3772
Prikaza
0
Komentara
BOSANSKI BROD - Četiri mjeseca nakon otcijepljenja Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije, 24. listopada 1991. godine, od svojih zastupnika u Skupštini BiH, Srbi su formirali posebnu Skupštinu, a 21. studenog ta Skupština objavila je da sve općine i mjesne zajednice te naseljena mjesta gdje je više od 50 posto stanovnika glasalo da Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji, postaju dijelom "srpskih autonomnih teritorija".
Na sv. Stefana, 9. siječnja 1992. godine, Skupština je usvojila deklaraciju objave "Republike Srpske Bosne i Hercegovine". Republika se trebala sastojati, ne samo od svih područja gdje su Srbi bili većina nego i od "mjesta gdje je srpski narod (ostao) u manjini zbog genocida koji je nad njim izvršen tijekom Drugog svjetskog rata".Europska zajednica priznala je nezavisnost Bosne i Hercegovine 6. travnja 1992. godine, a dan kasnije tzv. "Republika Srpska Bosne i Hercegovine" proglasila je nezavisnost. Od 12. kolovoza, RSBiH prestaje upotrebljavati riječi "Bosna i Hercegovina" i od tada, službeno, naziva se tek "Republika Srpska".
Još 12. svibnja 1992. godine, tijekom sjednice Skupštine bosanskih Srba, Radovan Karadžić je objavio šest "strateških ciljeva" srpskog naroda u Bosni i Hercegovini:
1. Uspostaviti državne granice koje bi odvojili srpski narod od druga dva
naroda.
2. Uspostaviti koridor između Semberije i Bosanske
krajine.
3. Uspostaviti koridor u Podrinju, što znači ukinuti stanje Drine kao granicu
srpskih država.
4. Uspostaviti granicu na Uni i Neretvi.
5. Podijeliti Sarajevo u
srpske i bošnjačke dijelove, te uspostaviti sposobne državne vlasti u oba
djela.
6. Osigurati pristup moru.
Osim pristupa moru, tijekom rata od 1992. do 1995., Srbi su svojih pet ciljeva ostvarili u cijelosti. Međunarodna zajednica tvrdi etničkim čišćenjem i ograničenim genocidom.
Budući da su Srbi svoje ratne uspjehe slavili tako što su 9. siječanj proglasili Danom, te i takve, Republike Srpske, aktualni predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakir Izetbegović, odlučio je Ustavnom sudu BiH uputiti apelaciju, a ta, ne baš cijenjena, najviša državna pravosudna institucija, apelaciju je prihvatila te Dan republike Srpske proglasila neustavnim.
Reagirajući na tu odluku odlučno, samouvjereno i kurčevito - kako to samo on zna i zasad može - aktualni predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, odluku niškoristi suda odlučio je iskoristiti za osobne, stranačke i svesrpske potrebe. Odlučio je organizirati referendum protiv zabrane najveće srpske slave u BiH i na taj način sebe učvrstiti kao vožda, stranci pomoći da na lokalnim izborima iduće nedjelje pobjedi, a ostale srpske stranke svrstati "u potiljak" iza svog Saveza, k'o biva Nezavisnih i k tome Socijaldemokrata (SNSD).
Sjećajući se kako je dva dana nakon provedenog referenduma o osamostaljenju BiH - 3. ožujka 1992. godine - u Bosanskom Brodu izbio rat, potpisani novinari odlučili su provjeriti kako teče srpski referendum koji bi, kako kažu svi Bošnjaci i neki Hrvati, trebao obraniti simbol začeća tog rata i njegove posljedice.Ne samo u Bosanskoj Posavini ugledni novinar i glazbenik, Senad Žepčan (SDP), urednik portala Kolibe Online, bio nam je domaćin u dvorištu katoličke crkve u Donjim Kolibama i komentirao tijek referenduma.
Katolički svećenik, u kojeg pretpostavljeni iz Sarajeva polažu velike nade zbog njegova izvornog odnosa prema vjeri i Crkvi te revnosnog i brižnog služenja 50-ak vjernika u bosansko-brodskoj i donje-kolibarskoj župi, Željko Vlajić, također je za SBplus komentirao tijek referenduma s posebnim naglaskom na činjenicu da nikakvih implikacija po vjernike nije bilo.
Prvi čovjek Bosanskog Broda, općinski načelnik, Ilija Jovičić (SNSD) - unatoč velikom broju obveza zbog referenduma u tijeku i lokalnih izbora koji slijede u nedjelju - za novinare iz Slavonskog Broda odvojio je, bezmalo, sat vremena i staloženo komentirao tijek događanja. Tek malo je zastao - čudeći se usporedbi - kod upita: Nema li njihov referendum isti onaj učinak na BiH koji bi imao hrvatski da je organiziran za vrijeme Jugoslavije s ciljem proglašenja 10. travnja Danom Republike Hrvatske?