.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, doslovno je ogromna, teška, velika knjiga koja broji 1800 stranica, a namijenjena je najširem krugu korisnika, odnosno svima koji žele bolje znati ili naučiti hrvatski jezik. Na rječniku je radilo 2000 suradnika pod vodstvom najvećih jezikoslovaca.
- Gradili su ga sedam godina. Radi se o najvećem do sada objavljenom rječniku hrvatskog jezika, koji ima 120 tisuća natuknica. Da bi ih se objasnilo upotrijebljeno je čak četiri milijuna riječi. Rječnik je poseban po tome što je u sebe ugradio sva znanja i iskustva dosadašnjih rječnika i dodao nešto novo. Svaka je riječ oprimjerena sintagmom ili cijelom rečenicom. Time se postiglo da se za nepoznatu riječ, uz komplicirano lingvističko objašnjenje, daje i ta riječ u kontekstu, pa stvar postaje jasna. To je novum VRH-a - pojašnjava urednica Školske knjige.
S jedne strane je izvrstan, dodaje Vučić, za sve one kojima je hrvatski materinji jezik, ali je i nezaobilazno štivo za sve one koji ga danas uče. "Više se prema hrvatskom jeziku ne smijemo ponašati kmetski kako smo se ponašali u prošlosti, jer su s nama upravljali Beč, Budimpešta ili Beograd. To je danas 24. službeni jezik Europske unije, drevni, bogati jezik s velikom književnošću i prošlošću i moramo motivirati druge da ga počnu učiti, govoriti i da dolaze u Hrvatsku".
Novinare i studente zanimalo je koliko hrvatski jezik kvare germanizmi, turcizmi...osiromašujemo li ga uvođenjem stranih riječi čije se značenje često ne poklapa s hrvatskom riječi (tiskanje, printanje). - Prije par stotina godina ljudi su se čudili riječima bubreg, čarapa, boja...(turcizmi) koje mi danas više ne osjetimo, a većina i ne zna da je riječ o turcizmima. Kada bismo danas došli na morbidnu ideju i počistili sve tuđice iz hrvatskog jezika, bojim se da bi se hrvatski jezik sveo na svega nekoliko stotina riječi, gdje bi bilo najviše veznika i prijedloga. To bi se isto dogodilo i engleskom kad bi izbacili sve latinske riječi, francuske i njemačke.
Jezik je živa stvar, naglašava Vučić, odgovarajući na pitanje za sve češće korištenu novotariju, jeste li "lajkali" nešto, (anglizam-žargonski izraz a znači sviđati se, dopadati). - Ona ima sve oblike hrvatskog jezika, (ja lajkam, ti lajkaš...) ima sva glagolska vremena, počeo se ukorjenjivati u hrvatski jezik, a za 50 ili 100 godina nitko neće znati da to nije hrvatska riječ. Jezik koji se ne obogaćuje u svakodnevnoj komunikaciji, definitivno umire - kaže.
No problematičnim Vučić smatra unošenje engleske strukture u hrvatski jezik – poput primjerice rečenog "Zagreb film festival" umjesto "Zagrebački filmski festival". Zbog toga je potrebno educirati posebice mlade ljude. Njegovati jezik ne znači pak getoizaciju, zatvaranje i prevođenje u samo hrvatsku terminologiju, jer bi takav akademski jezik razumjeli samo malobrojni jezikoslovci. Ono, naime, što je postala praksa hrvatskog jezika što govore aktivni govornici treba ući u standard.
Posebnost VRH-a je i njegova digitalna inačica. On je naime digitaliziran i dostupan korisnicima i kupcima na svim operativnim modernim sustavima, navodi Krešimir Serdarušić, voditelj odjela digitalnog razvoja multimedije Školske knjige. Svaki primjerak knjige, naime, ima i kod koji služi za prijavu na mrežnoj stranici Školske knjige. Naglašava i kako je posebnost digitalne inačice, konstantno ažuriranje same publikacije (update).
- Također je riječ o prvom rječniku Školske knjige (a ima ih preko 70) koji je digitaliziran, a nakon njega smo digitalizirali i zlatni hrvatski pravopis i povezali ga s VRH-om. Digitalizirani su i udžbenici pa se dolazi do situacije da se u udžbenicima koriste rječničke natuknice i stvara velika baza podataka - kao nacionalno bogatstvo u najširem smislu riječi - zaključuje Serdarušić.
Među 120 tisuća riječi u VRH - u nalaze se i jednakovrijedne riječi za količinu - hiljada i tisuća. Hiljada je grecizam a ne srbizam, a tisuća je staroslavenska riječ. I jedno i drugo su hrvatske riječi, jedna iz grčkog a druga iz latinskog jezika. I ne postoji pravilo po kojem bi se hiljada sustavno trebala zamijeniti tisućom. A staroslavenska tisuća je srpska koliko i hrvatska.