Kolumne : Okolišne vibracije

Tomislav Lukić

Kolumne

Okolišne vibracije
Piše: Tomislav Lukić
Objavljeno: 6.12.2017. u 18:10
Prikaza: 989
|

Komentira Tomislav Lukić

Spaljivanje i/ili reciklaža komunalnog otpada

root : Spaljivanje i/ili reciklaža komunalnog otpada

Posljednjih nekoliko godina, u Slavonskom Brodu puno je rađeno na odvajanju komunalnog otpada „in situ". Ovaj posao izvrsno radi gradski Komunalac koji je od tvrtke „slučaj" izrastao u respektabilan i vrlo odgovoran gospodarski subjekt, prije svega, zahvaljujući kvalitetnom menadžmentu.

SPALJIVANJE, kao oblik obrade komunalnog otpada, ima vrlo široku uporabu. Dolazi kao dio kompleksnog sustava upravljanja komunalnim i industrijskim otpadom. Industrijski sektor razvoja tehnologija spaljivanja komunalnog otpada postoji u primjeni od kraja 19. i početka 20. stoljeća, međutim, svoj intenzivni razvoj doživio je u zadnjih 25 godina. Oko koncepta odvojenog prikupljanja otpada i maksimalnog recikliranja nasuprot spaljivanju otpada - sukoba nema i ne treba ga biti, jer sve ono što nije moguće reciklirati bolje je spaliti nego odložiti na deponij.

S takvom tvrdnjom, zagovornici gradnje spalionica u svijetu brane model po kojem se na visokim temperaturama, za deset puta, smanjuje volumen komunalnog otpada. Trenutno, u svijetu postoji preko 3000 različitih postrojenja za spaljivanje otpada koji funkcioniraju na principu vrlo različitih tehnologija. Po načelu „zagađivač plaća" i u razvijenim zemljama najveći teret je na poreznom obvezniku koji, u zavisnosti od načina obrade otpada, plaća i njegovo zbrinjavanje. Što je tehnologija obrade otpada naprednija takse i naknade za prikupljanje i obradu otpada su veće. Sustav spaljivanja otpada u europskim državama u ovisnosti o ekonomskoj razvijenosti, geografskom položaju, gustoći naseljenosti, stupnju svijesti o potrebi razdvajanja otpada, tehnološkom razvoju zemlje, energetskim potrebama  i održivim okolišnim parametrima je vrlo različit.

A gdje smo mi?

Prošle godine je ministar Dobrović donio novi plan upravljanja komunalnim otpadom koji u sebi ne sadrži energetsku oporabu otpada (spaljivanje otpada), niti se takav tretman pojavljuje niti jednom riječju u ovom krucijalnom dokumentu. Da li smo u stanju poštovati uvjete i količine  koje nam nameće Europska unija (EU) primjenjujući odredbe ovog dokumenta? Kako bi stanovnicima približili ovu problematiku kroz ovu kolumnu ću pokušati prikazati trendove obrade komunalnog otpada  u EU, a sami ćete zaključiti kako se o ovom kompleksnom problemu u buduće izjašnjavati. 

Ovaj grafikon  predstavlja stanje upravljanja otpadom u svim članicama EU uz usporedbu sa Švicarskom, Norveškom i Islandom. Hrvatska se nalazila  na 25. mjestu od 28 članica EU po kvaliteti zbrinjavanja otpada tj.  82 % našeg otpada odlažemo, dok 18 % recikliramo. Od nas su lošiji samo Rumunjska, Grčka i Malta.  Sve visoko razvijene EU zemlje imaju minimalan ili nikakav postotak odlaganja otpada, a sve termički obrađuju otpad. Otpad se mora razdvojiti in situ (na mjestu nastanka u domaćinstvima), kao takav odvesti, prikladno zbrinuti i u konačnici reciklirati. Ovakav način zbrinjavanje otpada u zadnje dvije godine dobiva popularni naziv „zelena ekonomija". Kod termičke obrade otpada najveći su problemi zbrinjavanje ostatka spaljivanja (pepeo) i emisija iz ložišta (dioksini i furani). Problem pepela  je riješen na način da je zakonski dozvoljena ugradnja ovakvih materijala u tijela autocesta i slične izolirane tampone, dok je problem dioksina i furana riješen izgradnjom skrubera koji pročišćavaju dimne plinove. Naravno, ovakvi zahvati nisu nimalo jeftini pa su  procesi spaljivanja otpada prilično skupi. U gotovo svim zemljama u kojima sam osobno bio na spalionicama (Japan, Njemačka, Danska, Austrija, Mađarska, Slovenija, Švedska, Finska) cijena zbrinjavanja otpada kroz različite oblike davanja (porezi, jednokratne naknade, redovito plaćanje odvoza otpada) po toni dostigne do 150 Eura. Vlasništvo nad spalionicama je vrlo različito od zemlje do zemlje, a najbolje uređeni  i integrirani sistem u kojem sam bio je u Švedskoj koja ima do detalja riješen svaki element sustava duboko obvezujuće povezan.  Jedna kogeneracijska spalionica koja godišnje obradi oko 500.000 t/g otpada (stanovnici Hrvatske su 2015. godine proizveli oko 1.653.000 tona komunalnog otpada) košta oko 50.000.000 eura. Moram naglasiti kako se komunalni otpad koji ide na odlagalište kao takav ne može spaliti već se mora prirediti, jasno je kako mi uopće nemamodovoljno otpada za funkcioniranje jedne ekonomski isplative spalionice. Drugi, puno veći problem je javnost koja je apriori protiv ovakvog načina oporabe komunalnog otpada.

Sljedeća fotografija pokazuje kakav je odnos broja spalionica i spaljenog komunalnog otpada u Europi iz 2010. i 2015. godine.  Za pet godina neke zemlje su izgradile nove spalionice dok su druge smanjile broj spalionica, ali su povećali odnos reciklirano – termički oporabljeno u korist reciklirano.
 

Sustav spalionica otpada svakako je najveći u Japanu koji ima više od trećine svih svjetskih spalionica, ukupno 1269 po podatcima iz 2010.godine. Japan ima i jedinstven zakonom uređeni sistem koji kaže kako se komunalni otpad nikamo ne može voziti iz mjesta nastanka nego se mora „in situ" i obraditi. Japanske su tehnologije termičke obrade otpada uvjerljivo najefikasnije, pa tako u EU spalionicama nastaje oko 10 % pepela dok u japanskim tek 2%.

Gdje smo mi lokalno?

U Slavonskom Brodu posljednjih nekoliko godina odrađeno je jako mnogo na poslovima odvajanja komunalnog otpada „in situ". Ovaj posao je izvrsno odradila tvrtka Komunalac koja je od tvrtke „slučaj" izrasla u respektabilan i vrlo odgovoran gospodarski subjekt zahvaljujući prvenstveno kvalitetnom menadžmentu. Svi individualni objekti u gradu imaju mogućnost odvojenog prikupljanja otpada koji se razdvaja, redovito odvozi pa su i rezultati zaista odlični. Imamo se i mi čime pohvaliti. Naravno, ostaje problem zgrada s mnogo stanova i nedefiniranim prostorima za odvojeno prikupljanje otpada. Vrlo je teško u malim stanovima od  50 kvadrata u kojem živi četveročlana obitelj pronaći mjesto na koje bi smjestili  četiri posude-vrećice za odvojeno prikupljanje otpada. Poseban problem je prostor u koji treba odložiti isti otpad unutar zgrade ili neposrednoj blizini, a da on ne bude izložen devastaciji „lokalnih ekologa" koji traže neku zaradu skupljajući vrijedni otpad koji mogu prodati. Starost ovakvih stambenih  objekata je trideset i više godina i ne postoje takvi prostori koji bi omogućili stalni nadzor nad prikupljenim otpadom. Ovo nije samo naš problem, nego je problem svih velikih urbanih cjelina u Hrvatskoj te će vrlo teško biti pronaći rješenje koje će zadovoljiti sve strože kriterije koje nam nameće EU. Najvažnije je sustavno raditi, stvarati kvalitetnu infrastrukturu i preduvjete za odvojeno prikupljanje. Kod nas sigurno nije upitna kolektivna svijest, jer kad se stvore preduvjeti za odvojeno prikupljanje više od 90 % stanovnika reagira ispravno i prilagodi se postavljenim normama.  

U prilogu u pdf formatu, čitateljima koje zanima ova problematika, nudim svoj pregledni članak napisan 2015. za potrebe jednog kongresa u kojemu je vidljiv širi pregled stanja upravljanja termičkim otpadom u svijetu sa tehnologijama obrade.

Broj komentara: 3

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Blade

Blade

Komentirano: 7.12.2017. | 16:18

1

Hahahahahahaha
Niko1961Marusic

Niko1961Marusic

Komentirano: 7.12.2017. | 9:38

2

MILENIJUM, ti si baš neki čudan lik. Ja ne komentiram tekstove, a ti si me baš isprovocirao. Komentiraš na svim sb portalima a potpuno si nepismen. Ti mora da si neki Bosanac koji je završio osnovnu školu u Koraću i poslije zalutao u Slavonski Brod. Ne prepoznaješ č i ć, dok su ti veliko i malo slovo nesavladiva prepreka. Ovaj tekst si napisao bez velikog slova, zareza ili točke. Naš prijatelj sa portala nije Stipič nego Stipić, a da bi bio Slavonac moraš biti Milenij , nikako Milenijum. Učinio bi veliku uslugu posjetiteljima naših portala kada bi upisao neku normalnu osnovnu školu i uz put pročitao nešto više od poznatih knjiga kao što su Bukvar ili Poznavanje prirode i društva.
MILENIJUM

MILENIJUM

Komentirano: 6.12.2017. | 19:08

3

lukiću ne trebaš tu biti puno pametan sve se to zna več nekoliko godina i svake godine je još bolje daj se ti hvataj pametnijeg posla U BIH gdje radiš i ništa ni pokušao učiniti vezano za rafineriju jer tu dokazuješ svoju nesposobnost a da ne govorim knjiga o gljivama nestručna jedino se pomogao vinskoj akademiji oko sumpora

Broj komentara: 3

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u kolumni
SBplus.hr, Slavonski Brod : Umjesto efikasnog aktivizma imamo opasan diletantizma

Politika i zaštita okoliša (7)

Umjesto efikasnog aktivizma imamo opasan diletantizma

15.11.2017. | 13:30
Umjesto nepotrebnog širenja panike među građanima, proglašavajući nešto opasnim zbog nepravilnog tumačenja podataka s mjernih postaja, mladi okolišni aktivisti bi mogli trošiti vrijeme na pisanje okolišnih projekata te podnositi aplikacije na različite fondove.
Umjesto nepotrebnog širenja panike među građanima, proglašavajući nešto opasnim zbog nepravilnog tumačenja podataka s mjernih postaja, mladi okolišni aktivisti bi mogli trošiti vrijeme na pisanje okolišnih projekata te podnositi aplikacije na različite fondove.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mladim okolišnim aktivistima jak je glas, a ne argumenti

Politika i zaštita okoliša (6)

Mladim okolišnim aktivistima jak je glas, a ne argumenti

5.11.2017. | 20:15
Ne sjedi na dimnjaku u rafineriji nekakav radnik i sumpor dioksid šalje u Derventu, benzen u Novu Gradišku, sumpor vodik u Šamac, a nama ostavi lebdeće čestice. Ako je zagađenje došlo iz Rafinerije moraju biti zabilježeni i drugi parametri, a ne samo zagađenje lebdećim česticama
Ne sjedi na dimnjaku u rafineriji nekakav radnik i sumpor dioksid šalje u Derventu, benzen u Novu Gradišku, sumpor vodik u Šamac, a nama ostavi lebdeće čestice.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prilog edukaciji građana i boraca za čist zrak

Politika i zaštita (5)

Prilog edukaciji građana i boraca za čist zrak

27.10.2017. | 13:00
Kolumnist SBplus-a, Tomislav Lukić, svima opravdano zaberinutima zbog zagađenja zraka oba Broda na Savi - kao ekspert iz oblasti kemijske industrije i, posebno, prerade nafte - u ovom prilogu donosi osnovne podatke o Rafineriji, bez kojih bi okolišni aktivisti nastupali kao dilet
Kolumnist SBplus-a, Tomislav Lukić, svima opravdano zaberinutima zbog zagađenja zraka oba Broda na Savi - kao ekspert iz oblasti kemijske industrije i, posebno, prerade nafte - u ovom prilogu donosi osnovne podatke o Rafineriji, bez kojih bi okolišni aktivisti nastupali kao dilet
SBplus.hr, Slavonski Brod : Turističke atrakcije: benzen, sumporvodik i lebdeće čestice

U Slavonskom Brodu

Turističke atrakcije: benzen, sumporvodik i lebdeće čestice

23.10.2017. | 0:01
Je li moguće pomiriti kampanju za čist zrak s kampanjom za privlačenje turista u, kako tvrde mladi brodski okolišni aktivisti, "najzagađeniji grad u Hrvatskoj"? Dakako da nije! Zbog toga, ono što skupo reklamira dr.sc. Biljana Lončarević to jeftino kompromitira Peter Tot-Đerđ.
Je li moguće pomiriti kampanju za čist zrak s kampanjom za privlačenje turista u, kako tvrde mladi brodski okolišni aktivisti, "najzagađeniji grad u Hrvatskoj"? Dakako da nije! Zbog toga, ono što skupo reklamira dr.sc. Biljana Lončarević to jeftino kompromitira Peter Tot-Đerđ.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

Politika i zaštita okoliša (3)

Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

12.10.2017. | 8:20
Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo, mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara...
Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo, mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara...
SBplus.hr, Slavonski Brod : Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

Politika i zaštita okoliša (2)

Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

5.10.2017. | 11:00
SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čer
SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čer
SBplus.hr, Slavonski Brod : Od lošeg zraka više nas guše loši političari

Politika i zaštita okoliša (1)

Od lošeg zraka više nas guše loši političari

28.9.2017. | 21:35
Iz pera svog kolumniste, Tomislava Lukića, šefa ureda ministra okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, u tri nastavka, SBplus donosi - drukčije od prevladavajućeg - viđenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
Iz pera svog kolumniste, Tomislava Lukića, šefa ureda ministra okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, u tri nastavka, SBplus donosi drukčije od prevladavajućeg viđenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Franjo

Veliko ime

Franjo

4.10.2015. | 9:30
Opasnost klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda poziva nas da se zapitamo u kojem smjeru ide suvremeno društvo. Rastući jaz između bogatih i siromašnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
Opasnost klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda poziva nas da se zapitamo u kojem smjeru ide suvremeno društvo. Rastući jaz između bogatih i siromašnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Najstariji  stanovnici Slavonskog Broda

Uvjerljivo

Najstariji stanovnici Slavonskog Broda

27.6.2015. | 12:12
Jedno je sigurno, tise na Trgu Svetog Trojstva najstariji su živi brođani. Ako ih budemo čuvali nadživjeti će još mnoge generacije i ostati svjedoci vremena još mnogo stoljeća.
Jedno je sigurno, tise na Trgu Svetog Trojstva najstariji su živi brođani. Ako ih budemo čuvali nadživjeti će još mnoge generacije i ostati svjedoci vremena još mnogo stoljeća.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oaza života i smrti godinu poslije poplave

Bara Dvorina

Oaza života i smrti godinu poslije poplave

22.5.2015. | 11:11
Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.
Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

Voda, zemlja i zrak

Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

22.3.2013. | 0:04
"Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što nam je strano. Mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, pa kako ih možete kupiti?".
"Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što nam je strano.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sami dokazuju kako rafinerija ne zagađuje zrak

Brodske NVO

Sami dokazuju kako rafinerija ne zagađuje zrak

14.12.2012. | 0:04
Dokazi koji govore kako je koncentracija benzene u zraku veća kad rafinerija ne radi, govori u prilog Rafineriji. To je antikampanja u borbi za čist zrak.
Dokazi koji govore kako je koncentracija benzene u zraku veća kad rafinerija ne
SBplus.hr, Slavonski Brod : U Slavonskom Brodu - katastrofalno

Zbrinjavanje otpada i smeća

U Slavonskom Brodu - katastrofalno

22.10.2012. | 17:30
Kada nam slijedeće godine, u neposrednoj blizini odlagališta, počnu raditi novi bazeni kojima se gradonačelnik jumbo plakatima reklamira već duži vremenski period, problem upravljanja komunalnim otpadom u Slavonskom Brodu sigurno neće biti riješen.
Kada nam slijedeće godine, u neposrednoj blizini odlagališta, počnu raditi novi
SBplus.hr, Slavonski Brod : Izbjegavati „ratne pokliče“ i prijetnje

Kako umanjiti posljedice ?

Izbjegavati „ratne pokliče“ i prijetnje

12.10.2012. | 10:35
Slijedi nam odmor od zagađenja, jer Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu ide u temeljan remont od 15. listopada (neslužbena informacija).
Slijedi nam odmor od zagađenja, jer Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu ide u tem
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko, ustvari, zagađuje Slavonski Brod?

Demistifikacija II

Tko, ustvari, zagađuje Slavonski Brod?

6.4.2012. | 0:04
Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj (katastar) glavnih zagađivača, a veličinom kruga označio sam vlastitu procjenu intenziteta.
Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj
SBplus.hr, Slavonski Brod : Demistifikacija demistificiranoga

Hladne glave o vrućoj temi

Demistifikacija demistificiranoga

29.3.2012. | 17:00
Spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je vjerojatno, dio sumpor vodik, odlazio u atmosferu.
Spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je
SBplus.hr, Slavonski Brod :