Produktovod Bosanski Brod - Slavonski Bord(Foto: AP/SBplus)
Očevidci tvrde kako je, u trenutku akcidenta, iz zemlje izbio gejzir opasnog otpada do visine od desetak metara praćen eksplozijom od proboja cijevi. Samo dragi Bog nam je bio na pomoći što nitko od slučajnih prolaznika u tom trenutku nije odbacio neugaslu cigaretu.
OVU kolumnu sam napisao prije desetak dana, ali je nisam
poslao na objavu jer su se događaji o okolišnim akcidentima izmjenjivali
brzinom svjetlosti. Unatrag šest mjeseci započeo sam set kolumna pod nazivom Politika
i zaštita okoliša, a sada su događaji dosegnuli vrhunac. U kolumnama od 5.10. 2017. godine pa do danas upozoravao sam na sve nepravilnosti i
bedastoće koje se kriju iza suludog političkog
procesa plinofikacije Rafinerije nafte Brod starim produktovodom. Telefonski
sam upozorio naše brodske saborske zastupnike i našega dužnosnika u
Ministarstva okoliša RH, a istovremeno sam uputio e-mail našoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Naravno, naši vrli vladajući političari nisu htjeli niti saslušati vrlo jasne
argumente koji govore protiv plinofikacije starim produktovodom koji se pokušao
izvesti ovih dana. I sve to kako bi se pod
hitno svidjeli glasačima, kao, riješili pitanje zagađenja zraka. Sjetite se
trijumfalizma naše „ugledne" zastupnica Ljubice Maksimčuk kad je na aktualnom
satu upitala ministra Ćorića o rješenju pitanja zagađenja zraka u Slavonskom
Brodu. On joj slavodobitno odgovara kako je sve riješeno, a mjesec dana kasnije
nema pojma što se to događa u postupku rješenja zagađenja. Tada sam napisao kako ništa nije riješeno,
osim što su, uz pomoć novinara HRT, entitet Bosne i Hercegovine,
Republiku Srpsku, priznali kao državu.

Ali radili su oni, nisu sjedili skrštenih ruku. Izradili su
Desetogodišnji plana razvoja plinskog
transportnog sustava RH 2018.-2027. Vješto su u ovaj dokument uveli suludu
ideju korištenje cijevi stare gotovo 60 godina koja će, po njihovoj tvrdnji, značajnije riješiti pitanje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu - a neće. Na stranici 11.
toga dokumenta predstavljena je karta plinskog sustava RH te tlakovi u
mreži. Na stranici 64. predstavljen je plan razvoja mreže gdje je ubačen i ovaj
zahvat pod gore spomenutom izlikom.
Nema se što reći, svi u službi suludog projekta izvan svake
pameti u korist samo jedne generalske tvrtke Crodux. Kad je nekakav zahvat u
ovakvim službenim dokumentima kao Plan razvoja plinske mreže RH otvara se
velika mogućnost financiranja iz predpristupnih fondova. Takvo pogodovanje jednom privatnom poduzeću
za ostvarenje ekstra profita - uz enorman rizik za okoliš - a sve uz opravdanje upravo zaštite okoliša i čistog zraka, još
nije zabilježeno.
Odgovorno tvrdim, korištenje postojećeg
naftovoda-produktovoda i njegova prenamjena nije moguća bez velikoga rizika za
okoliš. Da bi se tvrtka Crodux uvjerila
u stvarnost kako ukopana željezna cijev stara više od 50 godina, gotovo
tridesetak godina bez antikorozivne zaštite, ne može poslužiti kao plinovod,
morala nas jer izložiti teškoj ekološkoj
akcidentnoj situaciji. Nedostajali su samo djelići sekunde do katastrofe
neviđenih razmjera. U neposrednoj blizini benzinske crpke Crodux na zapadnom
izlazu došlo je do gubitka nepoznate količini naftnih derivata koji je, prilikom obavljanja tlačnih radova, iscurio u obliku gejzira u
plodnu slavonsku zemlju. Službeno
priopćenje tvrtke Crodux kaže kako se radi o 150 litara, a cijeli akcident se pokušao prikazati
kao bezazlen. Bezazlen nikako nije jer i danas traju katastrofalne radnje
sanacije ovog akcidenta. Unatoč
adsorbensima i drugim kemijskim agensima koji su primijenjeni u procesu
sanacije isparavanja su bila ogromna, a svi prolaznici u autobusima i autima
osjetili su ogroman smrad naftnih derivata. Očigledno se radilo o mnogo većoj
količini, što je nemoguće dokazati i to nikada nećemo saznati. Možemo saznati
samo koliko je zemlje zagađeno. Očevidci tvrde kako je, u trenutku akcidenta, iz
zemlje izbio gejzir opasnog otpada do visine od desetak metara praćen
eksplozijom od proboja cijevi. Samo dragi Bog nam je bio na pomoći što nitko od
slučajnih prolaznika u tom trenutku nije odbacio neugaslu cigaretu. Došli
bi u pitanje ljudski životi putnika koji su u tom trenutku prolazili zapadnom
veznom cestom kojim je, ovih dana, bio jako intenzivan promet zbog uskršnjih
praznika. Ugroženi bi bili i gospodarski objekti kao Plinacro, crpka Crodux,
HAC i Hotel Zovko. Ne smijemo niti zamisliti što bi se dogodilo da se u tom
trenutku na mjestu akcidenta nalazio autobus pun djece.
Tko je kriv za ovu vrlo opasnu ekološku ujdurmu koja je
ugrozila živote, a koju su nam servirali naši brodski političari u kombinaciji
sa državnim vrhom, odabranim poduzetnicima i ostalima? Zašto nitko ne želi
poslušati glas razuma i pri tom ne dovoditi živote u opasnost?
Sve ovo se događalo samo zbog političkog trijumfalizma i
lažne brige o okolišu. Finale svega su izvješća tvrtki koje su provodile
postupke prepune nestručnosti, bedastoća
i tehničkih gluposti. Idemo redom
nabrajati teške propuste:
1. Cijelom projektu plinofikacije i revitalizacije
cjevovoda se pristupilo bez adekvatne dokumentacije (plana) koji
uopće nigdje do sada nije spomenuta.
2. Nije provjeren sadržaj cijevi što je katastrofalna
greška. Sada znamo kako je moguće da cijev
sadrži 640 m3 opasnog otpada
(za bolje razumijevanje 640 000 litara) koje je trebalo zbrinutu. Opće poznata je stvar da 1 litra naftnih
derivata zagadi 1 000 000 litara pitke vode.
3. Pristupilo se provjeri cjevovoda, a nije
izvršeno snimanje stanja debljine
stjenke cijevi. Danas postoji cijeli niz metoda kojima se prije tlačenja snima
stanje debljine stjenki cijevi, npr. piging.
4. Po izvješću ovlaštene tvrtke koja je radila
tlačenja, incident se dogodio na tlaku od 2 bara, a kroz cijev treba teći plin
pri pritisku od 50 bara, ako se privede svrsi (vidi shemu gore). Cjevovod se
mora tlačiti na 30 % vrijednosti većoj od radnog tlaka, a to znači 65 bara. Zamislite
što će se dogoditi kada ovom cijevi krene plin na 50 bara i procuri!? Cijev je u
probama po njihovom izvješću procurila
na 2 bara.
5. Do proboja je moglo doći bilo gdje na trasi
dugoj 5,1 km, a trase je provjerena samo na osnovu mirisa i vizualno.
6. Pristupilo se procesu sanacije akcidenta bez
Plana sanacije, a uopće nije zaustavljeno istjecanje opasnog otpada. Čak je u
jednoj fazi izgledalo kako je sanacija završena. Tvrtka koju je odabrao
investitor Crodux vršila je sanaciju bez pražnjenja cjevovoda što je gotovo
nemoguće učiniti.
7. Predmetni produktovod prolazi kroz područje
Natura 2000 Jelas polje. Nikakvi po okoliš i prirodu rizični radovi nisu smjeli
biti izvođeni u ovom području bez „Studije procjene utjecaja zahvata na
područje Natura 2000".
8. Gdje su u cijelom okolišno masakru inspektor zaštite
prirode i načelnik Općine Sibinj na čijem se području incident dogodio???
9. Gdje je u cijeloj našoj katastrofi struka? Zašto
se nisu oglasili naši lokalni strojarski stručnjaci? Je li je itko pročitao
PRAVILNIK O PREGLEDIMA I ISPITIVANJU OPREME POD TLAKOM? Gdje je Ovlašteno
inspekcijsko tijelo nadležno za provedbu ovog pravilnika? Pa zaboga miloga, mi
u našem gradu imamo Đuru Đakovića koji ima na stotine inženjera
strojarstva, tvrtku koja je izgradila veliki
broj plinskih objekata. Mi imamo u našem Gradu Strojarski fakultet prepun
profesora strojarstva, stručnjaka za koroziju i metale, doktora kemije, imamo i Veleučilište na čijem čelu je
strojar. Nitko se nije oglasio, ali baš niti jednom rečenicom. Pitam i Vas, dragi čitatelji,
zašto glasno šute?
Zato što se panično boje za svoje
truljave fotelje dobivene politikom i uz to su neviđene kukavice i pik zibneri. Javnim očitovanjem mogu se zamjeriti mnogima i
izgubiti svoje vrlo važne funkcije. Uz to, neki od stručnjaka, pogotovo kemijske
struke, su i članovi stranke „zna se" koji bi unutar sustava mogli imati velike
probleme. Kako nitko nije objasnio građanima prije pet mjeseci što znači cijev
položena u zemlju na dubini od dva do tri metra, ispunjena opasnim otpadom, bez
katodne zaštite 27 godina. Stručnjak bi
iskazao svoju stručnost (ako je uopće ima), ali bi se zamjerio „zna se"
politici. Oni jednostavno na to nisu spremni. Oni su spremni za sitna
žmukljarenja i dobivanje minimalnih, vrlo upitni, političkih bodova.
Neka nam zagađenje zraka više
nikada nitko ne rješava na ovakav način.