TIJELOVO je katolički blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. U Hrvatskoj je neradni dan (jednostavno računanje datuma: deveti četvrtak nakon Uskrsa).
Za Katoličku Crkvu, svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.
Pojavljuje se u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću. Augustinska redovnica sv Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala je viđenje punog mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana, kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na njezinu molbu, mjesni je biskup, za svoju biskupiju, uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban I. objavljuje bulu 1264., kojom blagdan Euharistije, želi proširiti na cijelu Crkvu. No, brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan X. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima diljem Hrvatske.
ĐAKOVO – Na svetkovinu Tijelova, u četvrtak, 31. svibnja đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodit će u katedrali-bazilici Sv. Petra u Đakovu večernje misno slavlje u 18.30 sati, nakon čega će uslijediti Tijelovska procesija. Ostala misna slavlja u đakovačkoj prvostolnici su po nedjeljnom rasporedu.
POŽEGA - Na svetkovinu Tijelova u četvrtak 31. svibnja vjernici svih župa grada Požege sudjelovat će u katedrali na središnjoj misi i procesiji središtem grada koju će predvoditi požeški biskup Antun Škvorčević u 18 sati.
SLAVONSKI BROD - Župa Gospe Brze Pomoći, u četvrtak, 31. svibnja, u 10,30 sati bit će slavljenje Tijelova, Sv. Misa uz procesiju, Blagoslov smotre i tradicionalno „Brodsko kolo" u crkvenom dvorištu.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
mini_star01.06.2018. u 00:53
Citiram wikipediju: "U srednjovjekovnoj Europi zbog munja je biti zvonar u crkvi bilo izuzetno opasno. Tijekom oluja s grmljavinom bio je običaj da se zvoni što jače jer se smatralo da će se time spriječiti da munje udare u vrh... Prikaži sve crkvenog tornja. Vjerovalo se da zvonjava rastjeruje zle duhove koji vatrom žele uništiti crkvu, a mislilo se i da buka zvonjave lomi munje. O tome i danas svjedoče natpisi Fulgura frango (Ja lomim munje) na srednjovjekovnim zvonima. Od 1753. do 1786. u Francuskoj su munje 386 puta udarile u crkvene tornjeve. U navedenom razdoblju u Francuskoj su, nastojeći slomiti munje zvonjavom, nastradala 103 zvonara. Znači da je skoro svaka treća munja koja je udarila u neku crkvu bila za nekoga kobna. Te katastrofalne brojke dovele su do toga da je francuska vlada 1786. zabranila zvonjavu tijekom grmljavine." Toliko o civilizacijskom i kulturnom nasljeđu.
-
mini_star01.06.2018. u 00:50
Stipiću, čime on vrijeđa? Samo je izbanalizirao tu vašu bajku. Glede zvonjave, tebi je remećenje javnog reda i mira civilizacijsko i kulturno nasljeđe? Ako ti zvonjava nije svetinja, zašto onda terorizirate građane? I nije istina to što blebećeš za komunizam,... Prikaži sve jer je tek 2009 promjenjen Zakon o zaštiti od buke na inzistiranje crkve u svrhu legalizacije zvonjave od 0-24. Pjeni se slobodno što ti se smiju i što ti pljuju po svetinjama jer i ti pljuješ po tuđima. S tim da ti moraš ne čitati komentare, a ja sam prisiljen slušat suludu zvonjavu. Želim ti od srca da ti posade minaret i hodžu pod prozor pa da onda vidim kako braniš civilizacijsko i kulturno nasljeđe ;-)
- Prikaži sve komentare
-