SLAVONSKI BROD - Steve Daskos, Kanada, Ontario, 15 Lavender PL Woodbridge, ON, L4L 4B3, jedini osnivač i direktor trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću CRNI ČELIK iz Zagreba, Roberta Frangeša Mihanovića 9 - nakon što je kao na tekućoj vrpci mijenjao tekst objave u zagrebačkom Sudskom registru (25., 28. i 29. kolovoza te 5. i 6. rujna 2017. godine) trenutno, sa suosnivačem i članom uprave Hamad M A A Alwazzan, Kuvajt, Salah Abdulrahman Al Abdaly, House 40, Block 1, Plot 3, upravlja sa, zasad, 20 tisuća kuna temeljnog kapitala tvrtke.
Ta dva čovjeka, s njihovom malom firmom za velike poslove, 13. rujna 2017. godine, protresli su hrvatsku poslovnu javnost slanjem obvezujuće ponude za ulaganje 250 milijuna kuna u kapital društva Đuro Đaković.
Hrvatsku agenciju za nadzor (HANFA) i Zagrebačku burzu d.d., o tome je izvijestila Uprava Đure Đakovića te informaciju objavila na službenim stranicama Grupe.
Kako je iz svojih izvora saznao SBplus, Al-Wazzan je već godinama partner Đuri Đakoviću u poslovanju na kuvajtskom tržištu. Naime, kuvajtski zakoni inzistiraju da stranci koji posluju s obrambenim sektorom u Kuvajtu, u toj zemlji, moraju imati poslovnog partnera koji ih zastupa. U slučaju Đure Đakovića, zadnjih sedam godina, bila je to Al-Wazzan grupa.
Potpuno razumljiva i očekivana posljedica te
obvezujuće ponude uzrok je rastu cijena dionica Đure Đakovića za više od 10
posto, što je na svojim službenim stranicama registrirala Zagrebačka burza.
Tko su Daskos i Alwazzan?
Al Wazzan grupa osnovana je prije 60 godina, a čini ju 30-ak tvrtki koje se bave, između ostalog, telekomunikacijama, zdravstvom, maloprodajom, zaštitom...
Hamad Mohammad Al Wazzan je predsjednik Al Wazzan grupe, a obitelj Al Wazzan jedna je od najmoćnijih u Kuvajtu.
Poznato je kako je Đuro Đaković, svojevremeno, u Kuvajt izvezao tenkove M-84AB MBT (nadograđeni M-84) koji je prilagođen kuvajtskoj vojsci te se, opravdano, nadaju poslu u njihovoj reviziji ili nadogradnji. Već dvije godine čekaju kuvajtske vlasti da odluče čija će borbena oklopna vozila kupiti te kako će ona biti opremljena, jer su u tom poslu ušli u uži izbor. To bi za njih, kažu, bio posao stoljeća.
Prije dvije godine, u Slavonskom Brodu bila je vojna delegacija Ministarstva obrane
i kuvajtske vojske „kako bi, u sklopu natječaja za nabavu borbenih oklopnih
vozila, upoznali se s proizvodnim mogućnostima tvrtke Đuro Đaković Specijalna
vozila".
Uvjeti za ulaganje
Budući da je u pitanju ozbiljan i velik posao, ponuditelj ulaganja svoju su obvezujuću ponudu uvjetovali zahtjevom "da Glavna skupština Đure Đakovića, 21. rujna 2017. godine, donese:1. Odluku o povećanju temeljnog kapitala društva ulozima u novcu od strane Društva Crni čelik d.o.o. u iznosu od 250.000.000,00 kn izdavanjem novih dionica, nominalnog iznosa 20,00 kn po dionici i po cijeni od 20,00 kn po dionici, uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara, a što će u konačnici predstavljati više od 50% ukupnog vlasništva Društva;
2. Odluku o davanju odobrenja za stjecanje dionica od strane društva Crni čelik d.o.o. bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje;
3. Odluku o izboru četiri od ukupno sedam članova Nadzornog odbora na mandatno razdoblje koje će isteći najkasnije 60 dana od dana provedbe upisa povećanja temeljnog kapitala Društva od strane društva Crni čelik d.o.o.
Nadalje,
društvo Crni čelik d.o.o. navodi da im je jedini interes u dokapitalizaciji
Društva sudjelovati s gore navedenim iznosom i pod gore navedenim uvjetima. Ni
u jednom drugom slučaju Crni čelik d.o.o. nema namjeru sudjelovati u povećanju
temeljnog kapitala Društva. (...).
Tomislav Mazal, predsjednik i Marko Bogdanović, član Uprave Đuro Đaković Grupe
Ako uspije, Uprava Đure Đakovića u Slavonski Brod donijet će posao stoljeća
Uprava Đure Đakovića je mišljenja da ponuđeni iznos od strane društva Crni čelik d.o.o. uvelike zadovoljava sve potrebe Društva za financijsku konsolidaciju Društva, ulaganje u razvoj te u partnerstvu s ponuditeljima stvara realnu osnovu za izlazak na inozemna tržišta te stvaranje odgovarajućeg boniteta prema kreditnim institucijama.
S obzirom na činjenicu da Uprava Društva više od godinu dana intenzivno radi na animiranju i privlačenju potencijalnih ulagača u kapital Društva i da je prvi pokušaj izlaska na tržište kapitala prošao neuspješno, a u drugom je dosegnut minimalni iznos sredstava, Uprava smatra da trenutno na tržištu nema drugih zainteresiranih ulagača te da je ovo ponuda koja za Društvo predstavlja upravo ono što mu je potrebno".
Dakle, usvoji li Skupština Đure Đakovića uvjete
koje je pred nju stavio Crni čelik, četvrtak 21. rujna 2017. godine, bit će
upisan masnim slovima u povijest nekadašnjeg jugoslavenskog giganta i nositelja
razvoja ovog dijela Slavonije.
Iz povijesti
Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod
na Savi
(Erste sudeslavische Wagon, Machinen und Bruckenbau A.G. Brod A.
Save)
17. II 1921. – održana je glavna osnivačka skupština dioničara i upis u trgovački registar te je započela izgradnja tvorničkih zgrada, a osnivači su bili: Prva Hrvatska štedionica u Zagrebu; Slavonija d.d. za industriju drva u Brodu; Slavonsko trgovačko društvo ugljena Kauffman i drugovi u Brodu na Savi; Tvornica za strojeve i željezničku opremu Kistarcs; Jugoslavenska banka d.d. u Osijeku.
Zadatak Tvornice bio je gradnja i
popravak vagona i lokomotiva, željezničkih mostova i mosnih
konstrukcija, fabrikacija strojeva i svakovrsnog saobraćajnog oruđa i
opreme, podizanje i tjeranje pomoćne industrije koja je u savezu sa svim
tim proizvodima, preuzimanje izgradnje i opreme željeznica, pogon
željeznica pod vlastitom upravom ili zajedno s drugima i sl.
Generalnim ravnateljem imenovan je Andrija Kiraly, a upravnim ravnateljem Mavro Donath.
1921. – izgradnja tvorničkih zgrada je započela u svibnju
1922. – tvornica je u lipnju započela proizvodnju i popravak vagona
1923. – tvornica zapošljava 1200 radnika
Svakom Brođaninu i 'Đurincu' trebalo bi biti poznato
1986. – u Đuri Đakoviću zaposleno je ukupno 16.339 radnika.
Izgleda, nakon 96 godina, Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova d.d., vraća se kući - postaje privatno vlasništvo pod kontrolom međunarodnog kapitala. 'Crni čelik' ovladat će 'crvenim' i prostorom u kojem se 'kalio čovjek'.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
zorro201621.09.2017. u 14:31
E, @livada, vidi se da si specijalac, kad tako možeš napisati za ĐĐ Industrijska rješenja, tj. da se „počiste“. Znači da si upoznat s tim čišćenjem, a Mazal izađe pred radnike i kaže da nije tu bio 3 godine. Sramota... Prikaži sve za predsjednika uprave firme u kojoj više ne radi ni 1000 radnika, a ti još priželjkuješ čišćenje. Daj bože da tebe to čišćenje snađe pa da čujemo drugu pjesmu iz tvojih usta. U ĐĐ Industrijska rješenja su dovedeni kadrovi koji nikad veze s ĐĐ nisu imali, a upravljaju na način na koji može bilo tko upravljati. Ići u Grupu, nekadašanji Holding i tamo naćuliti uši i slušati što ovi pametnjakovići imaju za reći i onda mahati repom i doći nazad i preseravati se, otpuštati radnike, a svoje uhljebe zadržavati. @livada, zovu te ljudi u Industrijska rješenja da doživiš pročišćavanje. Sve ili skoro sve poslove koje su našli i pokušali ugovoriti radnici Industrijskih rješenja, uprava je odnijela u Zagreb tamošnjim firmama, a ovdje ostavila da se posao radi i stvaraju gubitci. Koliko smo uspjeli saznati, Specijalna vozila su veći gubitaš od Industrijskih rješenja, ali o tome nitko ne piše. Čudno ili znakovito? Također saznajemo da je održana Glavna skupština Industrijskih rješenja na koju nisu pozvani dioničari. Da li je i to čudno ili „samo“ protuzakonito? O poslu stoljeća, možda da se neki prisjete posla stoljeća s Yugom i izvozom u Ameriku.
- Prikaži sve komentare
-