PRIJE četvrt stoljeća, prvi ovodobni brodski gradonačelnik i brodsko-posavski župan, Jozo Meter dr.med., između ostalog, bit će upamćen po 'proročkoj' izjavi kako će Slavonski Brod postati "bankarsko,prometno i kulturno središte ovog dijela Hrvatske" jer da više ne može računati na gospodarsku učinkovitost "limarske radionice", kako je nazivao jugoslavenskog giganta teške industrije, Đuru Đakovića.
Mada je to velikom broju građana bilo vrlo čudno, netom nakon prestanka bombardiranja Slavonskog Broda (kojeg je 1992. zapovijedao velikosrpski general Slavko Lisica, tako veliki junak Srba Bosanskog Borda da su mu spomenik podigli u središtu grada, pa sad s jedne strane Save imamo spomenik ratnom zločincu, a s druge spomenik djeci koju je taj zločinac pobio) dakle, odmah po izlasku Brođana iz podruma i vraćanju u Grad iz obližnjih sela, Verica Vukelić, motorna snaga ondašnjeg brodskog gradonačelnika i supruga Mate Vukelića, dr. med. potaknula je i, kao gradska službenica, počela provoditi temeljitu obnovu brodske Tvrđave. Bio je to početak oživotvorenja njezine vizije stavljanja kulture (i) u funkciju gospodarskog razvoja, dotad primarno industrijskog, grada Slavonskog Broda.
Kritizirajući gradsku upravu, koju je onomad vodio Vladimir Jerković, dr. med., a sad vodi Mirko Duspara, dr. med. - jer, "unatoč postojećem planu obnove Oružnog trga, nakon 15 godina, imamo napola dovršenu kapelu sv. Ane i posađenu travicu" - povjesničar Petar Bašić podsjeća kako je, kao polugodišnji savjetnik za kulturu Dusparine gradske uprave, prije više od pet godina, "predlagao osnivanje agencije koja bi, bez velikih fiksnih troškova, strogo namjenski, organizirala i kontrolirala projekte obnove pojedinih objekata u Tvrđavi Brod, kao i cjelokupnu obnovu kompleksa, od kada su nam otvorena sredstva iz EU fondova".
Evo što predlaže Bašić
"Prednost takve agencije bila bi višestruka. Ponajprije, deklarirali bismo ozbiljnu namjeru cjelovite i svrhovite obnove kompleksa Tvrđave Brod, s ciljem korištenja tog ključnog razvojnog potencijala u kulturne i gospodarske svrhe. Iskustvo takvih tijela u Hrvatskoj i svijetu vrlo su pozitivna.
Na primjer, Zavod za obnovu Dubrovnika je državna agencija koja, više od tri desetljeća, jamči da će, svake godine, određena sredstva biti uložena u obnovu tog jadranskog bisera. Prvo od potresa, a zatim i nakon razaranja u Domovinskom ratu. Agencija (zavod) jamči kontinuitet planova obnove, kao i strategije obnove (ovisno o sredstvima i prilikama, obnavljaju se objekti koji odmah imaju blagotvoran utjecaj na prihod od korištenja cijelog kompleksa).
Agencija za obnovu osječke Tvrđe drugi je pozitivan primjer. Uz stalan proračun veći od dva milijuna kuna godišnje i dva do tri zaposlena, ona omogućuje permanentnu obnovu osječke Tvrđe. Osnovana je uz sudjelovanje grada, županije i države (Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja), jer država duguje pomoći lokalnoj zajednici u takvim projektima.
Naravno, politička je odluka kojem gradu će država sufinancirati rad specijalizirane agencije, ali od pomoći brodskoj ne bi mogli pobjeći bez javnog skandala, toliko velikog da niti jedan premijer ne bi ga dopustio zbog tako malog troška.
Osim stalnog proračuna, Agencija gotovo svake godine prijavljuje projekte pojedinim ministarstvima ili EU fondovima i tako dodatno obnavlja Tvrđu
Važno je da agencija nema velik hladni pogon, jer troškove administracije rješava suradnjom s osnivačima. Djelatnici, ravnatelj i njegov suradnik (suradnici) inicijatori su i provoditelji konkretnih projekata. Pritom, brodska agencija imala bi na raspolaganju već gotove projekte za pojedine dijelove Tvrđave, neke bi trebalo obnoviti u skladu s najnovijim zakonima, a neke ispočetka projektirati.
Obnova Tvrđave ima još jednu prednost koju do sada nije iskoristila gradska uprava: u vlasništvu je grada 1:1 i može odmah zahtijevati obnovu iz EU, za što postoje i sredstva. Prva faza obnove koštala bi preko 35 milijuna eura od čega bi država trebala sufinancirati pet, a Grad bi od EU dobio (sigurno dobio!, jer ovakvog objekta gotovo nema neobnovljenog s tako čistim statusom) ostatak od preko 200 milijuna kuna, čime bi se moglo obnoviti sve postojeće objekte i privesti ih svrsi. Obnova nedostajućih objekata onda bi se mogla tražiti u drugoj fazi (a tu bi Grad već imao i vlastita sredstva jer bi obnovljena Tvrđava donosila prihode).Država ima u svojem proračunu također namjenska sredstva za kulturu pa ni pet milijuna eura ne bi smio biti problem (sličan novac svake godine da za Dubrovnik npr). Županijska vlast bi trebala iskoristiti svoju "vertikalu" s kojom se tako hvale i pomoći gradskoj upravi u dobivanju suglasnosti, a država je još 2012. obećala pomoći.
Hrvatskoj je odobreno 1.18 milijardi kuna za projekte obnove samo kapitalnih objekata u kulturi. Do sada je iskorišteno (u više od godinu dana!) samo 61 milijun kuna za obnovu stonskih zidina i 41 milijun za šibensku tvrđavu (na kojoj se već organiziraju kulturni i drugi događaji, naveliko privlačeći turiste i stručnjake za obnovu baštine.)".
Javnost ne zna što i koliko čini gradska uprava
O svojoj viziji pristupa institucionalnoj obnovi, održavanju i stavljanju u funkciju Tvrđave, Bašić je pisao OVDJE i OVDJE.
Bilo bi izvrsno kad bi aktualna brodska uprava pokušala pridobiti nekog od brodskih, što dakako nije uvjet, (i) arhitekata koji bi obnovu Tvrđave prihvatili kao profesionalni životni izazov te svoju karijeru posvetili tom biseru austro-ugarske, dakle i hrvatske, kulture, koji se, ne slučajno, nalazi u Slavonskom Brodu.
Bilo bi izvrsno kad bi brodska gradska uprava (i) o vizijama drugih zauzimala stavove, a potom ih komunicirala međusobno i s javnošću, kako bi ta javnost znala povlači li svoje političke poteze svjesno ili nesvjesno. I, posljedično, povlači li novac iz hrvatskih i europskih fondova zbog svima znane, kristalno jasne, apolitične, dugoročne vizije razvoja brodske kulture, ili ne povlači.
O maćehinskom odnosu središnje vlasti prema Slavonskom Brodu moguće je govoriti tek kad znate što želite, kad je to što želite konsenzusom prihvaćeno od struke, politike i građana te kad se o svemu permanentno informira javnost. Začahurene i neprovjetrene ideje, kao ni politike, nikad nisu donosile optimalne rezultate, ma kako dobre bile.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -