Kolumne : Okolišne vibracije

Tomislav Lukić

Kolumne

Okolišne vibracije
Piše: Tomislav Lukić
Objavljeno: 22.10.2012. u 17:30
Prikaza: 2642
|

Zbrinjavanje otpada i smeća

U Slavonskom Brodu - katastrofalno

root : U Slavonskom Brodu - katastrofalno

Kada nam slijedeće godine, u neposrednoj blizini odlagališta, počnu raditi novi bazeni kojima se gradonačelnik jumbo plakatima reklamira već duži vremenski period, problem upravljanja komunalnim otpadom u Slavonskom Brodu sigurno neće biti riješen.

Jedan od najvećih okolišnih problema današnjice, uz klimatske promjene, svakako je upravljanje komunalnim otpadom. Ovaj problem je prisutan u svakoj društvenoj zajednici, dok sama produkcija otpada po glavi stanovnika direktno ovisi o standardu u društvu. Razvijene zajednice produciraju više otpada nego nerazvijene, urbane više nego ruralne, bogatije više nego siromašnije. Količina produciranoga otpada kreće su u prosjeku oko 1-1,5 kilograma po glavi stanovnika, pa prosječan građanin Hrvatske proizvode godišnje nešto manje od 500 kilograma otpada. Problem konačnoga zbrinjavanje otpada svugdje je jednak i nemojte niti pomisliti kako ih razvijeni i bogati nemaju. U konačnici više nikakav problem nije skupiti otpad samo je pitanje na koji način i koliko to košta. Prikupljanje i zbrinjavanje u svim zemljama svijeta na različite načine financira isključivo stanovništvo, odnosno mi građani.

Imao sam prigodu sudjelovati u izradi nekoliko zakonskih i podzakonskih akata, izradi strategija i planova upravljanja otpadom te provođenju projekta Svjetske banke „Upravljanje komunalnim otpadom u BiH" za što je naš tim proglašen trećim po uspješnosti u svijetu. Tijekom obavljanja ovih poslova obišao sam niz zemalja te proučio sustave upravljana komunalnim otpadom i njegovo zbrinjavanje.

Kvalitet zbrinjavanja otpada ovisi o kvaliteti njegova prikupljanja

Sustav upravljanja odlagalištem Vijuš i način na koji se otpad odlaže u najmanju, katastrofalan je.

Konačno zbrinjavanje komunalnoga otpada uvelike ovisi o kvaliteti prikupljanja. Što je odvajanje otpada na mjestu stvaranja bolje (razdvojeno po fizičko kemijskim osobinama i korisnim svojstvima) to je njegovo konačno zbrinjavanje olakšano. U principu, u razvijenom zemljama, otpad se razdvaja na organski komunalni (obrada biološkom degradacijom), razvrstan korisni otpad (obrada recikliranjem), te inertni otpad. Ako se ovako odvoji otpad onda je količina koja ostane za njegovo konačno odlaganje sveden na minimum. Međutim, za ovakvu obradu potrebna je vrlo visoka suradnja sa stanovništvom, izuzetno razvijena svijest o potrebi razdvajanja otpada, te ne baš jeftina infrastruktura. Obrada otpada na ovakav način izuzetno je skupa u stvaranju sustava i malo se zemalja odlučuje za brzu uspostavu upravo zbog cijene koštanja prikupljanja i inkomodiranja stanovništva.

Drugi oblik zbrinjavanja otpada je sustav odvajanja organskoga dijela otpada od ostalih komponenti. Organski otpad ide na obradu biološki dok sav nerazdvojeni i gorivi otpad ide na spaljivanje. Oba sistema su, uz različita poboljšanja, u koracima u kombinaciji sa posebnim sustavom upravljanja ambalažnim otpadom te dobrovoljnim, u reciklažnim dvorištima, prisutna u razvijenom europskim zemljama. Što se ponudi više načina prikupljanja i obrade otpada uz poželjno smanjenje cijena stanovništvo je u svim radnjama discipliniranije. Najvišu razinu ovoga sustava vidio sam u Švedskoj, a u diskusiji sa guvernerom oblasti Linkoping i njegovim timom osobno sam nazvao ovakav sustav „moderni komunizam". Država je donijela set zakonskih rješenja koja su omogućila lokalnoj i regionalnoj zajednici donošenje podzakonskih rješenja i veliko investiranje u sustav upravljanja otpadom. Uopće nisu mogli odgovoriti kolika je bila cijena uspostave ovakvoga cjelovitoga sustava, a kad sam počeo postavljati pitanja koliko mora izdvojiti stanovnika po toni zbrinjavanje otpada uz produkciji toliko korisnih medija također nisu imali odgovor. Tada smo zajedno pokušali doći do brojke koja sigurno najviše zanima naše čitatelje, a ona je približno 200 eura u vidljivim plaćanima, dok se kroz različite takse koji stanovnik godišnje plaća gradu i njihovoj županiji za očuvanje okoliša još 50 eura. Dakle, 250 eura po toni je cijena zbrinjavanja otpada u jednoj testiranoj regije Švedske. Slične cijene zbrinjavanja otpada su u gotovo svim razvijenim zemljama.

Spalionicom se ne rješava problem, u potpunosti

U posljednje vrijeme se sve češće govori o termičkoj obradi otpada, pa je čak i jedan brodski političar izrekao ideju o dopremi komunalnoga otpada Savom te izgradnji spalionice otpada u Slavonskome Brodu. Spalionice funkcioniraju diljem Europe samo u velikim gradovima. Najbliže su nama u Beču i Budimpešti gdje spaljuju, otprilike, oko 500 000 tona godišnje. Ove spalionice imaju visoki stupanj zaštite zraka što naravno poskupljuje čin spaljivanja, a energija koja nastaje nije jeftina. Najveći problem spaljivanja otpada je stvaranje vrlo otrovnih kancerogenih spojeva furana i dioksina na temperaturama izgaranja do 900 stupnjeva Celzijusa. Trenutno većina Europskih spalionica ima sustave skrubera u kojima se svi plinovi čiste tako da je emisija furana i dioksina u granicama dozvoljenih emisija.

Trenutno, u Slavonskom Brodu vlada velika neaktivnost svih političkih stranaka spram ovog problema. Ova inferiornost graniči sa zdravim razumom.

Međutim, tu ne završava problem spalionica. U skruberima, na količini od 500 000 tona spaljenoga komunalnoga otpada, nastaje oko 20 000 tona izrazito toksičnog ostatka pomiješanog sa kemikalijama koje apsorbiraju furane i dioksine. Uz ovaj opasni ostatak nastaje i oko 80 000 tona šljake (pepela). U stvari, spalionicom se ne rješava problem u potpunosti nego djelomično jer ostaje drugi oblik otpada u količini od 20 posto izvornog. Razvijene zemlje su problem riješile na način da su zakonom dozvolile ugradnju šljake u tijela cesta dok ostatak iz skrubera deponiraju u napuštenim rudnicima. Spalionice su uglavnom kogeneracijskoga tipa tako da sve u pravilu produciraju električnu energiju i toplotu. Cijena za spalionicu kapaciteta od oko 500 000 tona na godina je oko 50 000 000 eura. Ovo nije konačna cijena jer se podrazumijeva da imate razvijenu infrastrukturu kontinuiranih energetskih konzumenata (morate znati koga i što grijete, a prije toga morate riješiti prihvat električne energije u mrežu). Zbog vrlo visokih cijena održavanja ovakav način obrade komunalnoga otpada godišnje košta stanovnika, bez obzira na energetsku produkciji, između 150 i 250 eura po toni.

Politička inferiornost graniči sa zdravim razumom

Mi u Slavonskom Brodu plaćamo prikupljanje i zbrinjavanje otpada, otprilike, oko 50 eura po toni. Komunalac radi različite akcije kojim pokušava skupiti što više korisnog otpada kako bi se količine onoga što moramo odložiti smanjile. Sustav upravljanja odlagalištem Vijuš i način na koji se odlaže otpad je u najmanju ruku katastrofalan. Odlagalište se nalazi u neposrednoj blizini stambenih objekata i izletišta Poloj, nema nikakvu zaštitu i odavno je trebalo biti izmješteno. Prije pet  godina Fond za zaštitu okoliša odobrio je 25 000 000 kuna za njegovu sanaciju, ali i Grad Slavonski Brod je trebao izdvojiti isto toliko novaca što nikada nije učinjeno. Problem se jednostavno gura pod tepih, sustavno zanemaruje i nikako ne rješava. Rješenje problema nije niti na vidiku u Brodsko posavskoj županiji, a niti u Slavoniji. Nevladine udruge bi trebale povesti sustavnu akciju medijskog i javnog pritiska na odgovorne kako bi ovaj problem akcelerirali u vremenu i prostoru. Trenutno u Gradu Slavonskom Brodu vlada velika neaktivnost svih političkih stranaka spram ovog problema. Ova inferiornost graniči sa zdravim razumom, jer pitanje zbrinjavanja otpada u Europskoj uniji će doći na naplatu lokalnim zajednicama i državi već 2018. godine.

Nismo ni mi građani oslobođeni odgovornosti ako pomislimo da smo riješili problem stavljajući otpad u kantu za smeće koju odveze Komunalac.

Kada nam slijedeće godine, u neposrednoj blizini odlagališta, počnu raditi novi bazeni kojima se gradonačelnik jumbo plakatima reklamira već duži vremenski period, problem upravljanja komunalnim otpadom u Slavonskom Brodu sigurno neće biti riješen.

Broj komentara: 11

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
bpz2011

bpz2011

Komentirano: 26.10.2012. | 14:05

1

U Slavonskom Brodu zaista je katastrofalno, ali najviše zbog onečišćenja iz Rafinerije. Nakon što je 22. listopada zrak u Slavonskom Brodu tri sata kontinuirano sadržavao alarmantno visoke koncentracije sumporovodika s najvećoj vrijednosti između 9 i 10 sati od 26,5 µg/m3, danas ponovo je kontinuirano, ali već deset sati, iznad granične vrijednosti: 7 µg/m3! Satna koncentracija raste pa pada, pa opet raste i pada, ali cijelo vrijeme je iznad 10 µg/m3. Pita se dokle će tako? Prvo je između 3 i 4 sata koncentracija sumporovodika bila 12,5 µg/m3, a mjerenja na mjernoj postaji na Jelasu između 7 i 8 sati su pokazali kako je koncentracija bila alarmantno visoka, ovogodišnja najveća koncentracija sumporovodika: 39,6 µg/m3! Nakon laganog opadanja koncentracija je ponovo počela rasti i između 11 00 i 12 00 sati ona je opet bila visoka, 29,1 µg/m3, a između 12 00 i 13 00 sati koncentracije sumporovodika je bila: 16,3 µg/m3, što još uvijek više nego 2 puta veća koncentracija od granične vrijednosti.
babycream

babycream

Komentirano: 25.10.2012. | 12:14

2

Komentar je izbrisao Administrator!
MarkoB

MarkoB

Komentirano: 25.10.2012. | 12:10

3

Komentar je izbrisao Administrator!
MarkoB

MarkoB

Komentirano: 25.10.2012. | 12:06

4

Komentar je izbrisao Administrator!
MarkoB

MarkoB

Komentirano: 25.10.2012. | 9:14

5

Komentar je izbrisao Administrator!
babycream

babycream

Komentirano: 24.10.2012. | 21:33

6

markoB, zaboravio si napomenuti da je dotični gospodin doajen hrvatske i svjetske umjetnosti te vlasnik uvažene brodske galerije....
bibactuka

bibactuka

Komentirano: 24.10.2012. | 18:09

7

Dični ekolože pozdravio te Selak iz Tuleka.
MarkoB

MarkoB

Komentirano: 24.10.2012. | 15:36

8

Tko piše ovo,onaj direktor pokojne Termokemije.ministar ekologije u bih,vrsni poznavatelj gljiva i uvaženi član vinske akademije,što sam zaboravio...?
nikop

nikop

Komentirano: 24.10.2012. | 10:24

9

Kanarinac, baš si pravi kanarinac. Skakućeš a ne znaš gdje ćeš. Tri članka o rafineriji su dolje niže. Odskakući i cvrkutaj. Pa znamo svi da je ovo što je ovaj čova napisao istina. Samo što nam istina jako smeta. I nije pristojno tako se izražavati o ljudima.
kanarinac

kanarinac

Komentirano: 23.10.2012. | 14:49

10

Ovaj klatimudan opet podera nas Brođane i prosipa svoju pamet,pa kada se toliko brineš za zdravlje nas brođana kada planiraš napisati ovakav tekst i oplesti po Rafineriji iz B.Broda ili možda nesmiješ jer tamo preko primaš izuzetno dobru plaću samo ne znam ćime si je zaslužio. Prestani nas Brođane smatrati neotesancima i budalama izvoli se kandidirati na narednim izborima pa pobjedi takmace i ajde onda to što si napisao i provedi,ali hebi ga za HDZ-ovu listu je velik broj pretendenata pa mislim da nemaš nikakvih izgleda da se pojaviš na istoj.

Broj komentara: 11

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Prikaži sve komentare 12

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u kolumni
SBplus.hr, Slavonski Brod : Turističke atrakcije: benzen, sumporvodik i lebdeće čestice

U Slavonskom Brodu

Turističke atrakcije: benzen, sumporvodik i lebdeće čestice

23.10.2017. | 0:01
Je li moguće pomiriti kampanju za čist zrak s kampanjom za privlačenje turista u, kako tvrde mladi brodski okolišni aktivisti, "najzagađeniji grad u Hrvatskoj"? Dakako da nije! Zbog toga, ono što skupo reklamira dr.sc. Biljana Lončarević to jeftino kompromitira Peter Tot-Đerđ.
Je li moguće pomiriti kampanju za čist zrak s kampanjom za privlačenje turista u, kako tvrde mladi brodski okolišni aktivisti, "najzagađeniji grad u Hrvatskoj"? Dakako da nije! Zbog toga, ono što skupo reklamira dr.sc. Biljana Lončarević to jeftino kompromitira Peter Tot-Đerđ.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

Politika i zaštita okoliša (3)

Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

12.10.2017. | 8:20
Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo, mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara...
Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo, mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara...
SBplus.hr, Slavonski Brod : Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

Politika i zaštita okoliša (2)

Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

5.10.2017. | 11:00
SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čer
SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čer
SBplus.hr, Slavonski Brod : Od lošeg zraka više nas guše loši političari

Politika i zaštita okoliša (1)

Od lošeg zraka više nas guše loši političari

28.9.2017. | 21:35
Iz pera svog kolumniste, Tomislava Lukića, šefa ureda ministra okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, u tri nastavka, SBplus donosi - drukčije od prevladavajućeg - viđenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
Iz pera svog kolumniste, Tomislava Lukića, šefa ureda ministra okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, u tri nastavka, SBplus donosi drukčije od prevladavajućeg viđenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Franjo

Veliko ime

Franjo

4.10.2015. | 9:30
Opasnost klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda poziva nas da se zapitamo u kojem smjeru ide suvremeno društvo. Rastući jaz između bogatih i siromašnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
Opasnost klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda poziva nas da se zapitamo u kojem smjeru ide suvremeno društvo. Rastući jaz između bogatih i siromašnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Najstariji  stanovnici Slavonskog Broda

Uvjerljivo

Najstariji stanovnici Slavonskog Broda

27.6.2015. | 12:12
Jedno je sigurno, tise na Trgu Svetog Trojstva najstariji su živi brođani. Ako ih budemo čuvali nadživjeti će još mnoge generacije i ostati svjedoci vremena još mnogo stoljeća.
Jedno je sigurno, tise na Trgu Svetog Trojstva najstariji su živi brođani. Ako ih budemo čuvali nadživjeti će još mnoge generacije i ostati svjedoci vremena još mnogo stoljeća.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oaza života i smrti godinu poslije poplave

Bara Dvorina

Oaza života i smrti godinu poslije poplave

22.5.2015. | 11:11
Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.
Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

Voda, zemlja i zrak

Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

22.3.2013. | 0:04
"Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što nam je strano. Mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, pa kako ih možete kupiti?".
"Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što nam je strano.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sami dokazuju kako rafinerija ne zagađuje zrak

Brodske NVO

Sami dokazuju kako rafinerija ne zagađuje zrak

14.12.2012. | 0:04
Dokazi koji govore kako je koncentracija benzene u zraku veća kad rafinerija ne radi, govori u prilog Rafineriji. To je antikampanja u borbi za čist zrak.
Dokazi koji govore kako je koncentracija benzene u zraku veća kad rafinerija ne
SBplus.hr, Slavonski Brod : Izbjegavati „ratne pokliče“ i prijetnje

Kako umanjiti posljedice ?

Izbjegavati „ratne pokliče“ i prijetnje

12.10.2012. | 10:35
Slijedi nam odmor od zagađenja, jer Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu ide u temeljan remont od 15. listopada (neslužbena informacija).
Slijedi nam odmor od zagađenja, jer Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu ide u tem
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko, ustvari, zagađuje Slavonski Brod?

Demistifikacija II

Tko, ustvari, zagađuje Slavonski Brod?

6.4.2012. | 0:04
Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj (katastar) glavnih zagađivača, a veličinom kruga označio sam vlastitu procjenu intenziteta.
Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj
SBplus.hr, Slavonski Brod : Demistifikacija demistificiranoga

Hladne glave o vrućoj temi

Demistifikacija demistificiranoga

29.3.2012. | 17:00
Spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je vjerojatno, dio sumpor vodik, odlazio u atmosferu.
Spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je
SBplus.hr, Slavonski Brod :