Politika : Ostalo

Objavljeno: 20.4.2017. u 17:45
Prikaza: 492
|
Autor: Jerko Bakotin/Lupiga.Com

Novinarstvo nekad i sad

Novinari su od nekad ugledne struke postali objekt prezira

root : Novinari su od nekad ugledne struke postali objekt preziraIlustracija(Foto: lupiga)

“Ovakvo novinarstvo kakvo mi u ovom trenutku imamo će se sve više urušavati (...) Novinarske forme, način oblikovanja građe, pisanje tekstova, rad na terenu, sve to nazaduje, i to ispod razine osamdesetih i devedesetih godina. To je strašno (...)."

"Bilo je to doista zlatno doba, ne samo što se tiče političke slobode, nego i tema – bile su to teme za koje bi svaki novinar na kugli zemaljskoj rezao žile”; "Pisali smo sve forme, sve sadržaje i sve teme.” "Imali smo puno više vremena no što imaju današnji novinari”; "Novinarstvo je funkcioniralo po principu specijalista, novinara koji znaju grane o kojima pišu – znaju background, ljude, znaju projicirati događaje (...) iza toga stajala je vrhunska profesionalna i tematska obrazovanost”; "Njegovalo se mnogo ozbiljnije novinarstvo (...) Sada u nekoliko novina morate tražiti dva solidna teksta, a tada ih je u jednim novinama bilo dvanaest. Riječ je o prijelazu iz jedne galaksije u drugu”; "Novine su danas u svojoj šarolikosti praktično jednoumne. Glavna struja novina je dosadnija nego li osamdesetih, a osim toga novine na jednak način inzistiraju na održavanju postojećeg poretka. Dapače, osamdesetih je u novinama bilo više kritike socijalizma nego li što je danas kritike kapitalizma (...) Ljudi su tada novine više čitali i više su im vjerovali.” - ovako se neki od najboljih hrvatskih novinara prisjećaju kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, piše Lupiga.Com.

"Mladi novinari su isprepadani i bez samopouzdanja (...) ako ne postoji novinarska solidarnost, ako je svaki novinar osamljena jedinka, naravno da se ne može sam boriti protiv izdavača, gazde, urednika koji vrši mobing nad njim, ucjenjuje ga, zahtjeva od njega da piše po narudžbi.”  

Vremena kada su svi tiskanivmediji u Hrvatskoj bili u nadležnosti Socijalističkog saveza radnog naroda, a kazneni zakon sadržavao je zloglasni članak 133, koji je kažnjavao "verbalni delikt" i "neprijateljsku propagandu" te je 1980. godine za političke delikte optuženo gotovo 600 građana. Pri zapošljavanju se u obzir uzimao kriterij moralno-političke podobnosti, a još 1989. godine zbog pisanja o krizi sistema zabranjen je tjednik Start.

Unatoč svemu te su godine zabilježene kao najbolje doba hrvatskih novina. Ponuda listova bila je ogromna, a u usporedbi s današnjima, tadašnje se naklade doimaju znanstvenom fantastikomStart je prodavan i u 200.000 primjeraka, Danas, koji će u transformaciji javne scene odigrati vrlo važnu ulogu, do 190.000, Večernji list do 370.000, Vjesnik stotinjak tisuća, a regionalne novine kao što je Slobodna Dalmacija u najboljim su danima dosizale nakladu od nevjerojatnih 150.000 primjeraka. Izdavačka kuća Vjesnik, s 5.000 zaposlenika, slovila je kao jedna od najuspješnijih u Europi i možda najmoćnija na potezu od Beča do Istanbula. 

Start tjednik
Tjednik Start zabranjen je 1989. godine zbog pisanja o krizi sistema (FOTO: analiziraj.ba)

Krajem 2012. godine s četvero veterana hrvatske štampe, aktivnih od osamdesetih - Marinkom Čulićem, Vladom Rajićem, Jasnom Babić i Viktorom Ivančićem razgovarali smo za nedavno ugašenu emisiju "Skrivena strana dana” Trećeg programa Hrvatskog radija, urednice Ljubice Letinić. Kroz ciklus od pet emisija na temu tiskanog novinarstva u Hrvatskoj osamdesetih godina svjedoci i protagonisti tog vremena odgovarali su na pitanja poput: kako je bilo raditi kao novinar osamdesetih godina - što se kažnjavalo, a što toleriralo? Kakav je bio odnos partije i države prema medijima i koliko su novine morale biti obzirne prema moćnicima? Kakvo se novinarstvo tada njegovalo, naročito danas gotovo pa prognana forma reportaže? Kako je moguće da su - u formalno jednopartijskom sustavu u kojem nije postojala sloboda govora - novine funkcionirale kao mnogo važnija društvena institucija, koja je pri tom njegovala bitno veće standarde i uvjete rada nego li što je slučaj danas? Kako je moguće da su - po općem konsenzusu - bile ozbiljnije, profesionalnije i informativnije nego li u današnjem, navodno demokratskom kapitalizmu? Kako je hrvatsko novinarstvo reagiralo na pojavu Slobodana Miloševića i destrukciju Jugoslavije? Koliko je bila smislena tadašnja paradigma o novinarstvu koje „mora koristiti društvu" i novinarima kao „društveno političkim radnicima" te kako je današnja paradigma profita razorila naše štampane medije? Koliko je zaista postojalo pan-jugoslavensko novinsko tržište? Kako je funkcionirala famozna „omladinska štampa" i koliko nam danas nedostaje? 

Navedeni novinari, pri tom, u svojim odgovorima situaciju krajem osamdesetih godina sagledavaju kroz prizmu današnjice, pa je riječ i o komparaciji dva - vrlo različita - novinarska razdoblja. Premda je svaka nostalgična projekcija o zlatnom dobu štetna mistifikacija, pogubna po angažman u sadašnjosti, postoje razlozi zbog čega je kraj osamdesetih godina tako upamćen. Naime, u usporedbi s onim što opisuju naši sugovornici, danas su od novinarstva – a i od društva – preostali tek simulacija i ruševine. 

"Ovakvo novinarstvo kakvo mi u ovom trenutku imamo će se sve više urušavati (...) Novinarske forme, način oblikovanja građe, pisanje tekstova, rad na terenu, sve to nazaduje, i to ispod razine osamdesetih i devedesetih godina. To je strašno (...) Problemi u kojima je danas novinarstvo ne proizlaze iz novinarstva (...) To je stvar koja proizlazi iz načina na koji je postavljen politički sistem”, kaže Jasna Babić, te dodaje: "Stvoren je vrlo čudan sistem (...) Mladi novinari su isprepadani i bez samopouzdanja (...) ako ne postoji novinarska solidarnost, ako je svaki novinar osamljena jedinka, naravno da se ne može sam boriti protiv izdavača, gazde, urednika koji vrši mobing nad njim, ucjenjuje ga, zahtjeva od njega da piše po narudžbi.” 

Novine kiosk 

Vlado Rajić, novinar s višedesetljetnom karijerom, zaključuje: "Nema više hrvatskih novina, nema više javnog glasila. (...) Priča o tome da su kompjuteri uništili štampu je glupost.” 

Naime, politika na vlasti u Hrvatskoj - u prvom redu HDZ-ova, ali riječ je i o posljedicama čitavog društvenog sistema uvedenog nakon 1990. godine - privatizacijama, političkim uništavanjem te shvaćanjem novinarstva kao sredstva manipulacije dovela je do uništenja tiskanog novinarstva u našoj zemlji, s drastičnim negativnim posljedicama po društvo. U situaciji u kojoj je profit postao apsolutni kriterij, u kojoj - obrazlaže Babić - kapitalistima "imenovanim političkim dekretom (...) treba svaki novinar da popunjava prostor između dva oglasa", a novine su samo "otpadak tog zatvorenog kruga", od novinarstva preostaje tek fikcija.

Čitatelji su potpuno prestali vjerovati današnjim novinama koje, dodaje ova iskusna novinarka, neizmjerno lažu, pa nije čudo da su u javnosti novinari od nekad ugledne struke postali doslovce objekt prezira

Rajić ovako opisuje hrvatske tabloide: "Vi možete napraviti automobil od kartona, ali – je li to auto? On izgleda kao auto, ali da li se može voziti? Ne može. Da li ove novine možete čitati kao novine – dakle da nešto doznate – ili možete gledati slike? Tabloid u hrvatskom novinarstvu je kartonski auto. Sve je u redu, sliči na novine, ima i redakciju i prostor, ima i impresum, ali to iz milijun razloga nisu novine.” 

S našim sugovornicima razgovarali smo i o etici i politici novinarstva

"Devedeset posto novinarske scene zapravo je propaganda postojećeg poretka i postojećeg odnosa snaga te proizvodnja poželjne javnosti. Takav sustav treba na neki način stalno podrivati. Vjerujem samo u onaj mali dio novinarstva koji proizvodi društvenu nelagodu. Jedino to danas ima smisla. Čak su i te velike legende i mitologije o takozvanom neutralnom, objektivnom novinarstvu – koje informira ljude, donosi im samo informacije i ostavlja da oni sami donose zaključke – također dosta idiotske”, kazao je Viktor Ivančić

Jasna Babić
"Problemi u kojima je danas novinarstvo ne proizlaze iz novinarstva" - Jasna Babić (FOTO: Lupiga.Com)

Ključni moment propasti novinarstva bio je kada se novinarstvo prestalo shvaćati kao javno dobro te kada je ono samo sebe prestalo shvaćati kao instituciju koja se treba zalagati za društvenu dobrobit. 

Nasuprot tome, Ivančić tvrdi: "Uvijek sam bio borbeni novinar koji je zastupao svoje stavove i mislim da je to normalno. Smatrao sam da jeste uloga novinara da pomaže društvu i da čini dobre stvari. Danas je to sto i prvi kriterij, što je po meni najveća tragedija. (...) Činjenica je da novinarstvo doživljava debakl od onda otkada je sebe otrglo od služenja javnom interesu. To je i samoubilački put, jer novinarstvo dokida samo sebe. Prodajete publiku oglašivačima, a vaše je samo da 'nahvatate' te ljude i utrapite ih nekoj korporaciji čiji je interes da njima manipulira. (...) Kad se ta struka, novinarska, dovela u stanje da ne živi od prodaje svog proizvoda, osudila je sebe na propast. Dok se to ne promjeni, nema joj spasa. Novinarstvo će biti zabavljačka, odnosno zavodnička industrija.” 

Kakvi su izgledi za budućnost? 

"Slomili su se, na kraju krajeva, cijeli svjetovi, pa i novinarstvo i to – bez obzira na detalje – uglavnom na gore. Stvoren je potpuno novi tip društva, koji je izgubio osjećaj da su novine vrijednost. Umjesto toga ih je društvo bacilo na tržište (...) Postavlja se pomalo epohalno pitanje - što ta društva namjeravaju sa sobom i što onda namjeravaju sa svojim medijima”, kaže Marinko Čulić

"U Europi, a i u modernijim zemljama novog svijeta ne postoji novinarstvo koje nema sufinancirane novine. Dakle, država svojim novcem mora održavati profesionalnost koja osigurava informiranje građana, bez navijanja, bez žutila”, kaže Vlado Rajić. 

A što se tiče većine današnjeg novinarstva u Hrvatskoj, Ivančić je krajem 2012. godine rekao kako nije siguran "da ono treba imati budućnost".

Viktor Ivančić
"Činjenica je da novinarstvo doživljava debakl od onda otkada je sebe otrglo od služenja javnom interesu" - Viktor Ivančić (FOTO: Lupiga.Com)

„Istinski želim propast nekim medijskim industrijama. Mislim da nema puno efekta od nade u neko njihovo popravljanje. Veća korist bi bila da se tih par sistema sruši te da se onda iz nove pozicije gradi nešto drugo”, objašnjava Ivančić.

Priča o novinarstvu osamdesetih priča je koja iz današnje perspektive izaziva tugu. Prije svega je to priča o razaranju jedne društvene institucije i važnog društvenog dobra, a zajedno s njim i o propadanju društva.

Dvije napomene za kraj ovog uvoda. Prvo, s četvero sugovornika se razgovaralo odvojeno, a njihovi odgovori su potom kolažirani, odnosno presloženi po smislu, s obzirom da su im postavljena ista ili slična pitanja. Time je postignut efekt dijaloga, no on je u neku ruku fingiran.

Drugo - i važnije. S udaljenosti od četiri i pol godine, teško se oteti dojmu da su hrvatski mediji uspješno nastavili propadati. Nema više Zareza. Neprofitni su mediji - nakon iznimno uspješnog blickriga Zlatka Hasanbegovića, čiju politiku dobrim dijelom, pozivajući se na "ideološki neutralne” procedure, nastavlja Nina Obuljen Koržinek - gurnuti na rub propasti. Nema više magazina Forum (doduše, nastavio je postojati u on-line izdanju). Fundamentalističke i braniteljske udruge progone tjednik Novosti i podižu prijave zbog "vrijeđanje države i naroda". Novi list objavljuje šovinističke proljeve poput teksta o Deklaraciji o zajedničkom jeziku, čiji je autor takozvani književnik Davor Velnić. HRT je pročišćen od nepoželjnih novinara i emisija, a Treći program Radija pretvoren u ispostavu katoličkog pravovjerja. RTL i Nova TV zdušno debiliziraju javnost, uz osjetne primjese desnila. Zato se bez obzira na vremensku distancu čini da ovi transkripti nisu mnogo izgubili na aktualnosti

Priča o novinarstvu osamdesetih priča je koja iz današnje perspektive izaziva tugu. S onu strane svake idealizacije - naši sugovornici govore i o političkim progonima te rigidnim zatiranjima slobode riječi u bivšoj državi (ističući, međutim, da je devedesetih stvoren tiranski sustav) - u narednih pet tekstova ovog feljtona donosimo dragocjena svjedočanstva o nestalom svijetu jedne profesije, ali i o širem društvenom kontekstu tog vremena. Prije svega je to priča o razaranju jedne društvene institucije i važnog društvenog dobra, a zajedno s njim i o propadanju društva. (Izvor: Lupiga.Com)

Broj komentara: 2

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
borat

borat

Komentirano: 21.4.2017. | 7:27

1

Na ovim prostorima još novinarstva nije bilo. Ako netko misli da je novinarstvo bilo dobro kada se u komitet išlo po mišljenje, svaka mu čast. Tada je svaki pokušaj novinarstva ugušen u samom začetku. To što su tiraži bili astronomski za današnje pojmove govori nešto drugo. Ovo danas ne bih zvao novinarstvom već plaćenim oglasima. Doduše, postoje konjine koji pišu oglase i džabe - iz uvjerenja (sic)
Blade

Blade

Komentirano: 20.4.2017. | 19:35

2

Novinarstvo je dotaklo dno dna onog trenutka kad su se novinarstvom poceli baviti kvazi novinari koji su zavrsili faks a koji nema veze sa novinarstvom. Pogledajte malo portale i nacin pisanja i pisanje o nebitnim informacijama kao naprimjer: Neva trudna, Neva nezadovoljna u braku, Neva ovo, Neva ono....pisanje teksta koji je "novinar" preveo preko google translatera i koji nema veze sa izvornom verzijom, krivo prenosenje informacija, a takav primjer je Ner.hr i 24sata.hr koji prednjace u tome. U SB-u je hrpa takvih kvazi novinara. Samo pogledajte SBTV i sve ce vam biti jasno.

Broj komentara: 2

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Domovinski rat počiva na temeljima antifašizma'

Petar Bašić:

'Domovinski rat počiva na temeljima antifašizma'

21.4.2017. | 21:25
Antifašizam nije sinonim za komunizam, nego borba protiv svakog oblika fašizma koji je za cilj imao veličati prava smo jedne skupine bez ikakvih prava za druge. Po toj definiciji, naglasio je povjesničar Bašić, i Domovinski rat počiva na temeljima antifašizma.
Antifašizam nije sinonim za komunizam, nego borba protiv svakog oblika fašizma koji je za cilj imao veličati prava smo jedne skupine bez ikakvih prava za druge. Po toj definiciji, naglasio je povjesničar Bašić, i Domovinski rat počiva na temeljima antifašizma.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Obilježena 72. godišnjica oslobođenja grada od fašizma

Slavonski Brod

Obilježena 72. godišnjica oslobođenja grada od fašizma

21.4.2017. | 13:15
Na današnji dan 1945. godine Slavonski Brod je oslobođen od fašističkog terora, pa su tim povodom na spomen kosturnici palih boraca Narodno oslobodilačkog rata na gradskom groblju zapaljene svijeće i položeni vijenci.
Na današnji dan 1945. godine Slavonski Brod je oslobođen od fašističkog terora, pa su tim povodom na spomen kosturnici palih boraca Narodno oslobodilačkog rata na gradskom groblju zapaljene svijeće i položeni vijenci.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Obilježili Dan županije

U Novoj Gradišci

Obilježili Dan županije

20.4.2017. | 12:00
Predstavnici grada i županije danas su ispred spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i prvog predsjednika RH, na Trgu dr. Franje Tuđmana položili vijence i zapalili svijeće i na taj način odali im počast obilježivši dan Brodsko-posavske županije.
Predstavnici grada i županije danas su ispred spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i prvog predsjednika RH, na Trgu dr. Franje Tuđmana položili vijence i zapalili svijeće i na taj način odali im počast obilježivši dan Brodsko-posavske županije.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ne skrivajte se, jer vi ste hrvatska luč!

Brodski antifašisti dignite glave!

Ne skrivajte se, jer vi ste hrvatska luč!

19.4.2017. | 18:10
U Drugom svjetskom ratu Hrvati su svoj nacionalni obraz osvjetlali - kao antifašisti. Zbog toga, pred nikim i nigdje ne trebaju spuštati pogled, jer par stotina ustaških sramotnika ne mogu zasjeniti jednu od najsvjetlijih kockica iz mozaika hrvatske povijesti.
U Drugom svjetskom ratu Hrvati su svoj nacionalni obraz osvjetlali - kao antifašisti. Zbog toga, pred nikim i nigdje ne trebaju spuštati pogled, jer par stotina ustaških sramotnika ne mogu zasjeniti jednu od najsvjetlijih kockica iz mozaika hrvatske povijesti.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jedan sportski objekt pred završetkom, a drugi raste

U Slavonskom Brodu

Jedan sportski objekt pred završetkom, a drugi raste

19.4.2017. | 11:10
Grad Slavonski Brod kontinuirano ulaže sredstva u realizaciju novih projekata koji će Brođankama i Brođanima omogućiti nove sadržaje, ali i kvalitetnije uvjete života.
Grad Slavonski Brod kontinuirano ulaže sredstva u realizaciju novih projekata koji će Brođankama i Brođanima omogućiti nove sadržaje, ali i kvalitetnije uvjete života.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Čak sto kaznenih predmeta protiv novinara

NA SUDOVIMA

Čak sto kaznenih predmeta protiv novinara

9.4.2017. | 14:15
Kazneni postupci protiv novinara olako se pokreću. Zabrinjavajuća je činjenica kako ne postoje zakonske zapreke za istovremeno pokretanje kaznenog i parničnog postupka pa se tako zbog jednog članka može istovremeno voditi i više postupaka.
Kazneni postupci protiv novinara olako se pokreću. Zabrinjavajuća je činjenica kako ne postoje zakonske zapreke za istovremeno pokretanje kaznenog i parničnog postupka pa se tako zbog jednog članka može istovremeno voditi i više postupaka.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Bašić podnio kaznenu prijavu protiv Rafinerije Brod

Danas u 5 do 12

Bašić podnio kaznenu prijavu protiv Rafinerije Brod

5.4.2017. | 13:00
'Upozoravam kako je u počinjenju ovih kaznenih djela možda bilo supočinitelja, koji su svojim nehajem i/ili zanemarivanjem zakonskih obveza (poslovni partneri Rafinerije, razne nadležne inspekcijske službe, državna tijela kojima je u opisu posla briga za okoliš…) počinile također
'Upozoravam kako je u počinjenju ovih kaznenih djela možda bilo supočinitelja, koji su svojim nehajem i/ili zanemarivanjem zakonskih obveza (poslovni partneri Rafinerije, razne nadležne inspekcijske službe, državna tijela kojima je u opisu posla briga za okoliš…) počinile također
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Deklaracija je novi pokušaj buđenja ideje jugoslavenstva'

Marko Alerić:

'Deklaracija je novi pokušaj buđenja ideje jugoslavenstva'

30.3.2017. | 7:30
Ako svoj jezik ne možemo razlikovati od drugoga, tada se ne možemo prepoznati ni kao pripadnici jedne nacionalne zajednice
Ako svoj jezik ne možemo razlikovati od drugoga, tada se ne možemo prepoznati ni kao pripadnici jedne nacionalne zajednice
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zajednički jezik Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca

INICIJATIVA 220 INTELEKTUALACA

Zajednički jezik Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca

28.3.2017. | 20:40
Sadržaj Deklaracije je tajna, ali u njemu, saznajemo, nema spominjanja hrvatsko-srpskog (ni srpsko-hrvatskog jezika). Ali, spominju se hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski kao varijante zajedničkog jezika.
Sadržaj Deklaracije je tajna, ali u njemu, saznajemo, nema spominjanja hrvatsko-srpskog (ni srpsko-hrvatskog jezika). Ali, spominju se hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski kao varijante zajedničkog jezika.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo tko će plaćati više, a tko manje ili isto

STIŽE POREZ NA NEKRETNINE

Evo tko će plaćati više, a tko manje ili isto

26.3.2017. | 16:00
Od iduće godine građani će umjesto komunalne naknade, poreza na kuće i spomeničke rente plaćati jedinstveni porez na nekretnine, a iz Vlade poručuju da će mnogima to davanje biti isto ili manje od postojećih nameta.
Od iduće godine građani će umjesto komunalne naknade, poreza na kuće i spomeničke rente plaćati jedinstveni porez na nekretnine, a iz Vlade poručuju da će mnogima to davanje biti isto ili manje od postojećih nameta.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Želi predizbornu reklamu - bez naknade

Slavica Lemaić

Želi predizbornu reklamu - bez naknade

20.3.2017. | 0:01
Dakako, SBplus će rado objaviti svaki predizborni letak svakog kandidata u predstojećim izborima, pa tako i samoproglašene ugledne brodske komunalne političarke, Slavice Lemaić, ali pod uvjetima vidljivim u našoj rubrici 'Oglašavanje'.
Dakako, SBplus će rado objaviti svaki predizborni letak svakog kandidata u predstojećim izborima, pa tako i samoproglašene ugledne brodske komunalne političarke, Slavice Lemaić, ali pod uvjetima vidljivim u našoj rubrici 'Oglašavanje'.
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Stanje u Slavoniji nije tako loše kako pišu mediji'

Rat nije jedini krivac

'Stanje u Slavoniji nije tako loše kako pišu mediji'

15.3.2017. | 10:00
Jedan od problema u Slavoniji jeste i problem Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji ovise o velikim tvrtkama, a istovremeno nisu dobili poticaje za zemljišta.
Jedan od problema u Slavoniji jeste i problem Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji ovise o velikim tvrtkama, a istovremeno nisu dobili poticaje za zemljišta.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvati sa Srbima u BiH nastavljaju ratnu politiku

'Do istrage vaše ili naše'

Hrvati sa Srbima u BiH nastavljaju ratnu politiku

15.3.2017. | 0:01
Čović: 'Nas dvojica ćemo pridonijeti boljoj suradnji dvaju naroda, a ne da stalno budemo zarobljenici sukoba'. Dodik: 'Bošnjaci ne mogu promatrati Srbe i Hrvate kao nekoga koga mogu majorizirati'
Čović: 'Nas dvojica ćemo pridonijeti boljoj suradnji dvaju naroda, a ne da stalno budemo zarobljenici sukoba'. Dodik: 'Bošnjaci ne mogu promatrati Srbe i Hrvate kao nekoga koga mogu majorizirati'
SBplus.hr, Slavonski Brod : Rezultat politike i neodgovornosti vladajućih struktura

Urušena kuća Đure Đakovića

Rezultat politike i neodgovornosti vladajućih struktura

14.3.2017. | 16:25
Nažalost, ovaj "zaštićeni" objekt kulturne baštine s godinama je pretvoren u smetlište i javni zahod, pravo ruglo na kraju grada! Brođani su ogorčeni. Umjesto da ga se oplemeni novim i drugačijim sadržajima, a da pritom ipak zadrži sjećanje na vrijeme u kojem je nastao, park je
Nažalost, ovaj "zaštićeni" objekt kulturne baštine s godinama je pretvoren u smetlište i javni zahod, pravo ruglo na kraju grada! Brođani su ogorčeni. Umjesto da ga se oplemeni novim i drugačijim sadržajima, a da pritom ipak zadrži sjećanje na vrijeme u kojem je nastao, park je p
SBplus.hr, Slavonski Brod : Poslodavac može zaposleniku zabraniti vjerska obilježja

Europski sud odlučio:

Poslodavac može zaposleniku zabraniti vjerska obilježja

14.3.2017. | 16:10
Zabrana se mora temeljiti na internom pravilu tvrtke koje traži od svih zaposlenika da se "odijevaju neutralno" , kazao je ECJ.
Zabrana se mora temeljiti na internom pravilu tvrtke koje traži od svih zaposlenika da se "odijevaju neutralno" , kazao je ECJ.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ovaj gospodin spominje se kao novi šef Vrhovnog suda

Đuro Sessa

Ovaj gospodin spominje se kao novi šef Vrhovnog suda

13.3.2017. | 17:35
Drago Hedl razgovarao je s Đurom Sessom, sucem Vrhovnog suda i predsjednikom Udruge hrvatskih sudaca, o pitanju korupcije u sudstvu, nedavnoj odluci Ustavnog suda o pobačaju, činjenici da je njegov kolega s Vrhovnog suda potpisao rješenje kojim je tajnici Zeljko priznata svjedodž
Drago Hedl razgovarao je s Đurom Sessom, sucem Vrhovnog suda i predsjednikom Udruge hrvatskih sudaca, o pitanju korupcije u sudstvu, nedavnoj odluci Ustavnog suda o pobačaju, činjenici da je njegov kolega s Vrhovnog suda potpisao rješenje kojim je tajnici Zeljko priznata svjedodž
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo koliko su u tri godine porasla dugovanja blokiranih

Blokirani građani

Evo koliko su u tri godine porasla dugovanja blokiranih

8.3.2017. | 15:10
Podaci Fine pokazuju kako se više od polovice ukupnog duga građana s kraja prošle godine odnosi na nepodmirene obveze prema bankama, kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama.
Podaci Fine pokazuju kako se više od polovice ukupnog duga građana s kraja prošle godine odnosi na nepodmirene obveze prema bankama, kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Žene se u politici ne sluša i ne uvažava

krivi su stereotipi

Žene se u politici ne sluša i ne uvažava

8.3.2017. | 10:00
'Hrvatska je još uvijek konzervativno društvo u kojem vlada stereotip da su muškarci ti koji trebaju upravljati, dok su za žene predviđeni sekundarni poslovi kao što je tajnica, zapisničar ili rizničar' rekla je bivša predsjednica Županijske skupštine i zamjenica župana Ružica Vi
'Hrvatska je još uvijek konzervativno društvo u kojem vlada stereotip da su muškarci ti koji trebaju upravljati, dok su za žene predviđeni sekundarni poslovi kao što je tajnica, zapisničar ili rizničar' rekla je bivša predsjednica Županijske skupštine i zamjenica župana Ružica Vi
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dr. Ivo Komšić iz Sarajeva, dr. Mirjani Kasapović iz Zagreba

Polemika sveučilišnih profesora

Dr. Ivo Komšić iz Sarajeva, dr. Mirjani Kasapović iz Zagreba

6.3.2017. | 13:45
Sveučilišni profesor; dekan pravnog fakulteta; gradonačelnik Sarajeva... Ivo Komšić odgovara zagrebačkoj sveužilišnoj profesorici Mirjani Kasapović: 'Treći kanton' već je bio formiran, ali na zločinu, prije svega nad Hrvatima.
Sveučilišni profesor; dekan pravnog fakulteta; gradonačelnik Sarajeva... Ivo Komšić odgovara zagrebačkoj sveužilišnoj profesorici Mirjani Kasapović: 'Treći kanton' već je bio formiran, ali na zločinu, prije svega nad Hrvatima.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Veliki prosvjed u Slavonskom Brodu

SINDIKATI ORGANIZIRAJU NA PRAZNIK RADA

Veliki prosvjed u Slavonskom Brodu

3.3.2017. | 11:40
Predsjednik SSSH Marijan Novosel na konferenciji za novinare rekao je da će 500-tinjak radnika privatnoga i javnog sektora, kako bi upozorili na niske plaće i nekvalitetna radna mjesta, 1. svibnja iz Zagreba vlakom krenuti u Slavonski Brod, gdje će biti središnje obilježavanje Me
Veliki prosvjed u Slavonskom Brodu
SBplus.hr, Slavonski Brod :