Kalendar

Objavljeno: 30.4.2018. u 22:00
Prikaza: 814
|
Autor: Jerko Zovak

'Prezreni na svijetu'

Čestitamo 1. maj onima čiji to praznik jeste - proleterima

root : Čestitamo 1. maj onima čiji to praznik jeste - proleterima

Gdje je ona opozicijska stranka koju njeni protivnici na vlasti nisu ozloglasili kao komunističku? Gdje je ona opozicijska partija koja nije naprednijim opozicionarima kao i svojim reakcionarnim protivnicima uzvratila prijekor koji ih je imao žigosati kao komuniste?

MISLITE da nešto znate o 'ljevici' i 'desnici' u Hrvatskoj i svijetu? Podsjetite se kako ste do tih spoznaja došli - u birtiji, u crkvi, u obitelji, u školi, osobnom marljivošću iz knjiga, na ulici... jer 1. maj prigoda je za to - podsjetiti se. Dakako, pritom ne mislimo na one koji imaju milijun eura. Oni se na ništa podsjećati ne moraju. Oni sve znaju. O sebi i 'svome'.

Za one koji nemaju milijun, niti će ga ikad imati - mada bi ga rado imali jer njihov egoizam nije ništa manji od egoizma onih koji imaju milijune, tek ograničeni su osobnim karakterom i općim zakonima koje poštuju -  danas prenosimo dio iz jednog od najčitanijih djela ikad napisanih - Komunističkog manifesta.

Vaša moguća osupnutost time što prenosimo izvatke iz 'komunističke biblije' govori o opravdanosti tog čina. O opravdanosti suprotstavljanja zaglupljivanju ljudi - ma s koje strane ta zaglupljivanja dolazila - govori i svaki negativan komentar ispod priloga. Štio više negativnih komentara to je veća opravdanost pisanja o tome kako proleteri kleče, a kler, pravosuđe, političari i kriminalna poslovna elita (buržoazija) koja, uz državu, čini pretežitu vlasničku strukturu hrvatskog gosdpodasrstva, uživaju. U samodopadnosti i samodostatnosti.

Bez ambicija na poticanje bilo koga na bilo što, tek poštovanja radi prema svjesnima svoga položaja i uloge u društvu, a povodom međunarodnog praznika rada, 1. maja, želimo im podnošljiviji podanički status u jednoj od europskih folklornih zajednica. Hrvatskoj.

 

 

Manifest Komunističke partije 

Prijevod Moša Pijade, Lepoglava 1933.
Redakcija prijevoda Boris Buden, London/Zagreb 1998.

 Bauk kruži Evropom - bauk komunizma.

Sve sile stare Evrope ujedinile su se u svetu hajku protiv ovog bauka, rimski papa i ruski car, Metternich i Guizot, francuski radikali i njemački policajci.

Gdje je ona opozicijska stranka koju njeni protivnici na vlasti nisu ozloglasili kao komunističku? Gdje je ona opozicijska partija koja nije naprednijim opozicionarima kao i svojim reakcionarnim protivnicima uzvratila prijekor koji ih je imao žigosati kao komuniste?

Dvije stvari proizlaze iz ove činjenice.

1. Sve evropske sile već priznaju komunizam kao silu.

2. Krajnje je vrijeme da komunisti pred cijelim svijetom otvoreno izlože svoje nazore, svoje ciljeve, svoja stremljenja i tako bajci o bauku komunizma suprotstave manifest same partije.

U tu svrhu sastali su se u Londonu komunisti najrazličitijih nacionalnosti i sastavili sljedeći manifest koji se objavljuje na engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom, flamanskom i danskom jeziku.

I. Buržuji i proleteri

Povijest svih dosadašnjih društava je povijest klasnih borbi.

Slobodnjak i rob, patricij i plebejac, barun i kmet, cehovski majstor i šegrte, ukratko, tlačitelj i potlačeni stajali su jedan prema drugom u stalnoj suprotstavljenosti, vodili neprestanu, sad prikrivenu,sad otvorenu borbu koja je svaki puta skončala revolucionarnom preobrazbom cijelog društva ili pak zajedničkom propašću sukobljenih klasa.

U ranijim epohama povijesti nalazimo gotovo posvuda potpunu raščlanjenost društva na različite staleže, mnogostruko stupnjevanje društvenih položaja. U starom Rimu imamo patricije, vitezove, plebejce, robove; u srednjem vijeku feudalne gospodare, vazale, cehovske majstore, šegrte, kmetove, a k tomu još u gotovo svakoj od tih klasa iznova posebna stupnjevanja.

Moderno buržoasko društvo, proizašlo iz propasti feudalnoga, nije ukinulo klasne suprotnosti. Ono je tek postavilo nove klase, nove uvjete potlačivanja, nove oblike borbe na mjesto starih.

Naša epoha, epoha buržoazije, odlikuje se ipak time što je pojednostavila klasne suprotnosti. Cijelo društvo cijepa se sve više i više u dva velika neprijateljska tabora, na dvije velike, međusobno izravno suprotstavljene klase: buržoaziju i proletarijat.

Iz kmetova srednjeg vijeka proizašli su slobodni građani prvih gradova: iz tog slobodnog građanstva razvili su se prvi elementi buržoazije.

Otkrića Amerike i plovnog puta oko Afrike stvorili su nadolazećoj buržoaziji novi teren. Istočnoindijsko i kinesko tržište, kolonizacija Amerike, razmjena s kolonijama, umnožavanje razmjenskih sredstava i robâ općenito omogućili su trgovini, moreplovstvu i industriji dotad neviđen polet, a time i nagli razvoj revolucionarnog elementa u raspadajućem feudalnom društvu.

Dotadašnji feudalni, odnosno cehovski način funkcioniranja industrije nije više dostajao za zadovoljenje potreba koje su narastale s novim tržištima. Na njegovo mjesto stupila je manufaktura.

Cehovske majstore potisnuo je industrijski srednji stalež; podjela rada između različitih korporacija iščezla je pred podjelom rada u svakoj pojedinoj radionici.

Ali tržišta su sve više rasla, sve više rasle su potrebe. Ni manufaktura više nije bila dostatna. Tada su para i strojevi revolucionirali industrijsku proizvodnju. Na mjesto manufakture stupila je moderna krupna industrija, na mjesto industrijskog srednjeg staleža stupili su industrijski milijunaši, šefovi čitavih industrijskih vojski, moderni buržuji.

Krupna industrija proizvela je svjetsko tržište koje je bilo pripremljeno otkrićem Amerike. Svjetsko tržište omogućilo je neizmjeran razvoj trgovine, moreplovstva, kopnene komunikacije. Ovaj je razvoj opet povratno djelovao na širenje industrije; u istoj mjeri u kojoj su se širile industrija, trgovina, moreplovstvo, željeznice, razvijala se buržoazija, uvećavaju i svoje kapitale i potiskuju i u pozadinu sve klase naslijeđene od srednjeg vijeka.

Vidimo dakle kako je moderna buržoazija sama proizvod dugog razvojnog hoda, niza prevrata u načinu proizvodnje i prometa. Svaki od tih stupnjeva u razvoju buržoazije pratio je odgovarajući politički napredak. Buržoazija je bila potlačeni stalež pod vladavinom feudalnih gospodara, naoružana i samoupravna asocijacija u komuni, ovdje neovisna gradska republika, ondje treći oporezovani stalež monarhije, potom, u vrijeme manufakture, protuteža plemstvu u staleškoj ili apsolutnoj monarhiji i glavni temelj velikih monarhija općenito, dok napokon, s nastankom krupne industrije i svjetskog tržišta, nije izborila sebi u modernoj predstavničkoj državi isključivu političku vladavinu.

Moderna državna vlast samo je odbor koji upravlja zajedničkim poslovima cijele buržoaske klase.

Buržoazija je u povijesti odigrala krajnje revolucionarnu ulogu. Gdje god je došla na vlast, buržoazija je razorila sve feudalne, patrijarhalne i idilične odnose. Ona je nemilosrdno pokidala raznolike feudalne spone koje su čovjeka vezivale za njegova prirodnog pretpostavljenog ne ostavljajući između čovjeka i čovjeka nikakve druge spone osim golog interesa, osim bezosjećajnog "plaćanja u gotovini”. Ona je u ledenoj vodi egoistične računice utopila svete drhtaje pobožnog zanosa, viteškog oduševljenja, malograđanske sentimentalnosti. Ona je osobno dostojanstvo rastvorila u razmjenskoj vrijednosti i na mjesto bezbrojnih poveljama priznatih i valjano stečenih sloboda postavila jednu slobodu, slobodu nesavjesnog trgovanja.

Jednom riječju, na mjesto izrabljivanja, prikrivenog religijskim i političkim iluzijama, ona je postavila otvoreno, bestidno, izravno, surovo izrabljivanje.

Buržoazija je sa svih dotad poštovanja dostojnih djelatnosti na koje se gledalo s pobožnim strahom skinula privid svetosti. Ona je liječnika, pravnika, svećenika, pjesnika, čovjeka znanosti pretvorila u svoje plaćene najamne radnike.

Buržoazija je s obiteljskog odnosa strgla njegov dirljivo sentimentalni pokrov i svela ga na isto novčani odnos.

Buržoazija je razotkrila kako je brutalno pokazivanje snage zbog koje se reakcija toliko divila srednjem vijeku nalazilo odgovarajuću dopunu u najmlitavijem ljenčarenju. Tek je ona dokazala što je djelatnost čovjeka u stanju učiniti. Ona je stvorila sasvim drugačija čuda nego što su egipatske piramide, rimski vodovodi i gotske katedrale, ona je izvela sasvim drugačije pohode nego što su bile seobe naroda i križarski ratovi.

Buržoazija ne može postojati a da neprestano ne revolucionira instrumente proizvodnje, dakle proizvodne odnose, pa dakle i cjelokupne društvene odnose. Svim ranijim industrijskim klasama, naprotiv, uvjet opstanka bilo je nepromijenjeno zadržavanje starog načina proizvodnje. Stalno revolucioniranje proizvodnje, neprekidno potresanje svih društvenih stanja, vječna nesigurnost i kretanje izdvajaju i odlikuju buržoasku epohu od svih ranijih. U  njoj se rastvaraju svi čvrsti, zahrđali odnosi zajedno sa starinskim predodžbama i nazorima koji ih prate, dok svi novostvoreni zastarijevaju i prije no što stignu okoštati. Sve što je vrsto i postojano pretvara se u dim, sve što je sveto biva oskrnavljeno i ljudi su naposljetku prisiljeni da na svoj životni položaj i na svoje međusobne odnose pogledaju trezvenim očima.

Potreba za sve proširenijim tržištima na kojima je prodavati svoje proizvode tjera buržoaziju preko cijele zemljine kugle. Posvuda se ona mora ugnijezditi, posvuda naseliti, posvuda uspostaviti svoje veze. Buržoazija je eksploatacijom svjetskog tržišta dala kozmopolitski oblik proizvodnji i potrošnji svih zemalja. Na veliku žalost reakcionara ona je izmakla nacionalno tlo ispod nogu industrije.

Uništene su prastare nacionalne industrije i svakim se danom i dalje uništavaju. Potiskuju ih nove industrije čije uvođenje je pitanje opstanka za sve civilizirane nacije, industrije koje više ne prerađuju domaće sirovine, nego sirovine koje dolaze iz najudaljenijih zona čiji se proizvodi ne troše samo u zemlji, nego istodobno u svim dijelovima svijeta. Na mjesto starih potreba, zadovoljavanih domaćim proizvodima, stupaju nove koje za svoje zadovoljenje traže proizvode najudaljenijih zemalja i klimatskih područja.

Na mjesto stare lokalne i nacionalne samodovoljnosti i odvojenosti stupa svestrani promet, svestrana uzajamna ovisnost nacija. I to kako u materijalnoj, tako i u duhovnoj proizvodnji. Duhovni proizvodi pojedinih nacija postaju opće dobro. Nacionalna jednostranost i ograničenost sve su manje mogući i iz mnogih nacionalnih i lokalnih književnosti stvara se svjetska književnost.

Nastavak OVDJE

Broj komentara: 3

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Apokalipso

Apokalipso

Komentirano: 1.5.2018. | 14:00

1

Tamo neki bi rekli ...praznik stoke sitnog zuba.
proleteri_svih

proleteri_svih

Komentirano: 1.5.2018. | 13:46

2

Hvala i tebi Druze( bivsi).
pavo95

pavo95

Komentirano: 1.5.2018. | 7:00

3

I tebi sinko..

Broj komentara: 3

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Preminuo znameniti Brođanin

Iz daleke Danske stigla je vijest

Preminuo znameniti Brođanin

3.9.2018. | 8:25
U dalekom danskom gradiću, udaljenom četrdeset kilometara od Kopenhagena, preminuo je Brođanin koji je svojim istraživanjem i proučavanjem obilježio veliki dio ne samo danske, nego i svjetske povijesti.
U dalekom danskom gradiću, udaljenom četrdeset kilometara od Kopenhagena, preminuo je Brođanin koji je svojim istraživanjem i proučavanjem obilježio veliki dio ne samo danske, nego i svjetske povijesti.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Takvi se rijetko rađaju

Na današnji dan rođen je dr. A. Štampar

Takvi se rijetko rađaju

1.9.2018. | 11:15
Djelovanje dr. Andrije Štampara nije ostavilo traga samo na prostorima bivše Jugoslavije i Hrvatske, nego je dr. Štampar svoje vizije i sposobnosti organizacije zdravstvene zaštite ostvarivo skoro na svim kontinentima, od Azije, Kine i Indije, Afganistana, preko SADa do Afrike
Djelovanje dr. Andrije Štampara nije ostavilo traga samo na prostorima bivše Jugoslavije i Hrvatske, nego je dr. Štampar svoje vizije i sposobnosti organizacije zdravstvene zaštite ostvarivo skoro na svim kontinentima, od Azije, Kine i Indije, Afganistana, preko SADa do Afrike
SBplus.hr, Slavonski Brod : Balvan revolucija 1990.

Knin

Balvan revolucija 1990.

17.8.2018. | 0:01
Osiguraniku, odnosno osobi koje je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovalo u oružanim akcijama posle 17. kolovoza 1990. godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž, u dvostrukom trajanju...
Osiguraniku, odnosno osobi koje je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovalo u oružanim akcijama posle 17. kolovoza 1990. godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž, u dvostrukom trajanju...
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pad Krajine: 'Ustaše ušle u Knin bez borbe...'

Tako su govorili Srbi

Pad Krajine: 'Ustaše ušle u Knin bez borbe...'

5.8.2018. | 18:15
Prenosimo nevjerojatne transkripte razgovora između srpskih zapovjednika za vrijeme akcije Oluja koji su pokazali njihovu potpunu neorganiziranost
Prenosimo nevjerojatne transkripte razgovora između srpskih zapovjednika za vrijeme akcije Oluja koji su pokazali njihovu potpunu neorganiziranost
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Pomislio sam kako majka nikad neće znati gdje sam završio'

Najtužniji dan za Srebrenicu

'Pomislio sam kako majka nikad neće znati gdje sam završio'

11.7.2018. | 12:00
Konačni pad Srebrenice uslijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima. Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući
Konačni pad Srebrenice uslijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima. Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući
SBplus.hr, Slavonski Brod : Obljetnica smrti poznatog pjesnika

Na današnji dan

Obljetnica smrti poznatog pjesnika

27.6.2018. | 12:00
Čak 102 godine pjesnika iz Rastušja na životu su držale njegove misli koje su, iako u staračkom tijelu, uvijek bile vesele, razigrane i bistre. Svima koji su u rukama držali hrvatske čitanke, Tadijanovićeve će pjesme ostati urezane u sjećanje.
Čak 102 godine pjesnika iz Rastušja na životu su držale njegove misli koje su, iako u staračkom tijelu, uvijek bile vesele, razigrane i bistre. Svima koji su u rukama držali hrvatske čitanke, Tadijanovićeve će pjesme ostati urezane u sjećanje.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan državnosti Republike Hrvatske

Zašto slavimo 25. lipnja

Dan državnosti Republike Hrvatske

25.6.2018. | 8:00
Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i R
Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. temeljem članka 140 stavak 1 Ustava RH
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kroz Brod je prošlo ukupno oko pola  milijuna izbjeglica

Svjetski dan izbjeglica

Kroz Brod je prošlo ukupno oko pola milijuna izbjeglica

20.6.2018. | 9:25
Slavonski Brod i Brođani sa brigom o izbjeglicama koje su bježale od ratnih strahota sreli su se i 3. studenog 2015. godine, kada su u prihvatni Centar na Bjelišu stigle prve izbjeglice iz Sirije. Kroz brodski je Centar, od njegova otvorenja 3. studenog 2015. do njegova zatvaranj
Slavonski Brod i Brođani sa brigom o izbjeglicama koje su bježale od ratnih strahota sreli su se i 3. studenog 2015. godine, kada su u prihvatni Centar na Bjelišu stigle prve izbjeglice iz Sirije. Kroz brodski je centar, od njegova otvorenja 3. studenog 2015. do nejgova zatvaranj
SBplus.hr, Slavonski Brod : Bogata povijest Kulturnog društva

Na današnji dan

Bogata povijest Kulturnog društva

18.6.2018. | 17:30
Prema idejnom projektu zagrebačkog arhitekta Rudolfa Varge u samom središtu Vrpolja, uz župnu crkvu u kojoj je Meštrović kršten, 15. kolovoza 1969. počinje izgradnja Spomen galerije Ivana Meštrovića.
Prema idejnom projektu zagrebačkog arhitekta Rudolfa Varge u samom središtu Vrpolja, uz župnu crkvu u kojoj je Meštrović kršten, 15. kolovoza 1969. počinje izgradnja Spomen galerije Ivana Meštrovića.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Okupljanje brodskih darivatelja krvi na Poloju

Umjesto 'vađenja' krvi, danas druženje

Okupljanje brodskih darivatelja krvi na Poloju

14.6.2018. | 15:00
Brođani koji se inače, međusobno i s djelatnicima Crvenog križa, susreću samo kada dolaze na akcije prikupljanja novih doza krvi, danas će se na sportskim igrama okupiti na druženju na Poloju kako bi obilježili Svjetski dan darivatelja krvi.
Brođani koji se inače, međusobno i s djelatnicima Crvenog križa, susreću samo kada dolaze na akcije prikupljanja novih doza krvi, danas će se na sportskim igrama okupiti na druženju na Poloju kako bi obilježili Svjetski dan darivatelja krvi.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Današnji blagdan obilježit će procesije

Tijelovo ili Brašančevo

Današnji blagdan obilježit će procesije

31.5.2018. | 9:00
Svakog četvrtka, nakon blagdana Presvetog Trojstva, slavi se Tijelovo. U Hrvatskoj to je neradni dan. Zbog čega i kako se slavi ovaj blagdan, ponekada nisu sigurni ni sami vjernici.
Svakog četvrtka, nakon blagdana Presvetog Trojstva, slavi se Tijelovo. U Hrvatskoj to je neradni dan. Zbog čega i kako se slavi ovaj blagdan, ponekada nisu sigurni ni sami vjernici.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Lijeka još uvijek nema, ali oni bolest tjeraju vedrim duhom

Bolest s tisuću lica

Lijeka još uvijek nema, ali oni bolest tjeraju vedrim duhom

30.5.2018. | 14:45
U bilo kojem trenutku života, bez poznatog uzroka i u neodređenoj mjeri, ova teška autoimuna bolest može postati dio dotad uobičajene svakodnevice. Podrška zajednice ili nedostatak iste tada čini veliku razliku.
U bilo kojem trenutku života, bez poznatog uzroka i u neodređenoj mjeri, ova teška autoimuna bolest može postati dio dotad uobičajene svakodnevice. Podrška zajednice ili nedostatak iste tada čini veliku razliku.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Slika mu je na ulazu u UN, a hrvatske vlasti ga se stide

Zašto?

Slika mu je na ulazu u UN, a hrvatske vlasti ga se stide

22.5.2018. | 12:40
Obješen je baš na današnji dan, 22. svibnja 1942. godine. UN-u je on netko čije ime vrijedi istaknuti. Slika mladića na pragu života kako s prkosno uzdignutim šakama pred fašističkim vješalima prkosi smrti ostaje tako kao jedna od najupečatljivijih uspomena na antifašizam. Hrvats
Obješen je baš na današnji dan, 22. svibnja 1942. godine. UN-u je on netko čije ime vrijedi istaknuti. Slika mladića na pragu života kako s prkosno uzdignutim šakama pred fašističkim vješalima prkosi smrti ostaje tako kao jedna od najupečatljivijih uspomena na antifašizam. Hrvats
SBplus.hr, Slavonski Brod : Na današnji dan rođen je dr. Franjo Tuđman

Obljetnica

Na današnji dan rođen je dr. Franjo Tuđman

14.5.2018. | 20:41
Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što! Te su riječi uklesane u mramor posljednjeg počivalištu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što! Te su riječi uklesane u mramor posljednjeg počivalištu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pismo mlade majke samoj sebi

Obilježavanje Majčinog dana

Pismo mlade majke samoj sebi

13.5.2018. | 16:00
Svi su uglavnom svjesni koliko je teška majčinska uloga, no većina se toga sjeti samo jedan dan u godini - druge nedjelje svibnja. Stoga je jedna majka samoj sebi poručila ono što bi svaki dan u godini trebalo kazati svim dobrim i požrtvovnim majkama.
Svi su uglavnom svjesni koliko je teška majčinska uloga, no većina se toga sjeti samo jedan dan u godini - druge nedjelje svibnja. Stoga je jedna majka samoj sebi poručila ono što bi svaki dan u godini trebalo kazati svim dobrim i požrtvovnim majkama.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Danas je Dan Europe. Danas dobro slavi pobjedu nad zlom

Kako se sjećamo Drugog svjetskog rata

Danas je Dan Europe. Danas dobro slavi pobjedu nad zlom

9.5.2018. | 10:15
Batinska je bitka jedna od najtežih tijekom Drugog svjetskog rata u ovom dijelu Europe. U zajedničkoj akciji postrojbi Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Glavnog štaba narodnooslobodilačke vojske te partizanskih odreda Vojvodine oslobođena je Batina koju su držale jake i d
Batinska je bitka jedna od najtežih tijekom Drugog svjetskog rata u ovom dijelu Europe. U zajedničkoj akciji postrojbi Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Glavnog štaba narodnooslobodilačke vojske te partizanskih odreda Vojvodine oslobođena je Batina koju su držale jake i d
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Kada bi Tito došao i vidio sve ovo, vratio bi se u grob'

38. obljetnica smrti Josipa Broza

'Kada bi Tito došao i vidio sve ovo, vratio bi se u grob'

4.5.2018. | 21:40
Titu, koji je prije 37 godina umro u Ljubljani, polažući cvijeće i vijence, u mimohodu, počast su odali predstavnici brojnih anfišastičkih udruga i organizacija te pojedinci iz Slovenije i Hrvatske, Srbije i Crne Gore, BiH i Makedonije, odakle je, po tradiciji, dolazilo najviše p
Titu, koji je prije 37 godina umro u Ljubljani, počast su u mimohodu, polažući cvijeće i vijence, odali predstavnici brojnih anfišastičkih udruga i organizacija, pojedinci – od Slovenije i Hrvatske, Srbije i BiH do Makedonije, odakle je, po tradiciji najviše posjetitelja.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tijekom 1. i 2. svibnja 1995. oslobođeni su Okučani

Na današnji dan

Tijekom 1. i 2. svibnja 1995. oslobođeni su Okučani

1.5.2018. | 0:20
U akciji je sudjelovalo 7.200 policajaca i pripadnika HV-a, poginula su 42 hrvatskih branitelja dok ih je 162 ranjeno.
U akciji je sudjelovalo 7.200 policajaca i pripadnika HV-a, poginula su 42 hrvatskih branitelja dok ih je 162 ranjeno.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ivica Račan

Na današnji dan

Ivica Račan

29.4.2018. | 11:00
Ponekad omiljen, ponekad omražen, čovjek kojemu se spočitava puno toga što jest i nije napravio, Ivica Račan nezaobilazan je dio hrvatske politike i jedini vođa stranke koji je to mjesto imao još početkom 90-ih.
Ponekad omiljen, ponekad omražen, čovjek kojemu se spočitava puno toga što jest i nije napravio, Ivica Račan nezaobilazan je dio hrvatske politike i jedini vođa stranke koji je to mjesto imao još početkom 90-ih.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brodskih je 'katastrofa' mnogo

Volimo li Zemlju?

Brodskih je 'katastrofa' mnogo

22.4.2018. | 9:00
U većini slučajeva jedino što nas priječi da zagađujemo okoliš jest činjenica da bismo mogli biti uhvaćeni i kažnjeni ili osuđeni od strane drugih, a ne naša svijest i savjest te moral i poštenje.
U većini slučajeva jedino što nas priječi da zagađujemo okoliš jest činjenica da bismo mogli biti uhvaćeni i kažnjeni ili osuđeni od strane drugih, a ne naša svijest i savjest te moral i poštenje.
Computer man
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :