VELIKI broj migranata na putu prema zapadu, posljednjih mjeseci odlučio je putovati kroz BiH te preko Korduna najkraćim putem kroz Hrvatsku pokušati ući u Sloveniju, piše Glas Slavonije.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH krajem prošloga tjedna u Slavonskom Brodu organizirao je tribinu "Izazovi i mogućnosti za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom iz perspektive javnih službi”. Povod je bio smještaj tri migrantske obitelji u tom gradu te priprema 30-ak lokalnih zajednica za prihvat stranih državljana.
U karlovačkoj Policijskoj upravi od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine uhvaćene su 103 osobe u nezakonitom prelasku granice, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo samo 12.
Evidentan problem
Veći broj migranata ovih se dana nalazio i na ulicama Bihaća, a gradonačelnik Šuhret Fazlić kaže da povećan broj stranih državljana posvuda u gradu postaje problem. "Nemamo precizne podatke koliko ih je, ali ako vidite da ljudi spavaju u džamijama, provaljuju u vikendice, naseljavaju prostor ispred Islamskog pedagoškog fakulteta, spavaju na stadionu Jedinstva, u parkovima, mislim da je to evidentan problem. Očigledno je da sistem koji je trenutačno postavljen u državi ne vodi mnogo računa o tome. Ovi ljudi odnekud dolaze, imaju uz sebe nekakve papire i pokušavaju prijeći granicu. Bojim se eskalacije problema”, rekao je Fazlić za Klix.ba. Nekoliko migranata primijećeno je čak i u Banjaluci, što dosad nije bio slučaj. I slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš-Žnidar upozorila je na oživljavanje ilegalnih migracija, istaknuvši stabilan i ustrajan trend porasta broja klasičnih migranata. "Migracijska slika se pogoršava, a nije nikakva tajna da se otvara i migrantska ruta preko Bosne”, kazala je.
Njemačka vlada produljila je kontrolu na granici s Austrijom za još šest mjeseci, a azilanti u Austriji moraju predati svoje pametne telefone kako bi vlasti pomoću njih utvrdile kako su došli u Austriju i ako se utvrdi da su ranije ušli u neku europsku zemlju, što bi nerijetko mogla biti Hrvatska, mogu biti vraćeni u nju. Donji dom francuskog parlamenta odobrio je pak kontroverzni zakon koji pooštrava pravila o azilu. Paralelno s intenzivnom raspravom u Vijeću EU-a o reformi Dublinske uredbe i uspostavi zajedničkog Europskog sustava azila, migracijska kretanja nastavljaju se te je na hrvatskoj ruti ilegalnih prelazaka za dvije trećine više nego lani. Policija je prošli tjedan objavila da će se na migrantskoj ruti ovog proljeća naći pet županija - Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka, Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka.
1371 osoba
Na pitanje koliko je, s obzirom na spomenute brojke, ove godine realna opasnost za ponovno formiranje nekakvoga manjeg migrantskog vala, istina ne takvog kao prije tri godine, demograf Stjepan Šterc kaže: "Mi to ne možemo znati”. Prema njegovim riječima, činjenica je da to postoji kao latentna opasnost oko nas i pitanje je samo slaganja nekoliko faktora koji mogu utjecati na pokret stanovništva. "Ako se složi tih nekoliko faktora doći će sasvim sigurno do pomicanja stanovništva prema Europi”, ističe Šterc, potvrđujući kako se to sve više pretvara u posljedični niz događanja ovisno o slaganju karata velikih sila koje se na tuđem teritoriju bore za svoje interese.
U Hrvatskoj je u nezakonitom prelasku državne granice u prva tri mjeseca 2018. procesuirano 1371 osoba, što je 72 posto više nego u prvom tromjesečju 2017. godine, kada ih je bilo 801. Iz policije ističu kako je bez obzira na način ulaska u RH, povećan i broj tražitelja azila. Tako su od siječnja do ožujka 292 osobe podnijele zahtjev za azil, u odnosu na 238 zahtjeva u ista tri mjeseca 2017. Zbog ilegalnog ulaska u Hrvatsku, od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine ukupno su vraćene u readmisijskom postupku 294 osobe, najčešće u Srbiju i BiH, iz kojih su nezakonito ušli u Hrvatsku. Među njima je najviše državljana Afganistana, Kosova, Pakistana i Turske. U prvom tromjesečju ove godine procesuirano je 399 Afganistanaca, a lani njih 126, kao i 159 državljana Turske, u odnosu na 41 osobu lani. Iz Pakistana ih je ove godine 115, a u prva tri mjeseca 2017. bilo ih je 42. U postotku je najveći rast broja ilegalaca među Tunižanima (s 1 na 35), Sirijcima (s 27 na 88) i Irancima (s 34 na 84).
Od dogovorena 1583 migranta, Hrvatska do sada prihvatila 157
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH krajem prošloga tjedna u Slavonskom Brodu organizirao je tribinu "Izazovi i mogućnosti za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom iz perspektive javnih službi”. Povod je bio smještaj tri migrantske obitelji u tom gradu te priprema 30-ak lokalnih zajednica za prihvat stranih državljana. Ukupno 16 članova tih obitelji dio je kvote od 1583 osobe koje se Hrvatska obvezala prihvatiti putem Europskog programa premještanja i preseljenja iz Turske. Do sada je u RH došlo ukupno 157 osoba. Uz Zagreb, za sada su osobe iz trećih zemalja smještene u Zadru (40 osoba) i u Slavonskom Brodu, gdje ih je za sada smješteno 16 od planiranih 36. Na listi gradova potencijalnih primatelja migranata su i Sisak, Karlovac, Rijeka, Varaždin, Velika Gorica, Požega i drugi.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -