Odlazak mladih u inozemstvo i problemi koje taj trend dugoročno donosi Hrvatskoj zaokuplja domaće demografske stručnjake, ali i predstavnike hrvatske vlasti, piše Glas Slavonije.
Podaci iz tri vala istraživanja – 1999., 2004. i 2013. godine, pokazali su kako oko petine mladih razmišlja o privremenom, a oko četvrtine o dugotrajnom odlasku u inozemstvo. Među njima je najviše nezaposlenih mladih srednjoškolskog obrazovanja, a odlasku su najmanje skloni visokoobrazovani zaposleni.
Kvalitativno istraživanje "Prethodna iskustva migracije i aspiracije za migracijom mladih u Hrvatskoj” provele su znanstvene suradnice Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu dr. sc. Dunja Potočnik i dr. sc. Mirjana Adamović. Istraživanje je financirano i koordinirano od Zaklade "Friedrich Ebert”, a terensko prikupljanje podataka provedeno je u rujnu i listopadu 2017. Osnovni motiv za istraživanje bio je sve veći problem odljeva hrvatskog stanovništva u inozemstvo.
- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2007. do 2016. došlo je do dramatičnog porasta registriranog broja emigranata, sa 15.000 u 2007. na 36.000 u 2016. godini. Pritom, naravno, uvijek treba imati na umu kako je riječ samo o registriranom odljevu, odnosno o pojedincima koji su odjavili svoje prebivalište iz Hrvatske, a stvaran je broj višestruko veći - kaže Dunja Potočnik, dodajući kako je istraživanje pokazalo da ne žele svi mladi otići u inozemstvo, a takvi mladi upitani su za ključne razloge u odabiru ostanka. Za Glas je Potočnik prikazala samo preliminarne uvide u rezultate, jer se objava studije očekuje krajem prosinca 2017.
Taj prvi uvid odnosi se na dosadašnja iskustva migracije, koja su, kaže, velikim dijelom motivirana željom za stjecanjem obrazovanja i novih iskustava. "Mladi koji se odlučuju na takav oblik migracije najčešće se i vraćaju u Hrvatsku, jer je velikim dijelom riječ o studentima koje tek čeka stjecanje diplome. Dio mladih u inozemstvu je boravio u djetinjstvu s obitelji, tijekom radnog vijeka svojih roditelja. Najmanje su brojni mladi koji su u inozemstvu boravili u svrhu zapošljavanja, a pretpostavljamo da je tomu tako jer mladi koji su uspjeli pronaći posao u inozemstvu još uvijek tamo i borave. Kada o zapošljavanju u inozemstvu govorimo, ističe se jedna bitna razlika, a to je da o njemu najvećim dijelom razmišljaju nezaposleni mladi, i to mladi završene trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole”, ističe Dunja Potočnik, dodajući kako to ne iznenađuje jer je riječ o kategoriji mladih koji se zapošljavaju nešto sporije od mladih s visokoškolskom diplomom.
Prema njezinim riječima, mladi koji razmišljaju o odlasku u inozemstvo najvećim dijelom još nisu zasnovali vlastite obitelji, što je i razumljivo, jer je riječ o mladima do 29 godina. Kaže kako stoga i najveći broj njih razmišlja o samostalnom odlasku, uz eventualno priključenje obitelji "kada se snađu”.
- Podatci ove kvalitativne studije u skladu su s dosadašnjim uvidima o namjerama emigriranja mladih, a koji su dobiveni istraživanjima provedenima od Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Podatci iz tri vala istraživanja – 1999., 2004. i 2013. godine, pokazali su kako oko petine mladih razmišlja o privremenom, a oko četvrtine o dugotrajnom odlasku u inozemstvo. Među njima je, kao i u kvalitativnom istraživanju provedenom 2017., najviše nezaposlenih mladih srednjoškolskog obrazovanja, a odlasku su najmanje skloni visokoobrazovani zaposleni mladi koji su već zasnovali vlastite obitelji - zaključuje Dunja Potočnik.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Forscher23.11.2017. u 12:53
Ne znam zašto su ciljana skupina istraživanja ljudi do 29. godine kad iseljavaju i stariji, i u 40-ima. Nekako mi je taj granica d0 30. g. čisto proizvoljna. Ili sam nešto krivo shvatio ili je brojka 35000 iseljenih smiješna, tj.... Prikaži sve prije da za stvarno stanje nedostaje jedna nula. Ljudi (mladi ili stari, svejedno) sa sss možda su čak u boljoj poziciji od onih s vss, jer ti vss vani vrijedi samo ako si završio određeni fakultet (informatika, strojarstvo, inžinjeri, medicina i sl.), a svi ostali su samo puki podatak u Cv-u i sva je prilika da ćeš vani raditi posao ispod svoje kvalifikacije (što ne mora nužno biti loše, samo kažem da je to generalno demotivirajući faktor za tu skupinu). Tako da su i među vss populacijom drastične razlike. S druge strane, ako si sss, vani možeš u najgorem slučaju raditi nešto u rangu svojih kvalifikacija, i to za 2, 3 puta veću plaću nego u Hrvatskoj i puno boljim uvjetima. Ako se ova studija ograniči samo na populaciju do 29. g., ne znam što bi nam to novoga mogla otkriti. Jer, npr. realan broj iseljenih ili onih koji to namjeravaju sigurno neće.
-