Kolumne : Okolišne vibracije

Tomislav Lukić

Kolumne

Okolišne vibracije
Piše: Tomislav Lukić
Objavljeno: 22.3.2013. u 0:04
Prikaza: 4160
|

Voda, zemlja i zrak

Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

Slika
Foto: Slika
  • Slika
  • Slika 1
  • Slika 2
  • Slika 3

"Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što nam je strano. Mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, pa kako ih možete kupiti?".

Voda je temelj svakoga života na zemlji. Čini sastavnicu svih živih organizama, ali istovremeno je i medij u kojem se odvijaju životni procesi. Bez vode nema života. Imamo je u izobilju, ali se ona po svojstvu otopljenih materijala vrlo često ne može koristiti kao voda za piće. Od ukupne količine vode na Zemlji, oceani i mora sa slanom vodom zauzimaju 97,6 posto vodene mase dok je na kopnu preostalih 2,4 posto slatke vode. Od 2,4 posto ukupne slatke vode tek se mali dio koristi kao voda za piće i to uglavnom iz podzemnih spremnika. Mi ljudi najveća smo prijetnja čistoći vode. Voda se u prirodi kreće, a time posjeduje sposobnost samopročišćavanja ili autopurifikacije.

Većina zastupnika u Njemačkom parlamentu 28. veljače 2013. godine podigla je ruku za zakon kojim se pravo na vodu izbacuje s popisa temeljnih ljudskih prava.

Nastankom ljudskih civiliziranih zajednica voda se koristila za piće ali i zagađivala biljnim, životinjskim i ljudskim otpacima. Tijekom povijesti čovječanstva priroda je bila sposobna sama pročistiti količine zagađene vode, ali intenzivnim razvojem tehnologija te povećanjem broja ljudi koji žive na Zemlji, s nešto više od milijardu početkom 20. stoljeća do današnjih više od sedam milijardi, povećali smo enormno emisiju zagađene vode. Uz toliko povećanje broja ljudi, razvoj temeljnih znanosti i pronalaženje i stavljanje u svakodnevnu uporabu cijelog niza proizvoda načinjenih od materijala kemijske strukture do danas nepoznate u okolišu (plastične mase, sintetički spojevi i dr.) priroda gubi sposobnost samoregeneracije i nužno vapi za pomoći. Više od milijardu ljudi nema pristup pitkoj vodi, a skoro tri milijarde ljudi nema zadovoljavajuće sanitarne uvjete za život (10 milijuna ljudi, od čega 4 milijuna djece, umire godišnje od bolesti prouzrokovanih nečistom vodom ili lošim sanitarnim uvjetima). Sva odgovornost za održivost je na nama. Hoćemo li pored tolikih količina vode ostati žedni, žedni pored vode?

Pravo na vodu nije ljudsko pravo?!

Previše ili premalo vode u okolišu također predstavlja problem, ponajprije čovjeku kao živom biću, pa smo zbog toga obavezni gospodariti vodama na okolišno prihvatljiv način. Sustavno upravljanje vodama je vrlo složen i zahtjevan posao. Svaka zemlja ima svoje sustave koji pokušavaju očuvati resurse, ali istovremeno održivo upravljati vodama. Posebno je važno stvoriti infrastrukturne uvjete kako bi svaki građanin naše zemlje imao na dohvat ruke vodu za piće, tj. sanitarnu vodu. U vodoopskrbi su postignuti vrlo visoki standardi tako da većina stanovništva koje živi u urbanim sredinama ima pitku ispravnu vodu.

Europska unija, zemljama koje su došle u dužničko ropstvo, nemilosrdno nameće prodaju vodnih resursa koje su u vlasništvu države i privatizaciju komunalnih tvrtki, kako bi dobivenim novcima vratile dugove.

Prvi kvartal 2013. godine za Europsku uniju donosi nove momente vezane za vodu kao strateški materijal. Većina zastupnika u Njemačkom parlamentu 28. veljače 2013. godine podigla je ruku za zakon kojim se pravo na vodu izbacuje s popisa temeljnih ljudskih prava. Tim činom širom su otvorena vrata multinacionalnim korporacijama i privatnim investitorima da krenu s preuzimanjem komunalnih sektora, u Njemačkoj i u cijeloj Europskoj uniji, čija bi članica uskoro trebala postati i Hrvatska. Ova praksa dijelom se već odvija u mnogim siromašnim zemljama gdje su privatizirane tvrtke koje obavljaju vodoopskrbu stanovništva, a cijena vode za stanovništvo je porasla nekoliko puta.

Knjige „Žeđ na izvoru" grupe autora i „Ratovi za vodu" Vandane Shive, indijske fizičarke i aktivistice, puna su eseja o vodi i izvrsnih primjera privatizacija vodoopskrbe koja je od strateške važnosti za svaku državu koja hoće biti suverena, a ne privjesak korporacija. Od Hondurasa, Gvatemale, Nikaragve i Bolivije, Šri Lanke i drugih azijskih država pa do europskih država. Shive objašnjava načine i posljedice kriminalne privatizacije i prodaje javnih interesa putem politike. Europska unija zemljama koje su došle u dužničko ropstvo nemilosrdno nameće prodaju vodnih resursa koje su u vlasništvu države i privatizaciju komunalnih tvrtki kako bi dobivenim novcima vratile dugove. Ovim pritiscima je vrlo izložena Grčka i Portugal, ali svima se sugerira prodaja tog javnog dobra. Svoje vodovode prodali su Bukurešt, Sofija, Budimpešta i Segedin, a nakon toga bi uvijek uslijedila poskupljenja vode. Vivendi i SUEZ kao najveće korporacije na svijetu koje se bave vodom kao biznisom pokupovale su vodovode po Poljskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Češkoj, Estoniji i Armeniji. Sve to ne bi se moglo dogoditi bez "pomoći" Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Neke zemlje su prepoznale opasnost pa su se zakonima ogradile od ovakvih mogućnosti (Italija, Nizozemska), dok su neki na grub način vidjeli posljedicu privatizacije vodoopskrbe te su ovu djelatnost vratili pod okrilje države (Pariz).

Na žalost, zainteresiranost na svim razinama društvenoga i političkoga života, počevši od mjesnih zajednica, preko parlamenata i vlada za okolišne probleme je vrlo mala.

A gdje smo mi?

Ovih dana u saborsku raspravu upućen je prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima kojim se daju ovlasti Vladi Republike Hrvatske da kada je riječ o proglašenju investicijskog projekta „strateškim" može status „javnog dobra" jednostavno odlukom ukinuti. Javno dobro u Hrvatskoj su vodni resursi, rudna bogatstva, poljoprivredno zemljište, pomorsko dobro i šume. Dovoljno je imati 20 milijuna eura i problem je riješen. To je najmanja svota novaca koju mora imati potencijalni investitor kako bi stekao vlasničko pravo ili koncesiju na korištenje i eksploataciju. U provođenju utvrđenih „strateških" projekata Republike Hrvatske mogu se zaobići ostali zakoni koji reguliraju neku djelatnost, studije procjene utjecaja na okoliš ili drugi dokumenti. Trenutno po UNESCO-vom izvješću o vodnim zalihama iz 2007., koje je provedeno u 188 zemalja svijeta, malena ali prelijepa Hrvatska je među 30 najbogatijih zemalja vodom, dok su u Europi ispred nas samo Norveška i Island.

Neponovljivi okolišni primjer prodaje prirodnih vrijednosti je odbijanje i začuđenost indijanskog poglavice Seattlea, na ponudu američkog predsjednika za otkup indijanskih teritorija (1854.), riječima: "Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što nam je strano. Mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, pa kako ih možete kupiti?". Na veliku žalost svih nas praksa je uvelike demantirala Seattlea.

Gdje smo mi obični smrtnici koji smo samo pozvani svake četiri godine zaokružiti listić. Imamo li pravo šutjeti? I dok svatko ima mogućnost i pravo uništavati i ugrožavati ljudski prirodni i duhovni okoliš i dovesti ga doslovce do potpunoga uništenja i istrebljenja svega živoga, dotle nema nikoga tko bi se tomu na kompetentan i učinkovit način suprotstavio. Na žalost, zainteresiranost na svim razinama društvenoga i političkoga života, počevši od mjesnih zajednica, preko parlamenata i vlada za okolišne probleme je vrlo mala.

Još će dugo samo INTERES biti ispred interesa za samim životom i ideja vodilja i našega društva.

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 30.1.2015. | 16:03

    1

    bivši ili sadašnji ministar u bih stanuje u brodu govori o vodi zanimamešto je kao ministar ili pomočnik ministra učinio da se smanji smrad iz rafinerije mene bi bilo stiddasam pomočnik ministrabih za okoliš i stanujem u brodu vinar gljivar i što još nije u stvari foteljaš
    yako_lud

    yako_lud

    Komentirano: 25.3.2013. | 21:22

    2

    On o vodi kao da je otkrio geotermalnu vodu.
    Charles_Milles

    Charles_Milles

    Komentirano: 22.3.2013. | 11:40

    3

    @2025god - to mu je od naočala na glavi
    2025god

    2025god

    Komentirano: 22.3.2013. | 10:11

    4

    @tomislave - "....Još će dugo samo INTERES biti ispred interesa ..." - a da se malo u buduće prezbrojiš, prije nego neku misao staviš na papir i daš u javnost?
    buterfly

    buterfly

    Komentirano: 22.3.2013. | 9:46

    5

    A gdje smo mi ? Dok god političari pitaju " Kakve JA koristi imam od toga " mi smo u ....
    12345

    12345

    Komentirano: 22.3.2013. | 0:50

    6

    ..prodajem smrdljivi brodski zrak...samo šest puta zagađeniji od dozvoljenog...cijena po dogovoru...još malo pa nestalo...(do izbora)

    Broj komentara: 6

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u kolumni
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Turističke atrakcije: benzen, sumporvodik i lebdeće čestice

    U Slavonskom Brodu

    Turističke atrakcije: benzen, sumporvodik i lebdeće čestice

    23.10.2017. | 0:01
    Je li moguće pomiriti kampanju za čist zrak s kampanjom za privlačenje turista u, kako tvrde mladi brodski okolišni aktivisti, "najzagađeniji grad u Hrvatskoj"? Dakako da nije! Zbog toga, ono što skupo reklamira dr.sc. Biljana Lončarević to jeftino kompromitira Peter Tot-Đerđ.
    Je li moguće pomiriti kampanju za čist zrak s kampanjom za privlačenje turista u, kako tvrde mladi brodski okolišni aktivisti, "najzagađeniji grad u Hrvatskoj"? Dakako da nije! Zbog toga, ono što skupo reklamira dr.sc. Biljana Lončarević to jeftino kompromitira Peter Tot-Đerđ.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

    Politika i zaštita okoliša (3)

    Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

    12.10.2017. | 8:20
    Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo, mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara...
    Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo, mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara...
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

    Politika i zaštita okoliša (2)

    Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

    5.10.2017. | 11:00
    SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čer
    SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čer
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Od lošeg zraka više nas guše loši političari

    Politika i zaštita okoliša (1)

    Od lošeg zraka više nas guše loši političari

    28.9.2017. | 21:35
    Iz pera svog kolumniste, Tomislava Lukića, šefa ureda ministra okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, u tri nastavka, SBplus donosi - drukčije od prevladavajućeg - viđenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
    Iz pera svog kolumniste, Tomislava Lukića, šefa ureda ministra okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, u tri nastavka, SBplus donosi drukčije od prevladavajućeg viđenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Franjo

    Veliko ime

    Franjo

    4.10.2015. | 9:30
    Opasnost klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda poziva nas da se zapitamo u kojem smjeru ide suvremeno društvo. Rastući jaz između bogatih i siromašnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
    Opasnost klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda poziva nas da se zapitamo u kojem smjeru ide suvremeno društvo. Rastući jaz između bogatih i siromašnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Najstariji  stanovnici Slavonskog Broda

    Uvjerljivo

    Najstariji stanovnici Slavonskog Broda

    27.6.2015. | 12:12
    Jedno je sigurno, tise na Trgu Svetog Trojstva najstariji su živi brođani. Ako ih budemo čuvali nadživjeti će još mnoge generacije i ostati svjedoci vremena još mnogo stoljeća.
    Jedno je sigurno, tise na Trgu Svetog Trojstva najstariji su živi brođani. Ako ih budemo čuvali nadživjeti će još mnoge generacije i ostati svjedoci vremena još mnogo stoljeća.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oaza života i smrti godinu poslije poplave

    Bara Dvorina

    Oaza života i smrti godinu poslije poplave

    22.5.2015. | 11:11
    Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.
    Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Sami dokazuju kako rafinerija ne zagađuje zrak

    Brodske NVO

    Sami dokazuju kako rafinerija ne zagađuje zrak

    14.12.2012. | 0:04
    Dokazi koji govore kako je koncentracija benzene u zraku veća kad rafinerija ne radi, govori u prilog Rafineriji. To je antikampanja u borbi za čist zrak.
    Dokazi koji govore kako je koncentracija benzene u zraku veća kad rafinerija ne
    SBplus.hr, Slavonski Brod : U Slavonskom Brodu - katastrofalno

    Zbrinjavanje otpada i smeća

    U Slavonskom Brodu - katastrofalno

    22.10.2012. | 17:30
    Kada nam slijedeće godine, u neposrednoj blizini odlagališta, počnu raditi novi bazeni kojima se gradonačelnik jumbo plakatima reklamira već duži vremenski period, problem upravljanja komunalnim otpadom u Slavonskom Brodu sigurno neće biti riješen.
    Kada nam slijedeće godine, u neposrednoj blizini odlagališta, počnu raditi novi
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Izbjegavati „ratne pokliče“ i prijetnje

    Kako umanjiti posljedice ?

    Izbjegavati „ratne pokliče“ i prijetnje

    12.10.2012. | 10:35
    Slijedi nam odmor od zagađenja, jer Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu ide u temeljan remont od 15. listopada (neslužbena informacija).
    Slijedi nam odmor od zagađenja, jer Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu ide u tem
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko, ustvari, zagađuje Slavonski Brod?

    Demistifikacija II

    Tko, ustvari, zagađuje Slavonski Brod?

    6.4.2012. | 0:04
    Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj (katastar) glavnih zagađivača, a veličinom kruga označio sam vlastitu procjenu intenziteta.
    Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Demistifikacija demistificiranoga

    Hladne glave o vrućoj temi

    Demistifikacija demistificiranoga

    29.3.2012. | 17:00
    Spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je vjerojatno, dio sumpor vodik, odlazio u atmosferu.
    Spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je
    SBplus.hr, Slavonski Brod :