Kolumne : Okolišne vibracije

Tomislav Lukić

Kolumne

Okolišne vibracije
Piše: Tomislav Lukić
Objavljeno: 27.6.2015. u 12:12
Prikaza: 3190
|

Uvjerljivo

Najstariji stanovnici Slavonskog Broda

Jedno je sigurno, tise na Trgu Svetog Trojstva najstariji su živi brođani. Ako ih budemo čuvali nadživjeti će još mnoge generacije i ostati svjedoci vremena još mnogo stoljeća.

TISA je četinarsko drvo rašireno u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere u bukovim i mješovitim bukovim i jelovim šumama. U prošlosti je zauzimala mnogo veće površine, ali zadnjeg ledenog doba osjetno je smanjen broj staništa u kojima se pojavljuje. Zbog cijelog niza ekoloških razloga, ali kao i obično, zbog djelovanja čovjeka, suzila je svoj areal.

Tisa je vrlo rijedak stanovnik naših šuma i stoga je, temeljem Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske, posebno zaštićena na svim prirodnim nalazištima. Zbog njenog vrlo tvrdog, elastičnog i trajnog drva, čovjek ju je izuzetno cijenio, ali i sjekao. Nestale su iz naših šuma zbog vrlo sporog rasta i dugotrajne obnove prirodnih sastojina. Ima primjeraka koji su samo zbog nepristupačnosti terena ostali vegetirati u prirodnom okruženju.

Sastojine tise u Europi postale su vrlo rijetke, pa je vjerojatno najugroženija dendrološka vrsta koja je zaštićena Bernskom konvencijom. Danas se najveći areali tise u svijetu nalaze u Slovačkoj, Mađarskoj i Engleskoj gdje ponegdje tvori i čiste sastojine.

U Hrvatskoj njena pojavljivost u prirodnom okruženju je vrlo rijetka. Postoji nekoliko lokaliteta u Lici i Gorskom kotaru. Najstarija tisa u Europi se nalazi u Velikoj Britaniji u mjestu Llangernyw procijenjene starosti 4000 do 5000 godina. U Hrvatskoj najstarija tisa se nalazi  u šumskom predjelu Krune, gospodarska jedinica Široka draga, Šumarije Mrkopalj, prsnog promjera 86 cm, po riječima djelatnika šumarije stara je preko 2000 godina. U Slavoniji, na prirodnom staništu, vegetira još samo nekoliko tisa na 150 m2 u području Parka prirode Papuk, šumski predjel Debeljak, gdje postoji i dio planine koji se zove Tisovac.

Obična tisa (Taxus baccata L.), rod je zimzelenog drveća ili grmova iz porodice Taxaceae. Postoji  osam vrsta koje su raširene dobrim dijelom na sjevernoj hemisferi: Europa, Zapadna Azija, Sjeverna Afrika, Kavkaz i Sjeverna Amerika. Vrste su morfološki vrlo slične, pa ih neki znanstvenici smatraju geografskim svojtama jedne vrste.

Biljka je dvodomna, s odvojenim muškim i ženskim stablima, pa ova ekološka činjenica može biti uzrokom slabijeg razvoja novih stabala. Stablo raste vrlo sporo, može narasti do  30 m visine i 150 cm promjera.  Često se formira kao grmoliko. Može doživjeti duboku starost od preko 1000 godina, dok fizičku zrelost tisa postiže poslije trideset godina. Njene grančice, iglice i same sjemenke sadrže alkaloid  taksin koji je vrlo otrovan i za mnoge, naročito domaće životinje je smrtonosan. 

Jedini dio biljke koji nije otrovan je arilus, vanjski dio crvene bobice. U prirod dijelovi biljke koji imaju jarke boje uglavnom su otrovni, dok kod tise to nije slučaj. Arilus je sočan, sluzav i sladak, i može se konzumirati sirov, ali uz veliki oprez jer je sjemenka  otrovna i gorka. Od crvenog ovoja ploda pravi se ukusan sirup bez mirisa i okusa po terpentinu, a služi kao prirodni lijek. Svi drugi dijelovi stabla, osobito iglice, mladi izbojci i sjemenke sadrže otrovni alkaloid taksin. Iglice uz taksin sadrže i cijeli niz supstanci kao alkaloid milosin, glikozid, taksikatin, saharozu, rafinozu, galusovu kiselinu i efedrin.

Zečevi i srne jedu tisu bez opasnosti od trovanja, jer se njihov organizam tisućljećima priviknuo na takav izvor hrane. Tisa je vrlo toksična za konje, krave, ovce, koze. (Tisa se pojavljuje u dijelu PP Papuka koji se naziva Točak. Jedna kosina koja izlazi na vrh brda Točak se naziva Konjska smrt. U tom dijelu su godinama, za izvlačenje drva, koristili konje koji su jeli izbojke tise. Vlasnici vjerojatno nisu znali uzrok ugibanja konja, ali su zaključili da se smrtnost konja iznimno povećala kada su radili na tom dijelu planine.)

Prapovijesni čovjek uvelike je poznavao biljke, a njihovi su plodovi imali glavnu ulogu kao hrana, prirodni lijekovi, ogrjevni, građevni ili odjevni materijal, otrovi i ukrasi, dakle kao neizostavan dio naših života i života naših predaka. Svojim neobičnim svojstvima tisa je u povijesti ljudskog razvoja zauzela vrlo značajno mjesto.

Tisa ima vrlo kvalitetno drvo fine građe sa uskim do maksimalno dva milimetar širokim godovima koji su takvi zbog  vrlo sporog rasta, a to je jedna od glavnih morfoloških osobina. Drvo je vrlo tvrdo i trajno, pa je u velikoj mjeri bilo cijenjeno i upotrebljavano već u prvim danima naseljavanja europskog kopna. Koristilo se u gradnji pred povijesnih sojenica, a vrlo često se nađe u ugljenim ostatcima iz neolitskih nalazišta.

Jedan od najznačajnijih arheoloških nalaza, star 5300 godina, je Ledeni čovjek iz Alpa kod kojeg su pronađena dva predmeta od tise. Njegova bakrena sjekira je imala dršku od tisovine koja je očuvana u odličnom stanju, dok je štap koji je vjerojatno trebao biti pretvoren u luk također od tisovine. Kroz povijest drvo od kojeg su se izrađivali najbolji lukovi je bila tisovina jer je imala odličnu elastičnost i trajnost.

Izrazito kvalitetno drvo tise poslužilo je Britaniji u srednjem vijeku da bude jedna od najjačih svjetskih sila, posebice zbog poznatih engleskih lukova, "english long bow", izrađenih od tise. Strijela ispaljena iz takvog luka mogla je probiti najdeblji viteški oklop, a legenda kaže kako je Robin Hood također imao luk napravljen od tise.

Postoje i podaci iz XIV. vijeka na osnovu kojih se može utvrditi živa trgovina tisovinom u alpskim krajevima Njemačke i Austrije. Računa se da je tada prosječno godišnje posječeno oko 10.000 stabala što je uvelike doprinijelo nestanku tise iz njenih tisućljetnih staništa. Tisovinom se trgovalo preko  sjevernonjemačkih lučkih gradova, čija je trgovina konkurirala Engleskoj, koja je posjekla svoje zalihe tisovog drveta. Smatra se da je posljednjih godina prošlog stoljeća najviše tisovog drveta otišlo za slavine na vinskim i drugim bačvama, a tom sječom zadan je posljednji veliki udarac sastojinama tise diljem Europe.

Iz ovakvih svojstava tise kao drveta izašle su mnoge legende i vjerovanja. Osobine otrovnosti gotovo svih dijelova biljke vežu se u praznovjerju s mračnim silama i duhovima, a dugovječnost se veže za dugi životni vijek stabla. Stari su rimljani  poznavali otrovnost tise. Cezar, u svom djelu „O galskom ratu", govori kako su narodi Galije vjerovali u natprirodnu moć tisovog drveta znajući za njegovu otrovnost.

Iz ovog saznanja razvio se poseban kult drveta kod mnogih naroda. Tako imamo i kod naših naroda brojne primjere obožavanja i praznovjerja povezane sa tisom i njenim drvetom Ovakva vjerovanja su najizraženija u Srednjoj Bosni i Hercegovini gdje se komadići tisovine u obliku križa ušivaju u rever košulje ili "narod vjeruje da se vile sakupljaju gdje ima tisovine, a tisovina opet raste samo na čistom mjestu". Drugi pak vjeruju da tjera uroke i zle duhove. Stoga se često sadi na grobljima, gdje će čuvati mir onih koji tamo počivaju. Od njezina drveta izrađivane su kolijevke i štapovi za čarolije te spisateljica J. K. Rowling u svojem popularnom djelu "Harry Potter", uz lik lorda Voldemorta,vezuje čarobni štapić načinjen od tise.

Zbog dekorativnosti, mogućnosti lakog umjetno razmnožavanja i velikog  broja varijeteta, tisa se rado koristi kao dendrološka vrsta u parkovnim nasadima. U mnogim parkovima iz doba baroka i romantizma osamnaestog i devetnaestog stoljeća, na plemićkim imanjima, uz dvorce i kurije, tisa je bila nezaobilazna parkovna drvenasta vrsta. Zbog otpornosti na gradska zagađenja i smog, uzgaja se u gradskim uvjetima. Kao posebne lijepe primjerke izdvojit ćemo stara i impozantna stabla tise u parku baruna Trenka u Trenkovu, parku veleposjednika Turkovića u Kutjevu, parku grofa Pejačevića u Našicama i parku lječilišta Lipik. Sve su to stari parkovi čija povijest seže preko 200 godina.

Tisa je rijetka i ugrožena vrsta drveta, te je prema Zakonu o zaštiti prirode RH zaštićena. Prema biljci zabranjena je svaka radnja koja ometa njen prirodni rast (oštećivanje, uklanjanje sa staništa, sječa). Zabranjeno je svako prikrivanje o nedozvoljenom manipuliranju biljkom, prodaja, kupnja ili pribavljanje na drugi način.  Evidentirana je  i u „Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske", 1994.

Populaciji sporo rastućih dugo živućih  biljaka kao što su tise obično se posvećuje premalo pažnje. Tisa je danas katalogizirano kao rijetka i ugrožena vrsta sklona izumiranju u cijeloj Europi. Postoje dvije opće strategije za očuvanje sporo rastućih dugo živućih vrsta, koje su rijetke i endemske u malim geografskim područjima. S jedne strane, većina planova za gospodarenje tim vrstama usmjerena na mjere upravljanja s ciljem zaštite utvrđenih jedinki, dok su u nekim strategijama napori za očuvanje usmjereni na povratku ekoloških procesa koji su važni za produkciju novih generacija jedinki uz  promicanje uspješne regeneracije i povećanje genetske raznolikosti. Međutim, ove dvije strategije očuvanja možda neće biti dovoljno jer populacije sporo rastu, pa znanstvenici, uz sve mjere konzervacije dugo živućih vrsta drveća, predviđaju dugoročni pad broja samoniklih jedinki tise

U svijetu postoji više organizacija i društava koji se bave promocijom i zaštitom tisa. Najvažnija su „Der Eibenfreunde", u Njemačkoj osnovano 1994. godine koje izdaje svoj časopis, te društvo pod nazivom „ Ancient Yew Group" u Velikoj Britaniji.

U  Slavonskom  Brodu postoji oko dvadesetak stabala i grmova tise starijih od 50 godina koje su smještene u naše skromne parkovne površine. Mi smo najbogatiji grad u Slavoniji po broju tisa. Na osnovu podataka o dimenzijama  i stanju  neke od njih su stare 200 i više godina. Najveći broj tisa, ukupno devet, nalazi se oko Franjevačkog samostana i Crkve Svetog Trojstva. Dvije se nalaze na Trgu žrtava rata, pet vjerojatno najstarijih su zasađeni u krugu na samom Trgu dok su dvije, koje su se razvile u dva velika grma, nalaze na Šetalištu braće Radić. Najveća od njih ima obujam oko 2 metra dok je prosječan promjer naših najstarijih tisa oko 47 cm. Njihove dimenzije i zapisi na starim razglednicama potvrđuju da su tu postojale u drugoj polovi 19. stoljeća, a pravu starost će pokazati dendrološko istraživanje koje namjeravamo provesti. Najvjerojatnije, zasadili su ih franjevci koji su uređivali svoj park. Jedno je sigurno, tise na Trgu Svetog Trojstva najstariji su živi brođani. Ako ih budemo čuvali nadživjeti će još mnoge generacije i ostati svjedoci vremena još mnogo stoljeća.

    Broj komentara: 1

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Borislav Stipić

    Borislav Stipić

    Komentirano: 28.6.2015. | 0:15

    1

    Zapravo, jedno od glavnih morfoloških svojstava tisovine jest njena usukanost, odnosno najčešće nepravilna torzija što ju je sve donedavno, zbog izuzetne čvrstoće, činilo najpodesnijim materijalom za izradu drvenih elisa za (prvenstveno) male sportske zrakoplove. Tehnologija i uporaba novih metalnih slitina tisovinu gotovo posve je izbacila iz ove namjene. Do izgradnje trgovačkog centra na zemljištu bivše ciglane u Osječkoj ulici, uz uprabu zgradu, bilo je desetak podjednako starih tisa kao što je ova na Trgu Svetog Trojstva.

    Broj komentara: 1

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u kolumni
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Turističke atrakcije: benzen, sumporvodik i lebdeće čestice

    U Slavonskom Brodu

    Turističke atrakcije: benzen, sumporvodik i lebdeće čestice

    23.10.2017. | 0:01
    Je li moguće pomiriti kampanju za čist zrak s kampanjom za privlačenje turista u, kako tvrde mladi brodski okolišni aktivisti, "najzagađeniji grad u Hrvatskoj"? Dakako da nije! Zbog toga, ono što skupo reklamira dr.sc. Biljana Lončarević to jeftino kompromitira Peter Tot-Đerđ.
    Je li moguće pomiriti kampanju za čist zrak s kampanjom za privlačenje turista u, kako tvrde mladi brodski okolišni aktivisti, "najzagađeniji grad u Hrvatskoj"? Dakako da nije! Zbog toga, ono što skupo reklamira dr.sc. Biljana Lončarević to jeftino kompromitira Peter Tot-Đerđ.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

    Politika i zaštita okoliša (3)

    Mnogi bezrazložno misle kako su nešto riješili

    12.10.2017. | 8:20
    Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo, mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara...
    Iz priloženog je potpuno razvidno kako smo, mi stanovnici Slavonskog Broda, u proteklih 15 dana, udisali bolji zrak nego stanovnici Zagreba, Siska ili Rijeka. Ovoj činjenici nisu dali svoj doprinos Peter Tot-Đerđ, Ivan Čermak, HDZ ili brodski gradonačelnik Mirko Duspara...
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

    Politika i zaštita okoliša (2)

    Istine i laži o plinofikaciji brodske rafinerije

    5.10.2017. | 11:00
    SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čer
    SBplus-ov kolumnist, brodskim ekološkim udrugama, bacio je rukavicu u lice tvrdnjom kako 'plinofikacijom Rafinerije nafte neće biti umanjeno zagađenje Slavonskog Broda'. Dapače, bit će da se iza velike brige o Brođanima krije plinofikacija republike Srpske te veliki biznis za Čer
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Od lošeg zraka više nas guše loši političari

    Politika i zaštita okoliša (1)

    Od lošeg zraka više nas guše loši političari

    28.9.2017. | 21:35
    Iz pera svog kolumniste, Tomislava Lukića, šefa ureda ministra okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, u tri nastavka, SBplus donosi - drukčije od prevladavajućeg - viđenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
    Iz pera svog kolumniste, Tomislava Lukića, šefa ureda ministra okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, u tri nastavka, SBplus donosi drukčije od prevladavajućeg viđenje zagađenja zraka u Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Franjo

    Veliko ime

    Franjo

    4.10.2015. | 9:30
    Opasnost klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda poziva nas da se zapitamo u kojem smjeru ide suvremeno društvo. Rastući jaz između bogatih i siromašnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
    Opasnost klimatskih promjena i porast prirodnih nepogoda poziva nas da se zapitamo u kojem smjeru ide suvremeno društvo. Rastući jaz između bogatih i siromašnih, prekomjerno trošenje prirodnih bogatstava, izumiranje pojedinih vrsta ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Oaza života i smrti godinu poslije poplave

    Bara Dvorina

    Oaza života i smrti godinu poslije poplave

    22.5.2015. | 11:11
    Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.
    Svaki put kada nešto oduzimamo od prirode budimo svjesni kako ćemo joj isto morati vratiti. To vrijemo dođe kada se najmanje nadamo.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

    Voda, zemlja i zrak

    Zadnja crta obrane suvereniteta naroda

    22.3.2013. | 0:04
    "Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što nam je strano. Mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, pa kako ih možete kupiti?".
    "Kako se može kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo što nam je strano.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Sami dokazuju kako rafinerija ne zagađuje zrak

    Brodske NVO

    Sami dokazuju kako rafinerija ne zagađuje zrak

    14.12.2012. | 0:04
    Dokazi koji govore kako je koncentracija benzene u zraku veća kad rafinerija ne radi, govori u prilog Rafineriji. To je antikampanja u borbi za čist zrak.
    Dokazi koji govore kako je koncentracija benzene u zraku veća kad rafinerija ne
    SBplus.hr, Slavonski Brod : U Slavonskom Brodu - katastrofalno

    Zbrinjavanje otpada i smeća

    U Slavonskom Brodu - katastrofalno

    22.10.2012. | 17:30
    Kada nam slijedeće godine, u neposrednoj blizini odlagališta, počnu raditi novi bazeni kojima se gradonačelnik jumbo plakatima reklamira već duži vremenski period, problem upravljanja komunalnim otpadom u Slavonskom Brodu sigurno neće biti riješen.
    Kada nam slijedeće godine, u neposrednoj blizini odlagališta, počnu raditi novi
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Izbjegavati „ratne pokliče“ i prijetnje

    Kako umanjiti posljedice ?

    Izbjegavati „ratne pokliče“ i prijetnje

    12.10.2012. | 10:35
    Slijedi nam odmor od zagađenja, jer Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu ide u temeljan remont od 15. listopada (neslužbena informacija).
    Slijedi nam odmor od zagađenja, jer Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu ide u tem
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko, ustvari, zagađuje Slavonski Brod?

    Demistifikacija II

    Tko, ustvari, zagađuje Slavonski Brod?

    6.4.2012. | 0:04
    Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj (katastar) glavnih zagađivača, a veličinom kruga označio sam vlastitu procjenu intenziteta.
    Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Demistifikacija demistificiranoga

    Hladne glave o vrućoj temi

    Demistifikacija demistificiranoga

    29.3.2012. | 17:00
    Spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je vjerojatno, dio sumpor vodik, odlazio u atmosferu.
    Spremnički kapaciteti za tekući sumpor rafinerije nisu bili dovoljni, tako da je
    SBplus.hr, Slavonski Brod :