Novinari, uz tekstove crne kronike, čitateljima nude i dobre vijesti, pozitivne priče. Nažalost one se, iako ih na lokalnoj razini u pravilu rade manje više isti ljudi, ne nalaze niti u rubrikama najčitanijih niti najkomentiranijih.

SLAVONSKI BROD - U posljednjih sedam dana samo pet članaka objavljenih na portalu SBplus pogledalo je ukupno 28160 posjetitelja. Riječ je o pet najčitanijih članaka u proteklih tjedan dana. I tu ne bi bilo ništa neouobičajeno da svih pet nisu iz oblasti 'crne kronnike'. One iste zbog kojeg novinare, koji prate to područje, nerijetko čitatelji, slušatelji i gledatelji svih medija nazivaju lešinarima.

'Mediji su ogledalo pojedinaca i društva. Oni ne stvaraju ni ružnu, ni lijepu sliku, nego objektivnu.'

Da bi preživjeli svi prodaju svoju robu. Biraju i ponudu određuju prema zahtijevima tržišta. Novinari svoj posao odrađuju prvenstveno prema događanjima no, pri tome, htjeli to priznati ili ne, urednici se određuju prema zahtijevima tržišta. Tako da će, primjerice, u novinama daleko više prostora biti posvećeno temi koja je najčitanija. A malo je onih koji, u tiskanim medijima, neće upravo tekstove Crne kronike pročitati prve. Ista je priča i s tv prilozima, baš kao i objavama na portalima.

Crna kronika najčitanija je. Dokaz za to je i fotografija koja zorno dokazuje brojke s početka teksta. I čitatelji zbog toga nisu lešinari.

Radeći godinama upravo crnu kroniku imala sam prigode razgovarati i sa stručnjacima koji su znali reći kako je Crna kronika čitana jer daje svojevrstan osjećaj olakšanja čitatelju. Čitajući tekstove crne kronike, nerijetko, kažu stručnjaci, ljudi suosjećajući svoju situaciju s patnjom aktera izvještaja. Ma kako teška bila, doživljavaju ju lakšom i podnošljivijom.

- To je samo sastavni dio novinarskog posla, kojeg ni novinairi ne vole raditi. Svako pisanje o onome što se nekome dogodilo, posebno kada je riječ o strašnim ljudskim sudbinama, ima za motiv da se to nekome drugome ne dogodi te da se iz toga izvuče pouka. Nažalost tržišna ekonomija i u crnoj kronici ima svoje prste - kaže kolega Franjo Lepan, novinar 24sata, koji dugi niz godina prati Crnu kroniku.

Ugledna zagrebačka psihijatrica Suzana Kulović nedavno je za Deutche Welle, i sama komentirala čitanost vijesti iz crne kronike. Iako drži kako je na tom polju odgovornost medija velika, dodaje kako su, u odnosu na ono što se događa na društvenim mrežama, itekako optimistični. - Mediji su ogledalo nas kao pojedinaca i društva. Oni ne mogu stvarati ni ružnu, ni lijepu sliku, već objektivnu. Naravno, možemo razgovarati što je to objektivnost. Za mene je to kada ponudimo sve strane jedne priče i jedino tada možemo reći da smo bili profesionalni i ponudili javnosti sliku društva kakvo ono zapravo jest. - kazala je. 

Jesu li onda novinari lešinari, kako ih naziva dio čitalačke publike? Nisu. Naravno, ukoliko se pri izvještavanju drže pravila struke, izvještavaju točno štiteći pri tome dignitet i dostojanstvo žrtve. A slavonskobrodski novinari Crne kronike, pokazala su to dosadašnja iskustva, vode računa i o žrtvama i o čitateljima. Ovima potonjima novinari nude i dobre vijesti, pozitivne priče. Nažalost one se, iako ih na lokalnoj razini u pravilu rade manje više isti autori (s toga ne možemo govoriti o manjoj kvaliteti novianarskih uradaka, op.a.), ne nalaze niti u rubrikama najčitanijih niti najkomentiranijih. A mogle bi. Uz malo više zajedničkog truda svih.